Dok Srbija ukida TV pretplatu kod nas se vlast trudi pronaći način kako je efikasnije naplatiti građanima

Autor: Dražen Boroš

Za rad RTS na godinu je potrebno oko 400 milijuna kuna, te još 130 milijuna za TV Vojvodinu dok HRT godišnje samo od pretplate "ubere" 1,2 milijarde kuna ili dvostruko više od svog istočnog susjeda, a uz to ide još 400 milijuna kuna od marketinga.

Ova bi godina mogla biti zadnja u kojoj će hrvatski gađani plaćati RTV pristojbu na dosadašnji način. Ona se nažalost neće ukinuti, ali je više neće plaćati vlasnik televizijskog ili radijskog prijamnika a neće ni biti jednaka za sve.

Reforma koja se priprema u Ministarstvu kulture mogla bi biti jedna od ključnih tema u hrvatskoj javnosti u narednom razdoblju. No, za razliku od dosadašnjeg rješenja, ubuduće bi visina pristojbe ovisila o dohotku, a njenog plaćanja bili bi oslobođeni nezaposleni i socijalno ugrožene kategorije.
Prema informacijama kojima raspolažemo, očito je napuštena glupa ideja da RTV pristojbu plaća svako domaćinstvo koje ima priključak za električnu energiju. Sada bi se ona plaćala individualno, a obveza više ne bi proizlazila iz posjedovanja prijemnika ili računala u domaćinstvu, nego jednostavno iz činjenice boravka u Hrvatskoj. Osobe s višim primanjima plaćale bi višu, a umirovljenici ili nezaposleni nižu ili možda čak i nikakvu pristojbu.

Drugim riječima, za domaćinstvo sa dvoje zaposlenih koji imaju prosječne prihode ne bi se praktično ništa promijenilo, osim što bi, umjesto sadašnjih osamdeset kuna, oboje ubuduće plaćali po četrdeset. U Vladi se naime, nadaju kako bi ova reforma mogla donijeti nekog ploda budući da se slične reforme provode i u zemljama EU poput Finske.

Dok se kod nas razmišlja kako što efikasnije naplatiti pretplatu od građana, u susjednoj Srbiji bi ovih dana pretplata trebala biti ukinuta. To je prije nekoliko mjeseci najavio potpredsjednik srbijanske vlade Aleksandar Vučić obećavši građanima kako će se medijski servisi Srbije i Vojvodine iduće dvije godine financiraju iz državnog proračuna, iz kojeg bi im se svaki mjesec uplaćivala sredstva. I tu dolazimo do jedne vrlo važne usporedbe. Za rad RT Srbije na godinu je potrebno šest milijardi dinara što je oko 400 milijuna kuna, te još dvije milijarde za TV Vojvodinu (130 milijuna kuna). S druge strane HRT godišnje samo od pretplate "ubere" 1,2 milijarde kuna ili dvostruko više od svog istočnog susjeda.

Upravo zato su mnoge udruge u Hrvatskoj u zadnje vrijeme postavljale pitanje opravdanosti plaćanja pristojbe u Hrvatskoj, tim više jer HRT već godinama ne ispunjava svoje zakonske obveze kao javne televizije koja "promovira obrazovanja za sve dobne skupine svojim emisijama znanstvenog, dokumentarnog, kulturnog, sportskog, religijskog i programa za djecu". Obveza im je pratiti i sve važnije društvene, kulturne i športske manifestacije u Hrvatskoj (što već godinama ne čine), a u emisijama školskog i dramskog programa trebala bi biti predstavljena sva najvažnija djela domaće književnosti!?

No kako je to jedna od tema koju političari od straha pred prisavskim mastodontom nevoljko otvaraju (jedini koji su svojevremeno pozvivali građane da ne plaćaju pretplatu bili su bivši predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić i neki pravaški čelnici), očito u Hrvatskoj će pretplata ostati i dalje jedan od bezbrojnih harača građanima.

– Nažalost, sve ove godine pokušavali smo bezuspješno otvoriti pitanje funkcioniranja i financiranja HRT-a kao javne televizije ali smo uvijek nailazili na zid, kaže predsjednik Udruge pretplatnika HRT-a Zdravko Vladanović, udruge koja se zalagala i još se uvijek zalaže da oni koji financiraju Hrvatsku radioteleviziju, a to su njeni pretplatnici, trebaju biti više uključeni u donošenje svih najvažnijih odluka vezanih uz njen rad. No, to je uvijek "minirala" politika koja nije dopustila za sve ove godine da pretplatnici uđu u bilo koje tijelo HRT-a, koje odlučuje o programskom sadržaju i trošenju našeg novca.




Možda je upravo zato došlo vrijeme da se povede ozbiljnija rasprava trebaju li na koncu hrvatski građani plaćati pristojbu HRT-u ako ona u isto vrijeme ne ispunjava svoje osnovne zakonske obveze? Pretplatnici su već odavno postali svjesni da HRT ne ostvaruje svoju punu javnu funkciju, a oni koji odlučuju o njoj moraju znati da ništa na ovom svijetu nije tako stabilno, a da se ne bi moglo urušiti. Pa tako ni mjesečna RTV-pristojba koja bi se mogla uzdrmati voljom pretplatnika ako njihovo nezadovoljstvo i nadalje bude raslo.

Autor:Dražen Boroš
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.