Herceg-Bosna slavi rođendan: ‘Ta odluka bila je preznačajna, inače bi nas rastjerali’

Dramatičnim danima kada je osnovana Hrvatska republika Herceg-Bosna danas se broji 30 godina. Utemeljena isprva kao hrvatska zajednica Herceg Bosna, 18. studenog 1991. godine, kao politička, kulturna, gospodarstvena i područna cjelina hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, na današnji dan, 28. kolovoza 1993. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna prerasta u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu, kao hrvatsku upravnu jedinicu u sklopu Bosne i Hercegovine.

Glavni povod za takav potez bio je napad jugo-srpske vojske na hrvatsko selo Ravno, ali i stav Alije Izetbegovića da to nije “njihov rat”. Da će se Hrvati morati sami organizirati za obranu, postalo je jasno vrlo brzo. Kao odgovor organizirali su postrojbe te u tijeku obrane utemeljivali hrvatske zajednice Posavina, Herceg Bosna, Središnja Bosna, Usora i Vrhbosna.

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović ocijenio u ponedjeljak odluku o osnivanju Hrvatske republike Herceg-Bosne prije 30 godina iznimno važnom, navodeći pritom kako su Hrvati u BiH u najvećem dijelu opstali tamo gdje je ona djelovala, dok su nestali i prognani s drugih područja.

Čović: ‘Preznačajna odluka’

“Ta odluka bila je preznačajna. Tim činom mi smo kao narod stali u zaštitu svoga naroda i Bosne i Hercegovine kada smo razumjeli da se nitko drugi neće organizirati i suprotstaviti napadu na BiH te prijetnji životima i imovini”, rekao je Čović u izjavi za medije nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća u Mostaru.

Počast palim braniteljima kod središnjeg spomen-obilježja u Mostaru iskazali su i predstavnici veleposlanstva RH u Sarajevu, ministarstva obrane BiH i braniteljskih organizacija.

Čović je dodao kako su najprije s utemeljenjem Hrvatske zajednice, a zatim i Hrvatske republike Herceg-Bosne, Hrvati uspjeli osigurati svoj opstanak u Bosni i Hercegovini, koju je nazvao domovinom.

“Činjenica je da je tamo gdje nismo bili organizirani hrvatski narod stradao. Rastjeran je, a najveći dio njihove imovine spaljen i uništen. Veseli me što smo sve institucije zakonodavne izvršne i sudbene vlasti Hrvatske republike Herceg-Bosne uspjeli ugraditi kao sastavnicu onoga što danas jest naša domovina BiH”, dodao je čelnik Hrvatskog narodnog sabora BiH.

Gdje nije bilo HVO-a, hrvatski narod nije ni opstao

U Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu tada su ušle mikroregije i dijelovi mikroregija Bosne i Hercegovine u kojima su živjeli Hrvati: Bosanska Posavina, Zapadna Hercegovina, dijelovi Istočne Hercegovine (Stolac, Ravno i Neum), dijelovi Završja (Livno, Tomislavgrad i Kupres), Srednja Bosna, dijelovi Bosanske Krajine (Kotor-Varoš i dijelovi općine Skender-Vakuf – današnja općina Dobretići) i dijelovi sjeverne Bosne (Žepče, dijelovi općine Tešanj – današnja općina Usora, Vareš i dijelovi općine Kakanj).

HVO je imao ključnu ulogu u obrani i oslobađanju velikih dijelova Bosne i Hercegovine 1995. te u pripremi Vojno-redarstvene operacije Oluja kojom je skršena srpska vojna pobuna u Hrvatskoj. Nakon Daytonskog mirovnog sporazuma HVO je definiran kao hrvatska komponenta Vojske Federacije Bosne i Hercegovine, a nakon reforme obrane 2005. godine, transformiran je u 1. pješačku (gardijsku) pukovniju, jednu od tri pukovnije u okviru Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.

Povijest će pamtiti kako je HVO branio prostore gdje su većinski živjeli Hrvati u BiH. A tamo gdje nije bilo HVO-a hrvatski narod nije ni opstao.

Tomu možda i najbolje svjedoči izjava generala Željka Glasnovića, zapovjednika snaga Hrvatskoga vijeća obrane (HVO) u sklopu Hrvatskih snaga koje su 1995. godine izvele oslobodilačku operaciju Oluju, kada je rekao kako bi bez HVO-a Hrvatska danas izgledala kao Cipar, a Bosna i Hercegovina ne bi postojala.

DODIK TRAŽI DRŽAVU ZA HRVATE U BiH! Neka imaju Herceg-Bosnu: ‘Mirna razgradnja BiH čim prije! Razlaz je jedini način’

Hrvatska zajednica, a poslije Hrvatska Republika Herceg-Bosna nikada nije donijela ustav o raskidu odnosa s Bosnom i Hercegovinom. Nije donijela čak niti svoj statut, a u svim je aspektima poštivala suverenitet BiH. Ustupkom tadašnjih hrvatskih čelnika iz Hrvatske i BiH, Hrvatska Republika Herceg-Bosna prestala je s djelovanjem potpisivanjem Washingtonskog sporazuma, 18. ožujka 1994. godine.

‘Bošnjačka politika i mediji krivotvorili povijest o BiH’

Danas, točno 30 godina nakon, u organizaciji Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (HZ HB) organiziran je okrugli stol pod nazivom Krivotvorenje povijesti. Predsjednik udruge HZ HB Ivo Čolak rekao je kako je Hrvatska republika Herceg-Bosna utemeljena kao dio napora u preustroju BiH na temelju Vance-Owenova plana o deset regija.

Književnik i publicist Darko Juka kazao je da su “bošnjačka politika i mediji krivotvorili povijest o BiH iz Domovinskoga rata s ciljem stigmatiziranja Hrvata kako bi njima mogli vladati po uzoru na Srbe iz Jugoslavije”.

Doc. dr. Mijo Beljo s Fakulteta hrvatskih studija u Zagrebu ocijenio je kako je “hrvatsko-bošnjački rat započeo zločinom u siječnju 1993. godine u zeničkom selu Dusini mnogo prije otvorenoga sukoba dvaju naroda”. Tamo su pripadnici 7. muslimanske brigade pobili zarobljene hrvatske vojnike i civile.

Profesor povijesti Ivica Glibušić naveo je primjer Konjica, većinskog bošnjačkog gradića na sjeveru Hercegovine u kojemu je prema posljednjem popisu koji vodi Katolička Crkva bilo svega 676 Hrvata katolika, dok ih je prije rata po popisu 1991. godine bilo čak 11.546.

‘KAO DA SE ČINI GRIJEH!’ Vatrenima će se ispuniti želja, ‘Lijepa li si’ orit će se Hrvatskom: Skoko izostavio ključne činjenice u zgražanju oko Herceg-Bosne

Službeno postala dijelom Federacije BiH 1994. godine

Hrvatska republika Herceg-Bosna službeno je postala sastavnim dijelom Federacije BiH nakon potpisivanja Washingtonskog sporazuma u proljeće 1994. godine, a službeno su sve njezine institucije prestale s radom sredinom 1996. godine.

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju osudio je šestoricu nekadašnjih dužnosnika Hrvatske republike Herceg-Bosne za etničko čišćenje Bošnjaka na području Herceg-Bosne, počinjeno u okviru “udruženog zločinačkog pothvata”.