Hrvatska kažnjena na sudu za ljudska prava jer je napadača na lezbijku kaznila s 300 kuna!

Hrvatska mora platiti 10.000 eura za nematerijalnu štetu i 5200 eura za troškove postupka Zagrepčanki P.S. (38) kojoj su državna tijela prekršila prava nakon što je 13. siječnja 2010. bila žrtvom homofobičnog napada muškarca M.M., odluka je to Europskog suda za ljudska prava.

Naime prije 11 godina muškarac joj je prišao, te se htio udvarati, no nakon što mu je Zagrepčanka odgovorila da je ona lezbijka, muškarac ju je izudarao vičući “Sve vas treba pobiti” i ” J…t ću te, lezbijko!”. Zagrepčanka je pretrpjela višestruke ozljede po čitavom tijelu te je nakon sumanutog napada hospitalizirana.

Napadač je pak osuđen prekršajno za narušavanje javnog reda i mira na novčanu kaznu od 300 kuna. P.S. je podnijela kaznenu prijavu protiv napadača tvrdeći da je bila žrtva nasilja iz mržnje i diskriminacije. Međutim, napadač nije procesuiran jer je već bio prekršajno osuđen pa je primijenjeno pravilo prema kojem nitko ne može biti dvaput osuđen za istu stvar. Europski sud za ljudska prava  zaprimio je i očitovanje kao treće strane u postupku, udruge Zagreb Pride te triju međunarodnih organizacija, a sad naglašava da države temeljem Europske konvencije imaju obvezu poduzeti sve razumne korake kad istražuju nasilne incidente kako bi se utvrdilo je li diskriminacija u tomu bila čimbenik. Ta obveza uključuje i adekvatno kažnjavanje. Tom zahtjevu u ovom slučaju nije udovoljeno jer u prekršajnom postupku nije bilo govora o “zločinu iz mržnje” te je napadač osuđen na kaznu koja predstavlja podrugivanje te je očito nesrazmjerna s ozbiljnošću nasilja.

Europski sud za ljudska prava uzeo je u obzir i činjenicu što je postojala formalna pravna prepreka dvostrukom procesuiranju, ali je ocijenio kako su hrvatska državna tijela nepotrebno dovela do takve situacije pokretanjem neučinkovitog prekršajnog postupka.

U slučaju ove Zagrepčanke, Europski sud za ljudska prava ističe i da načelo pravne sigurnosti u kaznenim predmetima nije apsolutno te je dopušteno ponovno otvoriti slučaj na štetu optuženog kad se u postupku otkrije neki temeljni nedostatak – u ovom slučaju propust istrage nasilja iz mržnje u pozadini napada, te adekvatno tretiranje takve motivacije, predstavlja “temeljni nedostatak” u postupku.