Hrvatska je u vrhu Europe po broju nekretnina, bogatstvu voda i šuma, izgrađenosti autocesta i štednjom u bankama!

Autor: D.Katalinić

Hrvatska danas Dan državnosti ponovno obilježava 30. svibnja. U ovom tekstu nećemo pisati o slavnim pobjedama Hrvatske vojske niti ćemo se sa sjetom prisjećati ranih 90-ih i procesa osamostaljenja Lijepe naše, nego ćemo za promjenu pobrojati sve gospodarske prednosti koje našu domovinu čine, odnosno mogle bi je napraviti jednom od najuspješnjih i najrazvijenijih europskih zemalja (da je najljepša to već znamo).

Predsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize Petar Vušković istaknuo je sve ekonomske snage i prilike koje Hrvatska ima, a koje svi naši političari od osamostaljenja do danas nikako da iskoriste. Krenimo redom.

Hrvatska je po broju nekretnina druga u Europi. Prema Eurostatu 89,9 posto građana u Hrvatskoj ima vlastitu nekretninu, a iznad nas su samo Rumunjska i Litva s kojom dijelimo drugo mjesto. Nekretnie su naše posljednje utočište.

Udio štednje u BDP-u je iznad europskog prosjeka. Omjer štednje u odnosu na BDP iznosi 25%, i za 3 postotna boda smo bolji od prosjeka Europske unije. Prosječna štednja iznosi 10.173,00kn, a oko 51 000 građana drži prosječno 1,5 milijuna kuna na svojim računima. Neto štednja građana godinama raste. Drugim riječima, novac nam ostaje u bankama i ne znamo što s njime. Apsurd je veći time što godinama kamatne stope na štednju padaju i rekordno su niske, ispod 1%. Treba stvoriti poduzetnički okvir koji će se osloboditi novac od štednje i poticati građane na investicije.

Po udjelu turizma u BDP-u smo prvaci Europe. Turizam je naša snaga, naš forte. Ukoliko bi povećali domaću turističku potražnju, tada bi umanjili njegovu slabosti koja će se pokazati uslijed pada BDP-a. Prihod od turizma čini 17% BDP-a i prvaci smo Europe. Malta je na drugom mjestu s 14% udjela turizma u BDP-u. Kada gledamo intenzitet turizma koji stavlja u odnos broj ostvarenih noćenja i broj stanovnika neke zemlje tada je na prvom mjestu Malta, a mi smo na drugom mjestu. Neosporno je da smo već godinama turistički hit u Europi. Na jednog stanovnika dolazi pet gostiju. Posjeti nas oko 20 milijuna turista i donesu nam više od 10 mlrd. eura.

Poljoprivreda s udjelom od 2,8 posto u ukupnoj proizvodnji potvrđuje neiskorišten potencijal. Poljoprivredno zemljište prostire se na oko 3 milijuna hektara, a vrijednost mu je oko 10 milijardi dolara. Obradivo je 90% poljoprivrednih površina, a obrađuje se manje od 50%. Svega 1,6% poljoprivrednika posjeduje preko 20 hektara poljoprivrednih površina. Mogli bismo hraniti više od 10 milijuna ljudi, a ovisimo o uvozu jer nismo dovoljno konkurentni na europskprokletom tržištu. Uvozimo gotovo 50% hrane. Drugim riječima više potrošimo hrane nego što je proizvedemo i ta razlika je oko 7 mlrd.kuna.

Po bogatstvu vode smo 5. u Europi i 42. u svijetu. Napomenimo, čak 70% površine Zemlje zauzima voda, a samo 2,5% otpada na slatku vodu, koja je preduvjet za život. U Hrvatskoj se samo putem koncesijskih naknada može zaraditi više od 20 milijuna kuna, dok država zarađuje tek nešto više od 10 milijuna kuna. Potrebno je staviti vode u koncesije i ostale izvore vode od trenutnih 30.

Po prometnoj infrastrukturi smo 4. u Europi. Hrvatska je 4. po broju kilometara autocesta na milijun stanovnika u EU, ukupno 1273 km.Autoceste nisu samo pitanje dužina, već i pitanje održavanja. Država se pokazala jako lošim gospodarstvenikom u tom segmentu. Privatizacija državnih poduzeća koja se bave održavanjem autocesta je prijeka potreba.

Po bogatstvu šuma smo u europskom vrhu. Šume pokrivaju 34,43 % kopnene površine u Hrvatskoj odnosno 0,46 hektara po stanovniku i tu smo u samom europskom vrhu. Po šumama smo na primjer tri puta bogatiji od Danske i četiri puta od Velike Britanije. Šume su naše ekološke tvornice koje godišnje proizvedu 5 milijuna tona kisika. Bogatstvo šuma u Hrvatskoj se procjenjuje na 6,9 milijardi dolara prema HAZ-u, a prema stručnim krugovima i tri puta više. Hrvatske šume godišnje proizvedu 8 milijuna tona drva. Ukupno u njima ima više od 300 milijuna tona drva odnosno 5 milijuna tona suhe tvari što je ekvivalent 2,5 milijuna tona nafte. Ukupno 53 000 radnika živi od šuma, te ostvaruju 10.5% izvoza,odnosno 3,6% BDP-a. Iz Hrvatskih šuma treba iskorijeniti korupciju i racionalizirati njihovo upravljanje.

Zalihe ugljikovodika su potencijal koji nije dovoljno iskorišten. Energenti, nafta i plin pokreću gospodarstvo. Hrvatska troši dvostruko više primarne energije nego što je proizvodi. Potrebno je osigurati investicije u istraživanje ugljikovodika kako bi se iskoristio energetski potencijal Hrvatske, uz istovremenu brigu o zaštiti okoliša i turizma. Područja za otkrivanje novih zaliha su Panonski bazen, Dinaridi, sjeverni, srednji i južni Jadran.

Hrvatska je zemlja sunca – s 2600 sunčanih sati godišnje hrvatska obala je jedna od najsunčanijih u Europi. Obnovljivi izvori energije sunca i vjetra za Hrvatsku predstavljaju neograničeni potencijal. Korištenje solarnih kolektora i fotonaposnkih ćelija za grijanje vode ili prostora su nevjerojatan potencijal. Kad bismo u sljedećih pet godina instalirali po 1 m2 fotonaponskih modula i po 1 m2 solarnih toplinskih kolektora po stanovniku, mogli bismo otvoriti na desetke tisuća radnih mjesta. Priobalna mjesta čija je odlika brzina vjetra predstavljaju potencijal za vjetroprakove.

Po razvedenosti obale smo 2. u Europi. Hrvatska ima drugu najrazvedeniju obalu (indeks razvedenosti hrvatske obale iznosi 11) u Europi, odmah iza Norveške koja svoju obalu ne može turistički iskoristiti. Ukupna dužina Hrvatske obalne crte je 4.398 km. Imamo 121 luku nautičkog turizma, 4.500 polovila te 17 351 vezova. Ukupno ostvaren prihod nautičkog turizma svake godine raste i doseže 900 milijuna kuna. Prema podacima stranice yachtbooker.com, Hrvatska raspolaže sa 25% ukupne svjetske charter flote (bez posade) i ostvaruje 33% svjetskog bookinga. Ukoliko želimo ostati u tom segmentu i dalje broj 1, moramo djelatnost marina uvrstiti u sektor turizma što bi smanjilo PDV na 13% čime bi se povećala konkurentnost u nautičkom turizmu.

Tog dana Hrvatska se ujedinila u veličanstvenom slavlju kojim je obilježen kraj komunizma, a Hrvati su konačno mogli biti svoji na svome

Autor:D.Katalinić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.