Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL

ČIJI JE PELJEŠKI MOST, HDZ-ov ili SDP-ov? Račan je htio autoceste, Sanader ga gradio dvaput, a Milanović ga nije htio za ‘svoje pare’! Ovako su se premijeri ‘ložili’ na hrvatski projekt desetljeća!

Autor: Daniel Radman

Tko je zaslužniji za Pelješki most, HDZ ili SDP, pitanje je koje se postavlja u javnosti otkako je ministar graditeljstva Oleg Butković izjavio da će “još vidjeti” hoće li predsjednika Zorana Milanovića pozvati na sutrašnju (srijeda) svečanost otvaranja mosta?

“Zvat ćemo zaista ljude koji su najviše zaslužni za gradnju Pelješkog most”, poručio je Butković, a u tu kategoriju, očito, baš i ne ubraja Milanovića. “Dok je bio predsjednik vlade bilo određenih stavova da ne treba ni graditi, ali to sad više nije bitno”, dodao je ministar tijekom gostovanja na N1 televiziji.

Čitajući samo ovu posljednju rečenicu, Butković je u pravu. “Neke prijašnje vlade smatrale su da ne treba uopće graditi Pelješki most nego spojiti autocestom Hrvatsku, bez gradnje Pelješkog mosta”, još jedna je rečenica koja ide na Milanovićev račun. I to je istina. Milanović je po dolasku na vlast zauzeo stav da je most preskup, nepotreban i neracionalan. Zagovarao se cestovni koridor kroz Neum, ali se i od tog odustalo. Ipak, Milanović će u kampanju za novi mandat, 2015. godine, krenuti s obećanjem Pelješkog mosta! I ne samo da je obećao, već je i sam, kao premijer, dao doprinos projektu koji sad “Butković & co.” dovršavaju i preuzimaju zasluge.

Račan odbacio SDP-ovu ideju, prioritet je bila autocesta

No, da bi dali potpuni odgovor na prvo pitanje, je li Pelješki most – ideja o istom i njegova realizacija – HDZ-ovo ili SDP-ovo ‘čedo’ trebamo se vratiti daleko, još u devedesete. Raspoloživi izvori govore kako ga je prvi put spomenuo Ivan Šprlje, tadašnji župan dubrovačko-neretvanski koji je bio SDP-ovac te da je prvi put 2000. ucrtan u županijski prostorni plan. Doduše, Luka Bebić pokušava osporiti da je Šprlje prvi spomenuo Pelješki most, on pak kaže da je njegov govor u Saboru iz listopada 1998. bio prvi spomen izgradnje mosta od Kleka, odnosno Komarne k poluotoku Pelješcu.

Bilo kako bilo, umjesto Šprljinog SDP-a ideju o Mostu prigrlio je rivalni HDZ. Ivica Račan, koji je u vrijeme Šprlje bio premijer, nije bio zainteresiran za Pelješki most. Nije to nekakvo čudo, Račan je (s Radimirom Čačićem) imao fokus na spajanju Zagreba i Dalmacije autocestom, što je projekt po kojem najviše pamtimo njegovu vladu. No, pitanje mosta stiglo mu je kampanji  kad je HDZ-ov Ivo Sanader istaknuo most kao svoje predizborno obećanje. Imao je i svog čovjeka za mostove, Juru Radića, kojem je povjerio izradu projekta.

Daleke 2005., u studenom, Sanader je čak i obišao Komarnu te je označio početak radova iako nije još ni odabrao izvođače. Palo je obećanje, da će gradnja početi 2006. te da će Pelješki most biti završen za 18 mjeseci. Taman do idućih izbora. Iz današnje perspektive znamo da se to nije dogodilo. Sanader je, doduše, pred izbore napravio još jednu ceremoniju, otvorio je radove po drugi put, no sada je projekt već imao i glavu i rep. U odnosu na prvo otvaranje, projekt je postojao, potpisao se ugovor s hrvatskim konzorcijem (Viadukt, Konstruktor i Hidroelektra Niskogradnja) i za 1,9 milijardu kuna krenulo se u projekt koji će spojiti hrvatski sjever i jug.

No, Vlada baš i nije imala novca za most, došla je tu i globalna financijska kriza pa je Sanader međuvremenu pobjegao. Svi radovi su stali, no njegova nasljednica Jadranka Kosor nije htjela biti ta koja će ostati upamćena kao osoba koja je zaustavila projekt. Doduše, odgodila je njegovu realizaciju i tvrdila da će do 2017. biti gotov. Ipak, njezinu nelagodu na sebe je preuzeo Milanović. On je imao hrabrosti reći sve ono negativno, da je preskup, nepotreban i neracionalan te je 2012. raskinuo sve ugovore za gradnju. Država je od početka projekta platila čak 246 milijuna kuna, a zauzvrat dobila jedno veliko ništa.




Milanović nije htio graditi sa svojim, već s europskim novcima

Ipak, kako se Hrvatska priključila u Europskoj uniji, Milanovićeva vlada promijenila je mišljenje. Europskoj komisiji dostavljenja je studija isplativosti i Milanović u kampanju 2015. godine trijumfalno ulazi s obećanjem da o mostu! Dakle, Butković je uzeo ono što mu je najviše odgovaralo iz Milanovićevih stavova. Najbliže istini bi bilo da je aktualni predsjednik htio most graditi s europskim a ne hrvatskim novcima. Izbore je, međutim, Mialnović izgubio, došao je prvo Tim Orešković, potom i Andrej Plenković (a s njime i Oleg Butković) pa će do raspisivanja natječaja za gradnju doći tek 2017. godine, a potpisivanje ugovora s izvođačem, kineskom tvrtkom CRBC (China Road and Bridge Corporation) u siječnju 2018. godine.

 




Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.