HINA/ Damir SENÈAR /ds

AFERA U KOJU JE UKLJUČENA SKORO CIJELA VLADA I PLENKOVIĆ! Ogromna destrukcija u strogoj tajnosti

Autor:

Jedna za drugom, umjesto reformi nižu se afere u Vladi kojom ravna briselski dečko, premijer Andrej Plenković. Dok se vladajuća karavana oporavlja od posljednje nesuvisle priče koju je naciji ponudila ministrica regionalnog razvoja Gabrijela Žalac objašnjavajući skupocjeni Mercedes koji je nikao pred njenom obiljetskom kućom u Vinkovcima, čini se kako se daleko od očiju javnosti rađaju znatno kompleksnije pa i ozbiljnije priče koje se izravno dotiču interesa svih građana naše male zemlje za velike političare. Svaki prosječan hrvatski građanin složiti će se da je Imunološki zavod i njegova revitalizacija tema koja nas se svih tiče, ili bi se barem trebala ticati. Tematika je to s kojom se suočio i premijer Andrej Plenković, a prema tvrdnjama dobro upućenih izvora prvi čovjek Vlade problematiku Imunološkog zavoda navodno je osobno preuzeo u svoje ruke.

No, kako je Imunološki kompleksna priča tada je valja i raščlaniti među ministarstvima pa se sukladno tome Imunološkim zavodom d.d. bavi ministarstvo gospodarstva kojim odnedavno ravna ministar Horvat. Javnu ustanovu Imunološki zavod na sebe je preuzelo Ministarstvo zdravstva u ingerenciji Milana Kujundžića dok pak sve operativno vodi Željko Plazonić, no upućeni u ovu materiju kazuju kako je dotični izgubio volju za ovu složenu priču, a slična je situacija i sa Kujundžićem kojega tema Imunološkog navodno više naprosto ne zanima pa je pak sve palo na pleća premijera Plenkovića koji je postao ključna karika za donošenje svih krucijalnih odluka. Kada se govori o Imunološkom, s posebnim naglaskom na proizvodnju krvnih derivata tada valja imati na umu načelo samodostatnosti preporuka od strane Svjetske zdravstvene organizacije i Vijeće Europe prema kojoj bi svaka držala trebala za vlastito stanovništvo osigurati lijekove iz krvi, ili plazme dobivene od krvi iz vlastitog stanovništva te o vlastitoj proizvodnji, jer se radi, kako napominje naš dobro upućeni sugovornih o sigurnosnom pitanju i pitanju javnozdravstvenog suvereniteta. Naime, u slučaju krize ili rata, ako nemamo svoju proizvodnju ovisimo o uvoznicima te u tom scenariju nećemo raspolagati s vitalnim likovima prije matičnih zemalja. Osim toga, naš sugovornik naglašava kako je oživljavanje Imunološkog značajno i zbog tradicije, ali i zbog vlastitog istraživanja i razvoja, ali i radi drugih proizvodnji, od virusnih i bakterijskih cjepiva, do antitoksina protiv zmijskog otrova, ali i drugih kvalitetnih proizvoda od kojih su neki iz Imunološkog najbolji na svijetu.

Baš zato u interesu je naše zajednica da Imunološki zavod oživi te da imamo instituciju toga tipa. Što se po pitanju oživljavanja Imunološkog do sada poduzelo upitali smo sve faktore relevantne za ovu priču, od ministara Horvata i Kujundžića do premijera Plenkovića i članova nedavno formiranog Povjerenstva, no odgovor do okončanja ovoga teksta nismo zaprimili pa stoga ne raspolažemo podacima je li vladajućima uistinu u interesu da se Imunološki revitalizira i na koji način rade na tome, jednako kao što nije jasno koliko često se sastaje famozno Povjerenstvo. No, iz HALMED-a su ipak na naš upit o potrošnji lijekova odaslali zanimljiv odgovor.

”Hrvatskoj. Sukladno Pravilniku o vrsti podataka i načinu izrade izvješća o potrošnji lijekova (Narodne novine, br. 122/14.) Agencija izrađuje Izvješće o potrošnji lijekova za prethodnu kalendarsku godinu. Budući da su podaci o potrošnji za 2018. godinu još u fazi prikupljanja, posljednji podaci kojima HALMED raspolaže odnose se na 2017. Godinu”, kažu iz Halmeda, napominjući da su do sada objavljena izvješća od 2004.do 2017.godine javno dostupna i objavljena na njihovim internetskim stranicama. ”U godišnjim Izvješćima o potrošnji lijekova u Republici Hrvatskoj prikazuje se ukupna potrošnja lijekova u RH za sve lijekove po internacionalnom nezaštićenom imenu ATK klasifikacije (INN) koji su u promatranom razdoblju bili u prometu u RH. 

Podaci o potrošnji lijekova izraženi su financijski (u kunama, prema veleprodajnim cijenama) te u definiranoj dnevnoj dozi lijeka (DDD) na 1000 stanovnika na dan. DDD je međunarodna jedinica mjerenja potrošnje lijekova koja je neovisna o cijeni lijeka, veličini pakiranja i farmaceutskom obliku lijeka stoga omogućava procjenu trenda u potrošnji lijekova i uspoređivanje među različitim sredinama, državama ili za različita razdoblja itd. DDD je dogovorno definirana pretpostavljena prosječna dnevna doza lijeka za glavnu indikaciju u odrasle osobe, ali ne mora odražavati propisivanu dnevnu dozu lijeka”, objašnjavaju te se referiraju i na naš upit o potrošnji skupine lijekova B02BD02, B05AA, B05AA01, J06BA i J06BB.

”Budući da predmetne podskupine lijekova nemaju definiran DDD, potrošnja je iskazana isključivo financijski, u kunama, prema veleprodajnim cijenama.

Uz predmetne podatke o potrošnji navedeni su i proizvođači lijekova koji su u promatranom razdoblju na tržištu RH imali lijekove iz navedenih skupina lijekova. Vezano uz podatke o distributerima, nositelja odobrenja uz pripadajuću potrošnju lijekova, možemo Vas izvijestiti da nam način praćenja potrošnje putem naše baze ne omogućuje iskazivanje ovih podataka na traženi način. Međutim, informacije o odobrenim lijekovima iz predmetnih skupina možete potražiti u bazi lijekova HALMED-a”, objašnjavaju iz Halmeda.

Inače, naš sugovornik napominje da je u bivšoj državi zagrebački Imunološki zavod bio jedna od najuspješnijih društvenih organizacija te je ujedno bio lider u regiji kada je o farmaceutskoj branši riječ, a kolaps kojega je u Hrvatskoj doživio nije slučajan.

”U nekadašnjem Imunološkom bilo je zaposleno i preko 400 ljudi koji su proizvodili najbolja cjepiva na svijetu,najbolje antitoksine, prirodni interferon i životno važne krvne derivate iz plazme dobrovoljnih darivatelja krvi. Propast Imunološkog zavoda krenula je u 90-ima. Zanemarivanje, štetne i kriminalne poslovne odluke dovele su do gubitka preporuke Svjetske zdravstvene organizacije već 1998. godine, dok je zavod izgubio sve proizvođačke dozvole sredinom 2010-ih”, podsjeća naš sugovornik te napominje da je u to vrijeme bivši HNS-ov ministar Vrdoljak zaključio da država nema znanja za spas Imunološkog pa je odlučeno da država izađe iz posla odnosno proda svoj udio.  

”Kada su na natječaju svi odustali, a preostala jedino Visia Croatica narodna inicijativa za spas Imunološkog, koja je ponudila oživljavanje tog našeg strateškog poduzeća, onda se Vrdoljak brže bolje predomislio i mrtav ladan rekao da će država spasiti Imunološi. Bilo je to ljeto 2015-e. I evo nas skoro 4 godine kasnije, a od tog spašavanja od strane države ni s. Ne pomaže ni strateško  partnerstvo države i grada Zagreba. Jednostavno, postoji netko ko je jači. Neka nevidljiva opstrukcijska sila. A tko bi to mogao biti”, pita se naš sugovornik te skreće pažnju na dvije zanimljive stvari. Naime, u četiri godine nije napravljen doslovno nikakav pomak. To da su se dogovorili država i grad Zagreb da bi zajednički spašavali Imunološki je dogovor koji se napravi u pol sata. A prošlo je 4 godine.  Apsolutno je nedojbeno da se opstrukcija operativno provodi u famoznom Povjerenstvu za Imunološki koje uspješno usporava bio kakve inicijative za spašavanje Imunološkog”, tvrdi naš sugovornik napominjući da Povjerenstvom rukovode ljudi bliski ministru Kujundžiću. Ujedno, ondje sjede predstavnici Ministarstva državne imovine te ministarstva gospodarstva, ali i grayda Zagreba.

”Oni se sastaju samo tu i tamo, valjda kad si imaju nešto za reći. Nonšalancija kakva sigurno ne priliči stanju propasti u Imunološkom. Da imaju ikakve dobre namjere radili bi sustavno i u 4 godine odavno pokrenuli 5 puta Imunološki. S Marsa se vidi opstrukcija, a vjerojatno i impotencija tog tijela. Vro je vjerojatno da pojma nemaju kako spasiti Imunološki”, analizira naš sugovornik te navodi kako je druga razina opstrukcije Upravno vijeće koje je neprestanu u blokadi, također od Kujundžićevih kadrova, a sve to nije bez razloga. Radi li se o izdajničkom porivu Ministarstva zdravstva, spriječava li Kujundžić putem svojih ljudi ciljano da Hrvatska osigura načelo samostavlnosti i da u svojoj tvornici izrađuje krvne derivate i plazme dobivene od naših dobrovoljnih darivatelja krvi?

”Da li Kujundžić štiti javni interes ili neke druge interese? Da vidimo što bi mogao biti razlog, i čije to Kujundžić štiti interese. Uvid u podatke o potrošnji lijekova iz plazme koje objavljuje hrvatska agencija za lijekove (HALMED) na svojim stranicama otkriva u kojem grmu leži zec! Od 2014. godine, kada je zadnji put Imunološki proizvodio te lijekove, do 2017, do kada su dostupni podaci, u

Hrvatskoj je potrošnja krvnih derivata porasla 50%! Od oko 65 do preko 95 milijuna Kuna! Nije li to prekrasan razlog opstrukcije! Skoro 100 milijuna razloga da se blokira ili odgađa spašavanje ili revitalizacija Imunološkog? Farmaceutski lobi bez ikakvog problema može se odreći recimo milijuna ili dva i nagraditi usporavanje rješavanja Imunološkog”, kaže naš sumnjičavi sugovornik koji uz to podsjeća da bi se u ovu priču trebale uključiti i pravosudne institucije, a osim toga kako kaže zanimljivo je i to da država u proračunu Ministarstva zdravstva za Imunološki zavod izdvaja 34 milijuna Kn za plaće 160 zaposlenika koji ne prihode ništa, a paralelno troši još tih skoro 100 milijuna kuna.

 

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.