Photo: Patrik Macek/PIXSELL

ALADROVIĆ TVRDI DA JE VLADA OSIGURALA 8 MILIJARDI ZA SPAS: Evo tko se sve ima pravo prijaviti na potpore

Autor: Hina/Andrej Jelušić

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović u petak je istaknuo da je dosad za mjere očuvanja radnih mjesta i skraćenog radnog vremena isplaćeno iz državnog proračuna 7,6 milijardi kuna, a da se do kraja godine očekuje da će se taj iznos popeti na 8 milijardi kuna.

Aladrović je u izjavi novinarima u Ministarstvu istaknuo da je Vlada već ranije predstavila tri mjere s kojima pomaže gospodarstvu.

Riječ je o mjeri očuvanja radnih mjesta, kojom se daje između 2.000 i 4.000 kuna mjesečne naknade za radnike, pri čemu ako je poslodavac zatvoren duže od 14 dana automatizmom dobiva 4.000 kuna po radniku. Za to se uz doprinose izdvaja oko 470 milijuna kuna. Tu je mjeru na današnjoj sjednici ažuriralo Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ).

Druga mjera se odnosi na pokrivanje dijela ili svih fiksnih troškova tijekom zatvorenosti, a ta mjera bi trebala iznositi oko 250 milijuna kuna. Da bi se kvalificirali za ovu mjeru, poduzetnici će morati imati pad prihoda od 60 i više posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine tj. prosinac na prosinac. Za korištenje te mjere Porezna uprava će u vrlo kratkom roku propisati uvjete.

Treća mjera je novi paket tzv. covid kredita preko Hamag-Bicro-a u iznosu od 1,3 milijarde kuna.




Na taj način, dodao je Aladrović, obuhvaćene su sve grane za koje u Vladi smatraju da su do 21. prosinca najizloženije epidemiološkim mjerama koje su pooštrene krajem studenoga kako bi se suzbilo širenje Covida-19.

“Pratit ćemo sve epidemiološke mjere, evaluirati njihov učinak i sukladno tome, ukoliko bude potrebe, ažurirati ekonomske mjere kako bi očuvali radna mjesta i poslovnu aktivnost poduzetnika”, kazao je Aladrović.

Istaknuo je da su u pregovorima s udruženjima poslodavaca dobili niz prijedloga, a jedan od njih je bio da se u mjere uključe oni sektori i mini djelatnosti koje ovise o svima onima kojima je obustavljen rad.




“Njih smo uvrstili u mjere, no moraju dokazati pad prihoda i da postoji poslovna povezanost između sektora koji su zatvoreni”, pojasnio je te dodao kako se na njih odnosi mjera za očuvanje radnih mjesta. Mjera za pokriće fiksnih troškova odnosi se samo na one kojima je obustavljen rad do 21. prosinca, istaknuo je.

Po Aladrovićevim riječima, tri su različita izvora financiranja mjera za očuvanje radnih mjesta i skraćenog radnog vremena, i to državni proračun, EU program Sure iz kojeg je Hrvatskoj odobren zajam od nešto više milijardu eura i EU fondovi, odnosno jedan dio programa i otpornosti, kroz koji je ishođeno oko 530 milijuna eura.

Kako je dodao, u ranijoj fazi, između ožujka i svibnja, Hrvatska je koristila i sredstva iz Europskog socijalnog fonda, iz kojeg je povučeno oko 1,3 milijarde kuna, a planira se povući još jedan dio tih sredstava za očuvanje zaposlenosti.

Ukupni efekt na proračun, bez obzira koji su izvori sredstava, u ovom trenutku je 7,6 milijardi kuna, odnosno toliko je do sada utrošeno za te potpore, a do kraja godine Alardović očekuje da će taj iznos biti na razini 8 milijardi kuna. Pritom, okvirno očekuje da će oko 60 posto izvora sredstava za te mjere biti državni proračun, a 40 posto EU sredstva.




Na novinarski upit je li spreman cijepiti se cjepivom protiv Covida-19, Aladrović je odgovorio potvrdno. “Spreman sam se cijepiti i ako će to doprinijeti afirmaciji cijepljenja i afirmaciji toga da ćemo doći u situaciju da ćemo procijepljenošću se odmaknuti od korona virusa spreman sam to učiniti pred kamerama”, rekao je.

Po riječima ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) Ante Lončara, u mjesecu listopadu HZZ je zaprimio oko 26.000 zahtjeva za potpore za očuvanje radnih mjesta. Kako je kazao, ostalo ih je još za obraditi oko 500-tinjak, jer se čeka određena dokumentaciju.

Iznio je i podatak da je do sada za listopad isplaćeno oko 240 milijuna kuna potpora za očuvanje radnih mjesta, dok je za mjeru skraćivanja radnog vremena isplaćeno oko 80 milijuna kuna.

“Nastojim redovito obrađivati zahtjeve i da ne dolazi do većih čekanja u isplatama”, istaknuo je Lončar, dodavši da što se tiče novih mjera, očekuju dodatni priljev zahtjeva no vjeruje da će ih u pristojim rokovima uspjeti riješiti. Ukupno za prosinac očekuje do 30.000 zahtjeva.

Upravno vijeće HZZ-a, naime, na današnjoj je sjednici donijelo odluku o izmjenama i dopunama uvjeta i načina korištenja sredstava za provođenje mjera aktivne politike zapošljavanja u 2020. godini u mjeri Potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom za listopad.

“Izmjene se odnose na ciljane skupine poslodavaca. Kao prihvatljivi poslodavci dodaju se poslodavci kojima je na bilo koji način ograničen rad odlukama Stožera civilne zaštite (nacionalnog, županijskog, jedinica lokalne samouprave) ili su poslovno povezani kao dobavljači s poslodavcima koji su zatvoreni odlukom stožera”, istaknuli su iz HZZ-a.

Također se kao prihvatljiva djelatnost dodaje izdavačka djelatnost – izdavanje knjiga, periodičnih publikacija i ostale izdavačke djelatnosti.

Omogućuje se korištenje potpore i za članove uprave, direktore, prokuriste i sl., a s ciljem obuhvata većeg broja radnika kod poslodavaca, naglašavaju iz HZZ-a.

Svi poslodavci koji su registrirali djelatnost i izvršili prijavu u sustav osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) do 30. rujna mogu koristiti mjeru, kao i za radnike zaposlene do 31. listopada ove godine za studeni, odnosno do 30. studenog za prosinac, navodi se u priopćenju.

Iz HZZ-a ističu i da se izmjenama uvodi i dodatni iznos financiranja dijela troškova poslodavcima kojima je rad zabranjen rad odlukom nacionalnog stožera.

“Poslodavci koji su podnijeli zahtjev za očuvanje radnih mjesta sukladno odlukama Stožera civilne zaštite mogu ostvariti pravo na dodatni iznos potpore za nadoknadu dijela ili svih fiksnih troškova u visini koji utvrdi Ministarstvo financija, Porezna uprava”, navode iz HZZ-a.

Kako bi to ostvarili trebaju podnijeti zahtjev Ministarstvu financija, Poreznoj upravi. Postupak zaprimanja i odobravanja zahtjeva propisat će Porezna uprava i objaviti na svojim mrežnim stranicama.

Autor:Hina/Andrej Jelušić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.