Foto: Tomislav Kristo / CROPIX

Hrvatska bi ubrzo mogla propasti: Za sada još uvijek postoji rješenje za ovaj mračan ishod

Autor: dr. sc. Stjepan Šterc/7dnevno

Intenziviranje demografskih negativnosti praktički po svim pokazateljima nužno je dovelo izvršnu političku retoriku u očitovanjima i najavama do terminološkog iskoraka korištenjem pojma opstanak. Prihvaćajući konačno demografsku stvarnost potvrđivanu sa svakim novim službenim podatkom demografske i popisne službene statistike, upotrebom pojma opstanak daju se težina i značenje istoj u najavama budućeg izvršnog djelovanja, ali se istovremeno postavlja i obaveza istog tog djelovanja u poslijeizbornim vremenima.

Svaki bi odmak od tako postavljenog i najavljivanog principa budućeg izvršnog provođenja jasno značio i nastavak dosadašnjeg u znatnoj mjeri ideologiziranog i interesnog izvršnog i zakonodavnog postupanja pa bi nastavak hrvatske demografske destrukcije bio očekivan i gotovo poguban za nacionalnu uređenost, sigurnost i razvijenost.

Takav bi nastavak vratio Hrvatsku u zatvoreni krug političko-ideološke kontrole iz koje se početkom devedesetih prošlog stoljeća izašlo u vrlo teškim ratnim uvjetima, s nadom i nacionalnim idealizmom u kojima se budućnost Hrvatske (pogotovo demografska) nije dovodila u pitanje. Zato su poruke sa samog izvršnog vrha obaveza prema svima iz tih i kasnijih vremena, a pogotovo prema generacijama koje dolaze i kojima bismo trebali ostaviti Hrvatsku kao uređenu zemlju iz koje se ne odlazi i koja bi ostala osnova njihova prostornog identiteta, a u skladu s time i svih nacionalnih identiteta u nadgradnji.

Foto: Bozidar Vukicevic / CROPIX

Pitanje opstanka

Nema više dvojbi, opstanak i nacionalna sigurnost postaju osnova ukupnog izvršnog djelovanja pa se na početak prepoznavanja demografske problematike, tijek dosadašnjeg djelovanja, način resornog vođenja, selekcijska pozicioniranja, spoznajna negiranja i na slične aktivnosti nije potrebno nanovo analitički vraćati jer u nastavku zbog važnosti opstanka i sigurnosti djelovanje po istom obrascu jednostavno nije više moguće. Potvrda je istoga došla sa samog političkog vrha kao obaveza za sve izvršne političke razine.

“Plenković: Ne nađemo li rješenje za demografske trendove, ugrozit ćemo opstanak RH. Ne pronađemo li učinkovita rješenja da u idućim desetljećima preokrenemo negativne demografske trendove, ugrozit će se sam opstanak Hrvatske, održivost mirovinskog sustava, ekonomska vitalnost i konkurentnost zemlje. Mi smo prepoznali ovaj problem na početku svog mandata, te shvatili koliko je on važan izazov”, izjavio je premijer Andrej Plenković na međunarodnoj konferenciji Demografske promjene u Europi: praktična rješenja Europske komisije, u prosincu 2023.

Domobranski mentalitet najveća je prepreka razvoju hrvatske vojske: Rat nam je na pragu, a mi stagniramo




“Integracija stranih radnika – sigurnosno pitanje. Hrvatska postaje destinacija za velik broj stranih radnika (…) Uzmite u obzir da je u Hrvatskoj 2017. izdano oko 11.000 dozvola, prošle godine 124.000, a ove godine već više od 160.000, rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović“, govorio je tako Božinović u vijestima HRT-a također u prosincu.

Isto ili slično u nastavku vrijedi i za na Međunarodnoj konferenciji najavljenu Strategiju demografske revitalizacije Hrvatske do 2033. godine, usvojenu 15. 2. 2024. godine i rađenu po strogo selektivnom političkom sastavu pa je izostanak provedbenih poticajnih demografskih i prostornih modela bio očekivan. Otklon od dosadašnjih političkih navika prema opstanku i sigurnosti postaje nužnost, a demografska problematika u svoj svojoj širini uvjetovanosti i sadržajnosti postaje hrvatska strateška potreba.

Foto: Damir Krajac / CROPIX

Operativni otkloni

Javnost učestalo postavlja elementarno pitanje: Kakva je Hrvatskoj potrebna izvršna vlast u provođenju najvažnije problematike za opstanak i nacionalnu sigurnost nakon nastupajućih izbora i koji bi se to vrijednosni sustav trebao postaviti u funkciju ukupnog razvoja, “opstanka, održivosti mirovinskog sustava, ekonomske vitalnosti i konkurentnosti zemlje”?




Unatoč enciklopedijskim, jezikoslovnim, politološkim, sociološkim i inim poimanjima značenja vlade (vlasti, vladanja…) po kojima se vlada prevladavajuće poima kao sustav upravljanja državom, tek se po temeljnim odrednicama države – teritoriju, stanovništvu i granicama – kriterijski postavlja provedbeni sustav upravljanja. Stanovništvo i prostor brojem i površinom čine osnovu postavljanja temeljnih državnih sustava (školstva, znanosti, zdravstva, kulture i umjetnosti i pravnog sustava) za podizanje ukupne nadgradnje pa se sve negativnosti vezane uz takvu osnovu i ljudsku populaciju kao najvažniji potencijal i čimbenik u njoj trebaju smatrati primarnošću izvršnog djelovanja.

Hrvatska hitno treba donijeti ovaj zakon, znatno bi pomogao siromašnima i ‘krvnoj slici’ države

Dosadašnje hrvatsko izvršno djelovanje vezano uz stanovništvo i posljedične negativne uvjetovanosti (uvjetnice), ima svoje sustavne, političke (stranačko-partijske), voljne, ideološke, selekcijske, spoznajne, interesne, identitetske, vladajuće, pozicijske i slične otklone, ali često i osobne. Prevladavanje istih nameće se kao conditio sine qua non političkog izvršnog djelovanja u funkciji hrvatske demografske, razvojne i ukupne budućnosti, dok se mogući iskoraci mogu svesti na dolje nabrojene osnovne koji ne predstavljaju nemoguću misiju niti su nepoznanica u izvršnom postupanju u interesu populacije u čije ime i za čije interese vladaš.

Foto: Damjan Tadic / CROPIX

Destrukcijska faza

1. Hrvatsku izvršnu vlast potrebno je postaviti po modelu izvršnog menadžmenta, odnosno u funkciji koordiniranja efikasnog i učinkovitog izvršavanja strateških programskih ciljeva.
2. Planiranje, organiziranje, kadrovsko popunjavanje, vođenje i kontroliranje po menadžerskom obrascu treba se temeljiti na stručno-znanstvenoj spoznaji i dokazanosti izvan političkog sustava.
3. Svođenje svih izvršnih funkcija na političku pripadnost kao novi oblika posvemašnje političke kontrole rezultatski je ostavilo u Hrvatskoj negativne tragove pa je odmak od njega nužnost.
4. Političke su vlade po tom svođenju prevladale u Hrvatskoj nakon 2000. godine i postale dominantni politički pozicijski izazov za stranačko-partijsku člansku i podupiruću populaciju, i to nemjerljivo veći od saborskog, stranačko-partijskog, lokalnog i sličnog.
5. Povratak izvršnom menadžmentu i pozicijskom izboru unutar njega (vlade), u skladu sa standardnim vrednovanjima i dokazanostima umjesto biranjima po modelu zadivljenosti stranačko-partijskih sljedbenika, trebala bi biti osnova traženja “rješenja za demografske trendove”. Dobivanjem izbora s mogućnošću sastavljanja izvršne vlasti po koalicijskom ili sličnom modelu (interesnom, trgovinskom…) ne bi se trebale više zadovoljavati osobne ambicije, potvrđivati unutarstranačko/partijska pozicijska i osobna važnost niti po toj osnovi ugrožavati izvršna provedba.
6. Znanje, spoznaju, osobnost, dokazanost izvan političkog sustava, čvrstinu, odlučnost, spremnost na priznavanje drugih i vlastitih krivih procjena i postupanja i slično prije svega, a tek potom formalnu stranačko-partijsku pripadnost ili privrženost nužno je postaviti u selekcijske temelje.
7. Posebno sve navedeno vrijedi za demografsku problematiku, inače društveno i prostorno najosjetljiviju u poodmakloj destrukcijskoj fazi, kojom se izravno ugrožavaju opstanak i nacionalna sigurnost.
8. Izvršno djelovanje s ovakvim demografskim negativnostima kakve su zahvatile hrvatsku domicilnu populaciju, osim po standardnim vrijednosnim kriterijima, nužno je posložiti i po neupitnim nacionalnim identitetskim mjerilima.
9. Operativni otkloni morat će uslijediti s novom izvršnom garniturom, a politički lov na poslijeizborne pozicije u trgovinskim, interesnim i sličnim savezima treba postati hrvatska politička prošlost.
10. Postavljanjem vrijednosnih i identitetskih mjerila dogodio bi se nužan otklon od dosadašnjih političkih prosudbi po osjećaju, a hrvatski demografski opstanak učinio smislenim i izvjesnim.

Foto: Ranko Suvar / CROPIX

Ideologijski otkloni

Djelovanje političkih vlada i interesnih koalicija, sustavno pozicijsko zbrinjavanje, izostajanje unutarstranačko-partijskih rasprava, upućivanje javnih napada i kritika samo prema političkim protivnicima, prevladavajuće vrednovanje političke pripadnosti, nedoživljavanje negativnih otklona unutar stranačko-partijskih redova, uvažavanje samo sljedbenosti i udivljenosti, prihvaćanje anacionalnog djelovanja unutar koalicijskog udruživanja, zanemarivanje spoznaje i dokazanosti izvan politike, otklon od nacionalnog idealizma, udaljenost od hrvatskog iseljeništva, neprihvaćanje znanstvenih ukazivanja, podilaženje općim umjesto nacionalnim interesima i potrebama te prevladavajuće anacionalno opozicijsko djelovanje posljedično je uvjetovalo hrvatsku društvenu i prostornu neuređenost i njezin slijed u demografskim i razvojnim negativnostima.

Doseg demografske destrukcije i upitnosti opstanka jednostavno traži otklon od dosadašnjih pristupa i uvažavanje strateških nacionalnih potreba i sukladnih izvršnih djelovanja, a među njima su upravo nasljedni ideologijski i vrijednosni otkloni vezani uz demografski opstanak. Hrvatskoj je zato potrebna poslijeizborna hrvatska vlada lišena svih tereta prošlosti, koalicijskih interesa, osobnih želja, novih udruživanja, potreba drugih, spoznajne prosječnosti, anacionalne retorike i simbolike i sličnih provedbenih limitiranosti, zasnovana na hrvatskom idealizmu, potencijalu i vrednovanju unatoč svim hrvatskim društvenim i prostornim različitostima.

Autor:dr. sc. Stjepan Šterc/7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.