fbpx
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

HEP ĆE POTOPITI TRI SELA I CRKVU IZ 17. STOLJEĆA U LICI: Mještani i župnik ogorčeni, prosvjeduju, ovo područje je bogato arheološkim nalazima!

Autor: L.B.

Proteklog su ljeta Vlada RH i HEP potpisali sporazum o pripremi i provedbi strateškog projekta Hidroenergetskog sustava Senj 2. Naime, riječ je o najvećem HEP-ovom projektu od osamostaljenja Hrvatske, u vrijednosti od 3,4 milijarde kuna, a u kojem će se zbog novog akumulacijskog jezera i brane potopiti nekoliko sela u kosinjskoj dolini u Lici, ali i crkvica i 17. stoljeća koja je zaštićena.

Nakon više od pola stoljeća otkako se o projektu priča, mještani Gornjeg Kosinja ovu su vijest dočekali s velikim negodovanjem te prosvjeduju  protiv potapanja svojih domova, crkve i groblja.

Iz HEP-a uvjeravaju da su sa stanovnicima Gornjeg Kosinja, Mlakve i dijela Bakovca dogovorili iseljavanje, za koje imaju dvije godine, no mještani tvrde kako im se nitko nije obratio, javlja RTL.

Ne žele iz svojih kuća, HEP im nudi stambenu zgradu u Perušiću

Naime, mještani triju sela imaju dvije godine za iseljenje jer će 2024. njihove kuće prekriti akumulacijsko jezero.

”Nitko nije došao već godinama tu, da održe sastanak, da vidimo što je s nama Kosinjanima”, rekao je mještanin Ivan Klobučar.

Josip je u ovom selu zasnovao obitelj i ne želi ga napustiti. I njega ljuti što o svojoj sudbini čita uglavnom iz novina.

”Nitko nikad nije napravio sastanak s nama, pogotovo otkad je doneseno da je od strateškog interesa. Mi životom branimo’’, rekao je mještanin Josip Pintar.

Riječ je o maksimalno 150 ljudi, koji su anketirani tijekom izrade studije utjecaja na okoliš, a s njima je uspostavljen i kontakt u aktualnom postupku pripreme rješavanja imovinskopravnih odnosa odnosno obeštećenja stanovništva. Tom se pitanju pristupilo maksimalno obazrivo, a povratne su informacije većinom pozitivne. HEP nastoji otkupiti nekretnine prvenstveno sporazumno.




Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Za one koji nemaju kamo, grade stambenu zgradu u Perušiću. Međutim, samo uz korištenje do smrti. Projekt izgradnje hidroenergetskog sustava Kosinj, odnosno Senj 2, Vlada je ljetos označila strateškim investicijskim projektom, na što su iz Udruge Zelena akcija reagirali tužbom.

Strateški projekt na arheološki bogatom području

”Ekspresno smo dobili odgovor koji nije nešto novo baš za Upravni sud. Jer ne želi ispitivati odluke Vlade jednostavno. Znači, odbačena nam je tužba”, kazala je Željka Leljak Gracin, voditeljica Programa prava okoliša.

Hidroelektrana bi strujom trebala opskrbiti 70 tisuća kućanstava. Zato ju je Vlada označila kao strateški projekt. Na 400 stranica ispisana je povijest ovog arheološki bogatog područja. Pronašli su mnoge grobove, nakit i lončarske predmete iz raznih razdoblja.

”Pronašli smo također nekoliko prapovijesnih gradina. Podgradinsko naselje koje možemo datirati u prvu polovinu prvog tisućljeća prije Krista. I za sad samo jedan antički objekt”, rekla je Lea Čataj, voditeljica Odjela za odjela za restauriranje arheoloških nalaza.




O nalazima koje nisu mogli ponijeti, odlučit će konzervatori, kao i o crkvi iz 17. stoljeća, koja je zaštićeno dobro.

Crkva iz 17. stoljeća

”Mještani su svojim potpisima pokazali da su oni većinom protiv toga. Imamo minimalno 450 potpisa, možda sada i više”, rekao je vlč. Pero Jurčević, župnik u Gornjem i Donjem Kosinju.

Na ovoj lokaciji ima mnogo zaštićenih spomenika kulture.

”Ne znam po kojoj logici bi se crkva iz 1692. godine smjela potopiti. To je problem Ministarstva kulture koje se ne oglašava. Vršena su i arheološka nalazišta i bila je još starija crkva ispod sv. Jeronima. Još 60 spomenika kulture, od kojih su neki i pravoslavni”, napomenuo je župnik.

Nedavno je krenula ekshumacija groblja, no zaustavljena je jer su mještani intervenirali. Župnik kaže kako sudski proces nije završen.

”Radi se od dva najstarija katolička groblja, koja se stotinu godina vode kao vlasništvo župe sv. Antuna Padovanskog. Započeti su radovi, nitko nije znao kad će početi, nije bilo oznaka, zaletjeli su se s nekakvim bagerom to prekapati i mi smo na to reagirali. Ja sam izvadio dokumente na kojima piše da je to vlasništvo župe”, pojasnio je vlč. Jurčević.

Osim Gornjeg Kosinja i selo Mlakva, s većinom pravoslavnim stanovništvom, trebali bi biti iseljeni.

”Ja znam da tu nitko nije dolazio, nitko ih nije pitao, nitko se nije konzultirao i pitao što oni žele”, rekao je velečasni.

Foto: Screenshot/YouTube

Oglasilo se i Ministarstvo kulture

Za župnu crkvu Svetog Antuna Padovanskog konzervatorskom podlogom predviđene su ove mjere zaštite: izrada arhitektonskog i geodetskog snimka postojećeg stanja što sadržava tlocrte u svim razinama, poglede i presjeke što uključuje i snimak sakralnog inventara, dislokacija sakralnog inventara na drugu prikladnu lokaciju i provođenje sondažnih arheoloških istraživanja u 1. fazi te završnih opsežnijih zaštitnih arheoloških istraživanja u 2. fazi. provođenja mjera zaštite, pojasnili su iz Ministarstva kulture.

”Napominjemo da je trenutno u tijeku provođenje postupka izrade arhitektonskog i geodetskog snimka postojećeg stanja crkve te da je proveden postupak sondažnih arheoloških istraživanja na području crkvene cinkture, a u pripremi je izrada plana provođenja zaštitnih arheoloških istraživanja. Isti je postupak izrade snimka postojećeg stanja u tijeku na preostalih 66 objekata sakralne, etnografske, civilne i memorijalne baštine, a postupak sondažnih arheoloških istraživanja izvršen je na svim predviđenim lokalitetima koji svojstvima pripadaju arheološkoj baštini RH (10 lokaliteta) te se nalaze u obuhvatu zahvata Akumulacije HE Kosinj”, priopćili su iz Ministarstva kulture.

Kao i u slučaju crkve Svetoga Antuna Padovanskog planirano će biti proveden postupak opsežnijih zaštitnih arheoloških istraživanja. Ministarstvo tvrdi da je odluka o provođenju projekta Akumulacije HE Kosinj nalazi izvan nadležnosti Konzervatorskog odjela u Gospiću.

”U nadležnosti istog odjela nalazi se provođenje mjera zaštite kulturne baštine na području naselja Gornji Kosinj i Mlakva propisanih već Konzervatorskom podlogom za potrebe izrade Studije utjecaja na okoliš za Akumulaciju HE Kosinj, koje se provode u vremenskom skladu s fazama provedbe cjelokupnog projekta”, zaključuju u ministarstvu.

Autor:L.B.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.