‘Bojimo se ilegalnih migranata’: Apel Plenkoviću iz Karlovačke županije, u pobunu se uključio i HDZ-ov načelnik

Da bi pored mora ostalih problema s kojima se država suočava ove jeseni i pojava migranata ponovno mogla biti vruća politička tema i problematika kojom će se uz ostalo morati baviti i premijer Andrej Plenković jasno je iz aktivnosti u koje se uključio Domovinski pokret Karlovačke županije koji je sazvao konferenciju za medije u Slunju sa željom da kako kažu zaštite svoje mjesto i svoje građane od migranata.

‘Situacija prešla sve granice’

”Želimo pokazati da je situacija prešla sve granice i da Slunj nije mjesto za to. Želimo nastaviti mirnim životima i uživati u prirodi koju imamo”, poručuju iz ove organizacije Domovinskog pokreta te dodaju da će se boriti do kraja kako bi riješili ovaj problem te da bi njihovi sugrađani shodno tome mogli nastaviti miran i siguran život. O problematici s migrantima već se dugo progovara, no to i nije neko iznenađenje kada se zna da u Vladi premijera Plenkovića niti nemaju neke konkretne smjernice koje bi se odnosile na imigracijsku politiku Republike Hrvatske. Nedavno je osnovana Međuresorna radna skupina za izradu Nacrta prijedloga dokumenta o imigracijskoj politici RH 2023-2030-te, za čiju je koordinaciju zadužen MUP.

No, oni o ovom dokumentu nerado govore, iako je službeno rečeno kako bi se tim dokumentom trebale definirati mjere kojima će Hrvatska poticati doseljenje novih stanovnika u skladu s zahtjevima tržišta rada. Temeljem toga dokumenta stranim radnicima, useljenicima, ali i povratnicima trebao bi se olakšati svakodnevni život uz poštivanje njihovih ljudskih prava, ali i sigurnosti te dobrobiti svih koji žive u Hrvatskoj, no sve to za sada je tek u povojima, iako u Pokretu već dugo otvaraju ovu temu pa je i tijekom ljeta progovarajući o migrantima koji se okupljaju u središtu Zagreba Igor Peternel postavio niz pitanja poput onih tko vodi politiku useljavanja, gdje je strategija i tko provjerava sigurnosni aspekt tih ljudi, kao i gdje su programi integracije u društvo.

Migranti odustali od čamaca, srpski avioni im više odgovaraju: ‘To je omogućeno zemljama koje ne priznaju Kosovo’

Na ova pitanja odgovor iz Božinovićeva Ministarstva unutarnjih poslova odgovor nismo dobili, no u neformalnim razgovorima s visokorangiranim policijskim službenicima saznajemo kako pored samih migranata veliki problem predstavljaju domaći građani, odnosno oni koji su se uključili u ilegalni biznis s krijumčarenjem migranata pri čemu je navodno posebno pogođena upravo Karlovačka županija. Kako Hrvatska nema razrađen sustav, tako bi ovo doista u dogledno vrijeme moglo prerasti u sigurnosnu ugrozu, a prema tvrdnjama upućenih i u vodeću političku temu u našoj zemlji koja nema adekvatna rješenja ni za sve veći priljev stranih radnika mada je samo tijekom posljednjih ljetnih mjeseci izdano stotinu tisuća radnih dozvola za strance.

Problemi se nižu, Vlada ne reagira

Usporedno s većim brojem stranih radnika u našoj zemlji, u javnom prostoru počelo se progovarati i o njihovim prijestupima pa je tako nedavno državljanin Nepala osumnjičen da je iskorištavao, silovao i pljačkao nepalsku državljanku u Hrvatskoj, objavila je to PU šibensko-kninska iz koje je priopćeno da su u ondašnjoj Službi kriminalističke policije dovršili istraživanje nad 30-godišnjim nepalskim državljaninom osumnjičenim za trgovanje ljudima i silovanje na štetu nepalske državljanke.

“Provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je osumnjičeni krajem prosinca 2022., kao vlasnik agencije za uvoz radne snage, obmanom i prijevarom doveo oštećenu nepalsku državljanku na područje RH radi iskorištavanja njenog rada putem služenja, gdje ju je u iznajmljenom stanu spolno iskorištavao te joj ograničio kretanje, a što je trajalo do kraja svibnja 2023. Također je utvrđeno kako je preko njene rodbine prikupio 13.000 eura za realizaciju više radnih dozvola, a koje nikad nisu realizirane, odnosno osumnjičeni muškarac je novac zadržao za sebe”, stoji u policijskom priopćenju od prije nekoliko tjedana.

HRT došao snimati pa se užurbano skrivali dokazi? ‘Stigle su četiri marice, pokupili su ih sve’

Nedavno se i u zagrebačkoj Draškovićevoj ulici odvio sukob koji je krenuo ispred jednog hostela u kojem žive nepalski državljani koji rade u Zagrebu. Do fizičkog obračuna došlo je također zbog optužbi za pokušaj silovanja od strane nepalske državljanke koja je prijavila svojeg sunarodnjaka s kojim je navodno bila u vezi. Kada je skupina Nepalaca čula za ove optužbe oni su ga napali, a 29-godišnja žena u međuvremenu je podnijela prijavu protiv 42-godišnjeg muškarca zbog kaznenog djela silovanja u pokušaju. U Zagrebu je i početkom ljeta zabilježen slučaj trojice Afganistanaca koji su osumnjičeni za napad na svoje sunarodnjake koji se odvio pored napuštene zgrade u Paromlinskoj pri čemu je ubijen 23-godišnji Gul Wali Hotak.

Trojcu je tada određen istražni zatvor, a policija je pak provodeći istragu u ovom slučaju došla do podataka o tome kako na razini regije djeluju skupine Afganistanaca koje se bave krijumčarenjem svojih sunarodnjaka na području Italije, BiH i Hrvatske i kako su članovi tih skupina spremni na brutalne međusobne obračune ne bi li zadržali vodeći status u tom unosnom biznisu krijumčarenja migranata.

Prosvjedi u Karlovačkoj županiji

Ovakvi obračuni, ali i protesti građana trebali bi državi biti motiv za donošenje dokumenta koji bi se odnosio na upravljanje useljavanjem, a osim toga prema tvrdnjama Vladinih kritičara nužno je pozabaviti se integracijom tih ljudi u hrvatsko društvo, a dok se to ne počne događati u MUP-u razmatraju mogućnost uređenja lokacije u Dugom Dolu kod Krnjaka gdje bi registrirali migrante koji su zatražili međunarodnu zaštitu. Nakon pripreme projektnog prijedloga takav centar bi prema tvrdnjama iz MUP-a trebao biti financiran iz europskih fondova. U policiji tumače kako se radi o lokaciji izvan naseljenog mjesta s pristupom prometnicama i drugoj infrastrukturi gdje bi se u prvoj fazi privremeno mogli postaviti kontejneri u kojima bi se u što kraćem roku provodila registracija što uključuje i veći broj policijskih službenika i tehničke opreme za registraciju.

Mještani kod Karlovca ustali protiv kampa za migrante: ‘Ovo nam se nameće’

Nakon registracije tražiteljima međunarodne zaštite osiguralo bi se podnošenje odgovarajućeg zahtjeva radi čega su u MUP-u spremni na povećanje administrativnih kapaciteta Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, ali i kapaciteta za smještaj i prihvat. Dok u MUP-u planiraju u Dugom Dolu kod Krnjaka prosvjedi stotinjak mještana već su krenuli, a njihova poruka je jasna oni u svojoj sredini ne žele kamp te izražavaju nezadovoljstvo idejom da se na području bivšeg vojnog poligona Skradska gora izgradi centar za migrante. Budući da se taj poligon odnosi na teritorij dviju općina- Barilovića i Krnjaka na prosvjedu su se okupili mještani obje općine, ali i njihovi politički predstavnici.

Vijećnica Općinskog vijeća Barilovića Jasna Lasić već je pokrenula peticiju, a samo u jednom danu skupila je 200-tinjak potpisa protiv izgradnje kampa za migrante koje kani predočiti i ministru.

“Saznala sam da se kamp tu stvarno gradi, da će za početak imati kapacitet 1.500 ljudi, da dolazi 50, a kasnije 500 kontejnera, da će kamp biti otvorenog tipa, da će imati ambulantu, da će se migranti tu dovoziti i popisivati, da će oni koji traže azil odlaziti u azilantske centre, a oni koji ne traže će dobiti papir koji će im vrijediti 10 dana i po kojem mogu prolaziti kroz Hrvatsku”, rekla je Lasić dok drugi govore o tome kako izgradnja centra za migrante nije iskomunicirana ni sa općinama ni sa stanovništvom. Usporedno s ovom pobunom na Radio Mrežnici izvještavaju o Gradu Slunju koji je kako tvrde već dugo na udaru migranata koji svakodnevno pristižu u taj grad. Prolazeći ulicama Slunja migranti kako se tvrdi na ovom radiju iza sebe ostavljaju smeće i nered, preslače se u samom središtu grada, gdje vrše nuždu i spavaju. Situacija je alarmantna i u općini Vojnić kojom rukovodi HDZ-ov Nebojša Andrić koji je zatražio hitan sastanak stožera Civilne zaštite sa svim gradonačelnicima i načelnicima zbog migrantske krize.

”Migranti hodaju između naših kuća, provaljuju, to su grupe od 15,20, 30 ljudi, vojni sposobni redom, stari između 18 i 30 godina, žena gotovo da i nema. Ljudi se ne osjećaju sigurno”, izjavio je Andrić koji je rekao i da granica Republike Hrvatske ne funkcionira već da je šuplja kao švicarski sir. ”Ako policija ne može i nema snage, neka vojska stane na granicu. Ovo nije rješenje, ovo je katastrofa”, poručio je Andrić, a oglasila se i gradonačelnica Slunja Mirjana Puškarić. “Građani grada Slunja i sama osobno, osjećamo nesigurnost pri kretanju velikih skupina emigranata kako po perifernim dijelovima, okolnim selima našega grada, tako i u samom centru našega grada”, navela je Puškarić problematizirajući i veliku količinu otpada koju ti ljudi ostavljaju iza sebe na rutama kojima prolaze. Inače je prema podacima Frontexa samo lani registrirano 150 tisuća ilegalnih ulazaka u zemlje EU, a otprilike svaki treći tu je granicu prešao baš u Hrvatskoj.