Foto: Facebook/Borzan je jedna od aktivnijih hrvatskih zastupnica

Hrvati bijesni kad su čuli koliku mirovinu dobivaju EU zastupnici: Svota je nevjerojatna

Autor: Bruno De Zan

Parlamentarni izbori tek su završili, a izbori za Europski parlament već su u najavi. Stranke su izašle u javnost s kandidacijskim listama, oko kojih je ponovno bilo nekih nesuglasica. Izbori za Europski parlament kod nas će se održati 9. lipnja ove godine. Usprkos tome što smo toliko dugo nastojali ući u Europsku uniju i što se u javnosti stalno ponavlja značaj koji to ima, građani su u stvari puno manje zainteresirani za te izbore nego za parlamentarne koji su upravo završili.

Europski parlament je zakonodavno tijelo Europske unije, u njemu izabrani zastupnici iz svih zemalja članica odlučuju o direktivama koje se zatim ekstrapoliraju u državne zakone. Međutim, mnogi smatraju da je Europski parlament preskup i da je njegova svrha nevažna.

U ovom članku dajem povijesni pregled njegovog nastanka, objašnjavamo koje su njegove funkcije i uspoređujemo koliko je doista skup u odnosu na to što ostvaruje.

Foto: Matija Djanjesic / CROPIX

O Europskom parlamentu

Europski parlament je legislativno tijelo Europske unije. U njemu zastupnici odlučuju o prihvaćanju ili odbijanju zakonskih regulativa koja predlaže Europska komisija, koja je de facto vlada Europske unije. U Europskom parlamentu trenutno je 705 zastupnika, ali taj broj nakon ovih izbora povećat će se na 720.

Također Europski parlament daje ili uskraćuje povjerenje predsjedniku Komisije i Komisiji u cijelosti. Trenutna predsjednica Europskog parlamenta je Roberta Metsola. Za razliku od većine parlamenata, zastupnici ovog tijela nemaju mogućnost predlaganja zakona, ali mogu zatražiti od Komisije da razmotri neko pitanje. U Parlamentu sjedi pet velikih političkih grupacija u kojima su zastupnici iz svih zemalja članica, a to su Europska pučka stranka, Progresivni savez socijalista i demokrata (S&D), Renew Europe, Zeleni i Identitet i demokracija.

Orbanova poruka Europi: ‘Moramo okupirati Bruxelles i uzeti stvar u svoje ruke‘




Sjedište Parlamenta je u Strasbourgu u Francuskoj, a administrativni uredi su u Luksemburgu Cityju u Luksemburgu. Plenarne sjednice obično se održavaju četiri dana u mjesecu u Strasbourgu, ali ponekad su dodatne sjednice održane u Bruxellesu u Belgiji. Sastanci pojedinih odbora Parlamenta uglavnom se održavaju u Bruxellesu. U praksi to znači da Parlament uglavnom radi tri tjedna mjesečno u Bruxellesu i jedan tjedan u Strasbourgu.

Povijest parlamenta

Europski parlament je započeo kao Generalna skupština Europske zajednice za ugljen i čelik, koja je bila preteča Europske unije. U tom obliku prvi put je sazvan 1952. godine, kad je u njemu sjedilo samo 78 zastupnika i to koji su došli iz zastupničkih tijela zemalja članica. Ime Europski parlament usvojeno je tek deset godina kasnije, kad se nekoliko tijela Europske unije stopilo u instituciju koju poznajemo danas.

Europska unija službeno je osnovana tek Ugovorom iz Maastrichta 1993. godine, no Europski parlament ustvari je stariji od Unije. U njega su zastupnici prvi put demokratski izabrani 1979. godine. Glavna zadaća Parlamenta tada je bila stvaranje zakona kojim će omogućiti stvaranje Europske unije.

Ugovorom iz Nice broj zastupnika je ograničen na 732, a maksimalan broj zastupnika je Lisabonskim ugovorom povećan na 751. Europska Komisija i Europsko vijeće predsjedava u Bruxellesu, pa je bilo nelogično što je Europski parlament smješten u Strasbourgu, tako da je u Bruxellesu otvorena nova zgrada Parlamenta. Međutim Parlament se sad sastaje u oba grada, što pokazuje koliko je politički sustav Europske unije nefleksibilan i “napuhnut.”

Nadležnost nad proračunom

Od 2004. godine Parlament je postao aktivniji u prepravljanju zakona koje predloži Komisija. Parlament nema mogućnost da sam predloži zakone, ali zato imaju moć promjene zakona amandmanima, koju sve više koriste kako bi stvorila ravnotežu između izvršnog i zakonodavnog tijela Europske unije. U razdoblju od 2007. do 2009. godine provedene su neke reforme koje su modernizirale instituciju, a radi se o “reformama efikasnosti”, koje su između ostalog povećale suradnju različitih odbora.

Potpisivanjem Lisabonskog ugovora 2009. godine dobio je nadležnost nad proračunom Europske unije, odnosno od tad je na njima da potvrde proračun koji Komisija predoči. Uočiv je trend toga da Europski parlament dobiva na važnosti i sve više postaje tijelo koje kontrolira Komisiju, što znači da se i povećava demokratičnost Europske unije.

Parlament također ima moć osnivanja istražnih odbora oko raznih pitanja, kao što je naprimjer bila epidemija kravljeg ludila. Osim toga Parlament imenuje i Europskog ombudsmana koji ispravlja potencijalne pogreške i propuste u europskoj administraciji. Sve u svemu Europski parlament ima puno ovlasti, ali je žrtvom toga što je politički sustav Europske unije razvijan na spontan način, bez dalekosežnog planiranja i sustavne logike, što je i dovelo do toga da sjednice održava u dva odvojena grada i da je cijeli politički proces jako spor.

Foto: Matija Djanjesic / CROPIX

Sve je to jako skupo

Mjesečna plaća zastupnika u Europskom parlamentu je vrtoglavih 10 075.18 eura bruto, odnosno 7 853.89 eura neto. Osim toga kad napune 63 godine osobe koje su tijekom života bile zastupnici Europskog parlamenta imaju pravo na mirovinu u iznosu od 3,5 posto plaće za svaku punu godinu rada u Parlamentu. Ovaj iznosi ne može prijeći 70 posto njihove plaće, ali svejedno se radi o potencijalno golemom iznosu. Plaće i mirovine zastupnika isplaćuju se iz europskog proračuna. Nakon idućeg saziva Europskog parlamenta, koji će imati 720 zastupnika, godišnje će zastupnicima biti isplaćeno gotovo 68 milijuna eura neto (ukratko, nakon jednog mandata imaju dodatak od 2000 eura na buduću mirovinu).

Naveli smo samo troškove plaća i mirovina zastupnika, uz to dobivaju naknade za avionske karte i sve druge troškove svog rada. Osim toga sam Parlament ima zaposleno stotine osoblja koje uključuje asistente, čistače, domare i sve drugo što je potrebno u zgradi u kojoj se sastaje preko 700 ljudi. Podsjetimo da Europski parlament predsjedava u dvije zgrade, tako da sve te troškove treba računati dvaput.

U proračun Europske unije uplaćuju sve države članice, no uvriježen je stav da ne profitiraju sve države jednako. Velika Britanija izašla je iz Europske unije na temelju argumenata da plaćaju puno više nego što dobivaju. S druge strane u javnom diskursu uvriježeno je da Hrvatska značajno profitira od EU fondova. Međutim države s manjim brojem zastupnika u EU parlamentu ostvaruju puno manji politički utjecaj u Europskoj uniji, tako da uvijek treba gledati ravnotežu političke i ekonomske dobiti. Međutim, nije teško zaključiti da je europska birokracija basnoslovno skupa i da bi se njeni troškovi mogli znatno srezati kad bi se usvojili moderniji i jednostavniji načini djelovanja.

Nadolazeći izbori

Ususret izborima za Europski parlament mnogi se pitaju ima li ikakve koristi od te institucije, čuju se komentari “Zašto mi to plaćamo?” i “Što ti ljudi rade?”. Apatiji birača dodatno pridonosi to što se države koje smatramo uspješnim uzorima klone Europske unije. Švicarska i Norveška u nju nikad nisu ušle. Treba napomenuti da te države jesu u prostoru Schengena, tako da su uključene u trgovinski faktor europske kohezije, ali ne sukobljavaju se s europskom birokracijom.

Francuski predsjednik poziva na razvoj obrambene industrije: ‘Europa je smrtna i mogla bi umrijeti’

Velika Britanija službeno je izašla iz Europske unije 2020. godine, nakon referenduma održanog četiri godine prije toga. Međutim, odmah nakon izlaska iz Europske unije građani Velike Britanije su požalili, jer je trgovina jako pala, a isto se dogodilo i s vrijednosti funte. Javnost je bila puna komentara da za vrijeme Brexit referenduma građanima nisu bili predočeni realni podaci o tome što će izlazak iz EU dovesti sa sobom. Na tragu toga, mi bismo rekli da je članstvo u Europskoj uniji generalno isplativo, ali da su potrebne velike reforme njene birokracije, pogotovo u doba u kojem se ide sve više prema digitalizaciji i “pametnim rješenjima”.

Hrvatska ove godine šalje 12 zastupnika u Europski parlament, a gotovo sve stranke već su objavile liste. Naši zastupnici u Europskom parlamentu sjedit će unutar grupa velikih europskih stranaka. Ovi izbori možda se čine manje važnim od parlamentarnih ili lokalnih, ali ustvari europarlamentarci donose mnogo važnih odluka, i u konačnici Hrvatska ima dužnost usvojiti europske direktive. Možemo očekivati nastavak “superizborne groznice” u lipnju.

 

 

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.