Ako zahvatimo 50 najvećih lopova u privatizaciji, ispunit ćemo svoju ulogu

Autor: hina

Dragan Novosel je kazao da je u velikoj većini od 1300 prijavljenih kažnjivih djela iz pretvorbe i privatizacije stečena razmjerno manja nezakonita dobit, a u pedesetak je golema. Ako zahvatimo tih 50 s najvećom vrijednošću, ispunit ćemo svoju ulogu, rekao je zamjenik glavnoga državnog odvjetnika.

Zamjenik glavnoga državnog odvjetnika Dragan Novosel rekao je danas, govoreći na savjetovanju Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu o temi ustavnih odredaba o nezastarijevanju kažnjivih djela iz pretvorbe i privatizacije te ratnog profiterstva, da bi se državno odvjetništvo trebalo usmjeriti na ona kažnjiva djela u kojima je stečena najveća nerazmjerna dobit.

Novosel je kazao da je u velikoj većini od 1300 prijavljenih kažnjivih djela iz pretvorbe i privatizacije stečena razmjerno manja nezakonita dobit, a u pedesetak je golema. Ako zahvatimo tih 50 s najvećom vrijednošću, ispunit ćemo svoju ulogu, rekao je zamjenik glavnoga državnog odvjetnika.

Među najčešćim kažnjivim djelima pretvorbe i privatizacije su umanjenja tržišne vrijednosti imovine tvrtaka pa se moglo dogoditi da je netko zdravu imovinu kupio za bescijenje, rekao je. Netko je, tako, lako kupio poduzeće za koje su obični građani mislili da za kupnju treba tegljač novca, naveo je Novosel. Pogrješna knjiženja imovine i krivotvorenja dokumenata također su među najčešćim kažnjivim djelima te vrste.

Ratno profiterstvo, kazao je Novosel, odnosi se na stjecanje nerazmjerne koristi u vrijeme ratnih zbivanja, i to upravo korištenjem ratnog stanja. Državno odvjetništvo se usmjeruje na ona u kojima je stečena velika dobit podizanjem cijena robe koristeći se nestašicama, dogovorima o prodaji neke robe po nerazmjernim cijenama iako nije bilo nestašice, ili prodaji državne imovine pod pokrićem pribavljanja novca za obranu države.

Profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta Petar Novoselec je, govoreći o toj temi, kazao da se ustavna odredba o nezastarijevanju tih kažnjivih djela odnosi i na djela kod kojih je zastara već nastupila. U tom slučaju se pojavljuje problem s načelom pravne sigurnosti jer počinitelj s nastupom zastare smatra da je slobodan pa može i uništiti dokumentaciju vezanu uz predmet, a sad treba ponovno ići na sud, kazao je Novoselec. Međutim, s druge strane je načelo pravednosti kojem je Ustav u takvim slučajevima dao prednost, naveo je.

Dvadesetčetvrto savjetovanje Udruženja za kaznene znanosti i praksu počelo je u Opatiji jučer, a završava sutra. Tema skupa je: “Zatvorena i još uvijek otvorena poglavlja reforme hrvatskoga kaznenog zakonodavstva”.




Autor:hina
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.