ALARMANTNI PODACI: Odriču li se Hrvati katoličkih obiteljskih vrijednosti? | Dnevno.hr
Screenshot

ALARMANTNI PODACI: Odriču li se Hrvati katoličkih obiteljskih vrijednosti?

Autor: IKA

Prve i druge večeri Tjedna braka, 12. i 13. veljače, koji se i ove godine održava u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji, u župi Presvetog Srca Isusova na Visokoj u Splitu akademik prof. dr. Pero Aračić govorio je o temama "Bračna i obiteljska zbilja u Hrvatskoj" te "Osnaživanje očinstva i majčinstva u pastoralnoj praksi"

U prvom izlaganju iznio je niz zabrinjavajućih statističkih podataka: u posljednjih 40 godina smanjen je broj sklapanja sakramenta braka za polovicu, svaki treći brak se razvodi, u gradovima i svaki 2,5; dob ženjenja se pomaknula prema 31, a udavanja prema 28 godina i više čime se smanjuje generativna dob za rađanje i odgoj djece; broj rođenih izvan braka se povećao za više od polovice i prvi put prešao granicu od 7000 djece; osnovni model obitelji u Hrvatskoj je jedno ili dvoje djece, a tek troje djece osigurava održanje naroda. Sve su to pokazatelji kako čitava Hrvatska izumire.

Dogodio se kolaps neženjenja i neudavanja, kolaps institucije braka (crkveni obred vjenčanja traži svega 55% parova), generativni kolaps je jer prosječna obitelj ima nešto više od 1,3 djeteta i četvrti kolaps su djeca opterećena razvodom i rastavom, a njih je danas u Hrvatskoj oko 200.000! Njima se nažalost malo tko bavi, oni kao da ne postoje.

Druge večeri prof. Aračić je kroz razmišljanje o osnaživanju očinstva i majčinstva u pastoralu, iznio nekoliko prijedloga i usmjerenja za izlazak iz ove teške situacije. Budući da su u pozadini navedenih procesa egzistencijalni strah, konzumerizam i nestajanje shvaćanja institucije kao nečeg trajnog i pozitivnog, potrebno je razgrađivati strahove od budućnosti, neuspjeha, nezaposlenosti – kroz zajedništvo solidarnosti i blizine potrebitima, kroz crkvenu zajednicu koja je “kontrastno društvo” gdje vladaju zakoni Evanđelja, gdje se pomaže međusobno, gdje postoji sigurnost da osoba neće ostati sama bez blizine i pažnje drugoga.

Porf. Aračić predložio je i financijsko poticanje i pomoć obiteljima koje rađaju novi život u smislu fonda na razini cijele države iz kojeg bi se jednako i dovoljno izdvajalo za svako novorođenče i time pokazala skrb cijelog društva za najmanje, koji su u ovom trenutku najpotrebniji. Na taj bi način svaka obitelj imala osjećaj sigurnosti, svako bi dijete bilo jednako vrijedno i važno. Potrebno je riješiti se mentaliteta “vatrogasnih mjera” i očekivanja brzih rezultata, mjere traže da budu stalne i čvrste barem 50 godina da bi dale rezultate. Jedna od najvažnijih mjera, naglasio je prof. Aračić, bila bi povratak Hrvata u Domovinu i stvaranje sveopće vrijednosne klime podrške i optimizma s razgrađivanjem straha od budućnosti.

Obiteljima s više djece treba dati popuste kod kupnje automobila i povećati takvim ljudima mirovine jer njihova djeca zarađuju za cijelo društvo, kao što je to primjer u nekim zemljama. Važno je probuditi domoljublje i odgovornost za zemlju u kojoj živimo, ne nasjedati na malignu medijsku kampanju koja širi defetizam i laže kako je Hrvatska najgora zemlja za život na svijetu… Predlaže da HBK osnuje tijelo – Hrvatski obiteljski institut (HOI) koje će stalno pratiti situaciju, predlagati mjere, studijski promišljati i pronalaziti rješenja za demografske ugroze i ostale krizne situacije. Ključno je stvaranje ozračja i svijesti odgovornosti svakog pojedinca za osobnu, bračnu i obiteljsku te nacionalnu stabilnost i budućnost.

Prof. Aračić je u ponedjeljak 12. veljače održao predavanje o bračnoj i obiteljskoj zbilji u Hrvatskoj u Centru za socijalnu skrb u Splitu za stručne djelatnike Centara iz Trogira, Sinja, Makarske i Splita. To je bila prigoda za zajedničko obilježavanja Svjetskog dana braka, djelatnika Bračnog i obiteljskog savjetovališta i savjetovališta koji djeluje pri Obiteljskom savjetovalištu (CZSS), stručnjaka koji su duboko uronjeni u probleme braka.

Autor:IKA
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.