Foto: Damir Krajac / CROPIX

Hoće li Plenković uzeti ‘motornu pilu’? ‘Biti će opasno ako se HDZ dočepa umjetne inteligencije’

Autor: Valneo Kosić

Lijevo usmjereni novinari diljem svijeta ostali su u šoku i nevjerici nakon što je na predsjedničkim izborima u Argentini uvjerljivo pobijedio kandidat koji se njima ne sviđa. Riječ je o Javieru Mileu (kojeg uspoređuju s Donaldom Trumpom i donedavnim brazilskim predsjednikom Javierom Bolsonarom), a posebnu vrstu zgražanja izazvala je i pobjeda Geerta Wildersa u Nizozemskoj. Tako ovih dana svjedočimo katastrofičarskim naslovima o propadanju i “urušavanju Europe” i “šokantnoj pobijedi krajnjeg desničara”.

Dok se Wilders u Nizozemskoj bavi ilegalnim imigrantima koji su preplavili Europu, Milei se bavi Argentinskom propalom ekonomijom. Jedno od obećanja koje je dao je ono da će javnu potrošnju, slikovito rečeno, “rezati motornom pilom“, a u to spada smanjenje broja ministarstava i državnih ureda. Ako postoje ministarstva bez kojih država ne može, a ostala su samo politika, profesor i politolog Anđelko Milardović otkrio nam je koja su to područja kojima se država naprosto mora baviti, a dotaknuo se i fenomena populizma.

Milea, 53-godišnjeg ekonomista i sveučilišnog profesora koji se bavio makroekonomijom, mikroekonomijom i matematikom za ekonomiste, koji se zalaže za rezanje javne potrošnje i smanjenje javne uprave mrze jer se protivio pandemijskoj politici, seksualnom odgoju u školama, a medijsku katastrofičarsku kampanju u vezi klimatskih promjena nazvao je “socijalističkim lažima”.

VALDEC BRUTALNO NAPADNUT, OSTAVLJEN DA LEŽI U NESVIJESTI! Probudio se nakon teškog potresa mozga: ‘Na povratku iz Kauflanda me dočekao…’

Ustao je i protiv ilegalnih imigracija, a osvojio je srca konzervativaca protiveći se pobačaju i eutanaziji. S druge strane svoju liberalnost pokazao je podrškom pravu homoseksualaca na brak, pa tako i sam odbija etiketu “desničara”. Sam za sebe kaže da je liberal i libertarijanac.

Dok ga medijska i politička klika pokušava prikazati kao čudovište, Milei ima neke konkretne planove. Naravno, upitno je hoće li ih uspjeti provesti. Obećati je najlakše dok stvarnost ne udari o glavu.




Foto: Guliver/AP /Natacha Pisarenko)

Obećao je radikalno smanjenje državne potrošnje, a to planira između ostalog postići i ukidanjem nekoliko ministarstava, uključujući i ministarstvo obrazovanja. Najavljuje i ukidanje središnja banke s ciljem da zemlja uvede dolar.

Da bi slikovito pokazao koliko je ozbiljan, na skupove je dolazio s motornom pilom, a državu nazivao “zločinačkom organizacijom”. Argentina, nekada među 10 najbogatijih zemalja svijeta danas se bori s kroničnim siromaštvom. Čini se kako je Argentincima prekipjelo te su peronističku stranku koja je vlada zadnjih 16 do 20 godina maknuli s vlasti, a Mileiu dali priliku.

Argentina ima čak 18 ministarstava, Hrvatska ih je svojevremeno imala 20, a danas ih ima 19. I dalje puno za zemlju od 3,8 milijuna stanovnika, rekli bi neki i dodali kako nam za funkcioniranje zaista treba tek nekoliko, a da su sva ostala samo politika.




Treba li Plenković rezati javnu potrošnju kao El loco?

Može li država bez,  primjerice, Ureda za udruge, Ureda za iseljenike, četiri ureda pravobranitelja, raznih zavoda, devetnaest ministarstava i regulatornih agencija. Je li nam to zaista potrebno i treba li možda i Hrvatska učiniti ovako kao što Javier Miel zvani ‘El loco’ namjerava u Argentini, pitali smo politologa i sociologa Anđelka Milardovića.

“Politološki gledano, tendencija je države i državne uprave je da se birokratizira i povećava broj ureda, a ne da se smanjuje”, kaže nam na početku Milardović.

“Za jednu državu od 3,8 milijuna ljudi ja mislim da je do deset ministarstava sasvim dovoljno. Da bi se stvar dotjerala do kraja, uvođenjem umjetne inteligencije uprava bi se mogla značajno smanjiti. Treba razmišljati o blagodatima tehnologije. Kada se tehnologija uključi u upravu kao supstitucijska sila pojavit će se višak zaposlenih. A za taj višak zaposlenih bi se država trebala skrbiti na način da ih rasporedi negdje drugdje ili da im da otpremnine i potakne otvaranje privatnih inicijativa.

Foto: Damir Skomrlj / CROPIX

Tako bi se na dugi rok puno toga moglo napraviti. Ja nemam ništa protiv toga da u budućnosti umjesto Vlade Republike Hrvatske ovakve kakva je vidimo umjetnu inteligenciju jer i ovako nema više inteligencije prirodne, pa ako nema prirodne, dobra je i umjetna. Ne bi se ništa dogodilo, par servisera s FER-a bi to mogli bolje raditi umjesto ove mega vlade od koje nema nikakve koristi. Samo uoči izbora kada se javnim novcem korumpiraju penzioneri i radni ljudi, građani, nepoštena inteligencija”, rekao je Milardović.

Bez ovih ministarstava država ne može

Prema Milardoviću, strateški bitna područja na koja se mogu “nalijepiti” i neka druga ministarstva su “obrazovanje i znanost, gospodarstvo, energetika, poljoprivreda, zdravstvo, unutarnji poslovi i obrana”.

Dodaje i kako ne bi bilo zgodno da umjetna inteligencija padne u ruke HDZ-a. “Kad tad će zavladati umjetna inteligencija, samo će biti opasno ako se HDZ dočepa umjetne inteligencije“, dodao je Milardović.

Kada govorimo o Argentini, Milardović kaže kako se populizam u Argentini nije promijenio još od Drugog svjetskog rata, a da je Milei također populistički političar.

Jeste li primijetili bijele pruge na piletini? Stručnjaci otkrili je li takvo meso sigurno za jelo

Smatra kako je dosta neizvjesno hoće li Milei uspjeti provesti stvari koje je najavljivao u predsjedničkoj kampanji te da će Argentina biti svojevrsni eksperiment, osobito ako Milei uspije u svojim namjerama.

“On je populistički političar. Populizam je tehnika komuniciranja, ali i retorika. S druge strane, to je borbeni pojam, ali i etiketa. Argentina je zemlja u kojoj i nakon Drugog svjetskog rata imama populizam na vlasti. Veliki je razmak između pojave peronizma i Mileia, ali populizam kao retorika je isti i danas iako živimo u drugačijim vremenima. On je u funkciji mobilizacije razočaranih masa. To je ‘čovjek iz mase’, onaj koji se ne izdvaja od sredine. I on je objekt i mamac svakoj populističkoj retorici. Čim se radi o populizmu, riječ je o obećanjima, a obećanja u politici su ‘obećanje ludom radovanje'”, kaže Milardović.

“Danas svatko svakome može reći da je populist”

Dok ljevica uporno upire prstom i svakog konzervativnog kandidata naziva ili populistom ili ultradesničarom, Milarodović upozorava kako populizam nije rezerviran samo za desni politički spektar.

“Populizam nije rezerviran za samo jednu stranu ideološkog spektruma. On je na cijelom ideološkom spektru. On je tip političke retoriku kojom se mobiliziraju mase. S druge strane, on je i etiketa. Kada nemaš što za reći drugome, samo kažeš da je populist.

Ministrica reagirala na lešine svinja na cesti: ‘Neki političari ih uvjeravaju da im ubijaju zdrave životinje bez razloga’

“Druga važna stvar, kada se populist poziva na narod i kada se identificira kao narod, dolazimo do koncepta koji se zove autoritarni populizam. On je više politička retorika. Milei je predstavnik tipa populiste, on je predstavnik populizma političara koji odozgo poziva narod na nešto, nudi narodu nešto, a to se u politologiji i sociologiji zove populizam političara. Manje više svi koji se pozivaju na narod imaju karakter autoritarnog populiste i populiste političara”, rekao je.

“Danas svatko svakome može reći da je populist. S time nitko ništa nije napravio, a na koga se odnosi poruka, njemu se ništa ne događa. To je posebna priča, a nadam se da ću dogodine u ovo vrijeme biti pri kraju s novom knjigom Europska nova desnica i populizam u Europi, onda ćemo se čuti”, rekao je za kraj Milardović.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.