‘HRVATI, HERETICI RIMOKATOLIČKE CRKVE’! Ustao za stolom i sablaznio javnost: ‘Iz ognja nazire se veliki zločinac i heretik Alojzije Stepinac’

Autor: N.K

Episkop Ksenofont iz Eparhije Raško-prizrenske u egzilu (SPC ih smatra raskolnicima) održao je govor “Kakva vjera, takvi i mučenici”, u kojem spominje blaženog Alojzija Stepinca i poručuje kako je namjerno naslikan u paklu te žali jer je izbrisan.

Govor je snimljen i postavljen na YouTube kanalu na kojem ova Eparhija i inače objavljuje. Ova eparhija obuhvaća, kako piše na njihovim stranicama, područje Kosova, Metohije i raške oblasti.

Postoje dvije eparhije koje pretendiraju na isto područje Kosova i Metohije – Eparhija Raško-prizrenska u egzilu i Eparhija Raško-prizrenska i Kosovsko-metohijska. Sama Srpska pravoslavna crkva priznaje Eparhiju Raško-prizrensku i Kosovsko-metohijsku, dok Eparhiju Raško-prizrensku u egzilu, kojoj pripada Ksenofont, smatra za sektu.

Vladika Ksenofont inače je samoproglašeni episkop raško-prizrenske eparhije koja ima paralelne institucije jer je Sabor SPC-a na mjesto episkopa kojeg priznaje imenovao vladiku Teodosija Šibalića.

A Ksenofont je rođen u Hrvatskoj, u Sisku kao Nenad Tomašević, osnovnu školu i gimnaziju završio je u Petrinji, gdje je 1994. godine započeo studij engleskog jezika i književnosti, a 1995. dolazi u Srbiju, te u Prištini nastavlja studije. Kao apsolvent dolazi u manastir Visoki Dečani za iskušenika, zaređuje se za svećenika, a posebno je zanimljiv način na koji je “izabran” za episkopa.

“Nadahnitelji ustaških zločina”

Episkop Ksenofont prije nekoliko dana u manastiru Bogorodice Mlekopitateljice u Novim Kozarcima izvrijeđao je i Stepinca i Katoličku crkvu.




“Govorio bih o jednom tužnom događaju koji se dogodio u skorije vrijeme, u Beloj Crkvi. Postoji ruska crkva i u njoj oslikane freske koje je radio Užičanin, brat imenom Zoran Selaković. Oslikao je divne freske, a na jednom mjestu oslikao je fresku Strašnog suda i fresku s vječnim mukama. Iz tog ognja nazire se veliki zločinac i heretik Alojzije Stepinac. Netko je to vidio, netko je to snimio. Brat Zoran naslikao je upravo ono o čemu vladika Nikolaj govori, o sedamsto tisuća jasenovačkih mučenika i onim mnogima našim stradalima na raznim stratištima u Jasenovcu, Donjoj Gradini, Prebilovcima, Jadovnu, Glinskoj crkvi i drugim mjestima.

Znamo tko su bili ‘nadahnitelji’ tih zločina ustaških, za koje su kako kaže vladika Nikolaj, dobili pohvale iz pakla i iz Rima. ‘Nadahnitelji’ su upravo bili Hrvati, heretici rimokatoličke crkve na čelu s Alojzijem Stepincem koji ne da nije sprječavao, nego je pomagao svojom bezbožnom ideologijom. I naravno, brat Zoran smjestio ga je na mjesto u kojemu pretpostavljamo da se nalazi zbog takvih zločina. Ne znamo sud Božji, ali znamo gdje završavaju bezbožnici”, kazao je Ksenofont.

“Kakva vjera, takvi mučenici”

Dodao je kako su “Hrvati u Hrvatskoj čuli kako se Alojzije Stepinac negdje ‘kupa’ u ognju na srpskoj fresci u Beloj crkvi pa se brže-bolje podigli, napisali članke, uzburkali vodu pa su se ti valovi prelili do naše Crkve, pa su se naši srpski ekumenisti uzbunili kako će se sada poremetiti bratstvo i jedinstvo”.




“Do sada su sudjelovali u tim komisijama, da se utvrdi Stepinčeva uloga u Drugom svjetskom ratu pa se to sve nije završilo, a vidi tamo freskopisca u srpskoj crkvi našeg kardinala i, kako su ga oni proglasili, blaženog mučenika. Kakva crkva, takvi i blaženici. Kakva vjera, takvi mučenici. I naravno, reagira se iz Hrvatske, iz Rimokatoličke crkve u Hrvatskoj, pa se propituju srpski episkopi i patrijarh što se to događa u Srbiji.

I onda, nećete vjerovati, ni pet ni šest, banatski vladika naređuje popu, a pop naređuje freskopiscu da se fresku preboji. Kada čujemo o takvim događajima, potpuno mirne savjesti shvaćamo i radujemo se zašto pričaju o nama ono što pričaju, zašto su našem svetom starcu govorili ono što su govorili, zašto su ga klevetali i proganjali. Zato što su i proroke prije njega proganjali, zato što su i samog Krista proganjali”, naveo je vladika Ksenofont, pozdravljen pljeskom nazočnih klerika i naroda.

Autor tvrdi kako na freski nije određena ličnost

“Nijedan lik na toj fresci, muralu, ne pripada određenoj osobi. Da bi lik bio prepoznatljiv, makar u likovnom smislu i ne bio, njemu se dodaje titl, to jest ime pored samog lika. U ovom slučaju jedini likovi koji jesu i trebaju biti prepoznati te imaju titl jesu Gospodin Isus Krist, Presveta Bogorodica i sveti Ivan Krstitelj. Više nitko na toj fresci nema ime pored sebe pa tako i ne treba biti prepoznat kao određena ličnost”, rekao je freskopisac Zoran Selaković za Slobodnu Dalmaciju.

Autor:N.K
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.