Brani li Vlada opet proračun da bi zadržala vlast? Jer ono što će državi ostati od prodaje HPB-a, običan je ‘smokvin list’

Vlada je definitivno odlučila proračunske rupe pokrpati prodajom Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja, o čemu je bilo mnogo javne polemike. Obzirom na njihov različit tržišni položaj, Vlada se odlučila i za različite modele prodaje.

Na sjednici Vlade u četvrtak usvojena je odluka o prodaji Hrvatske poštanske banke (HPB), najveće banke u domaćem vlasništvu. Kao što su mediji jučer već najavili, Vlada se odlučila za model prodaje cjelokupnog udjela kojeg država ima u svojem vlasništvu, uključujući udjele Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvatskih pošta.

Novi vlasnik bi kupnjom HPB-a trebao naslijediti i oko 4,4 posto domaćeg tržišnog udjela, na koliko ga banka sama procjenjuje u posljednjem kvartalnom izvješću.

Većinski model prodaje HPB-a prevagnuo

Razmatralo se o nekoliko modela prodaje državnog udjela u banci, no prodaja cjelokupnog udjela je ocijenjena kao optimalno rješenje. Vlada je odlučila prodati svoj cjelokupni udio od 51,46 posto u dionicama, ali i udjele od 27,49 posto koje drži Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, te 20,18 posto kojeg drži Hrvatska pošta.

Prema obrazloženju ministra Linića, očuvanje banke predstavljalo bi svojevrsno opterećenje za budžet države jer država nema snage financijski podupirati njen daljnji razvoj i konkurentnost na tržištu. Dodao je i da se potrebne investicije u domaće gospodatrstvo mogu obavljati kroz Hrvatsku banku za obnovu i razvoj (HBOR).

Kao dodatan argument za prodaju, Linić je napomenuo da se za udio veći od 75 posto dobivaju i određene beneficije, što otvara mogućnost prodaje banke po većoj cijeni. To je ujedno i prevagnulo u korist modela prodaje cjelokupnog vlasništva od 99,13 posto, umjesto samo državnog udjela od 51,46 posto.

U međuvremenu, HPB poboljšava poslovanje, pa je tako u zadnjem kvartalu zabilježila rast vrijednosti imovine za 2,4 posto i povećala udio u ukupnim depozitima na 5 posto. Prošle godine ostvarili su dobit u iznosu od 93,1 milijuna kuna, odnosno za 5,9 posto više u usporedbi s 2011. godinom.

Odluku o prodaji HPB-a oštro je za dnevno.hr kritizirao ekonomist i saborski zastupnik Goran Marić.

– Tu se više ne radi o ekonomskom modelu nego o najgorem obliku neoliberalizma koji je iz pogrešnog modela prerastao u političku ideologiju sa zastrašujućim razarajućim učincima. Oni se ne smiju niti mogu sanirati preostalim dijelom državne imovine.

Državi ostaje oko 25-30 posto CO-a

Osim HPB-a, Vlada je usvojila odluku o prodaji dijela dionica Croatia osiguranja (CO). Za razliku od HPB-a, vlada se odlučlila za prodaju manjinskog udjela vlasništva, od ukupnih 89,23 posto. Kao glavni razlog u prilog takvom modelu ministar Linić naveo je tržišnu poziciju CO-a. Tvrdi da je, u ovom slučaju, riječ o tvrtki koja može pojačati svoj vodeći položaj na tržištu i širiti se dalje u regiji. Predviđa se da će nakon prodaje država sudjelovati u vlasničkoj strukturi sa između 25 i 30 posto kapitala.

– Razlozi za prodaju Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke ne mogu se pronaći u okviru ekonomske struke i logike, tvrdi Marić. – Onaj udio koji će država zadržati u Croatia osiguranju nije ništa drugo nego običan smokvin list.

U oba slučaja namjerava se provesti postupak prodaje kroz javno prikupljanje ponuda, a ministar Linić predviđa da se o kandidatima koji iskažu interes u prvom krugu razmatrati krajem rujna ili početkom listopada.