fbpx
Guliver

OZBILJNO UPOZORENJE HENRYJA KISSINGERA! Obrušio se na politiku SAD-a pa poručio: ‘Prijeti sukob s Rusijom i Kinom oko pitanja koja smo djelomično sami stvorili’

Autor: Dnevno.hr

Bivši američki državni tajnik i savjetnik za nacionalnu sigurnost za vrijeme Nixonove i Fordove administracije, Henry Kissinger (99), upravo je objavio svoju 19. knjigu “Leadership: Six Studies in World Strategy”.

U ovoj knjizi on analizira viziju i povijesna postignuća vođa koji su vladali nakon Drugog svjetskog rata – bivšeg njemačkog kancelara Konrada Adenauera, bivšeg francuskog predsjednika Charlesa DeGaullea, bivšeg predsjednika SAD-a Richarda Nixona, bivšeg predsjednika Egipta Anwara Sadata, bivšeg singapurskog premijera Leeja Kuan-Yewa i bivše britanske premijerke Margaret Thatcher.

“U 1950-ima, prije nego što sam se počeo baviti politikom, planirao sam napisati knjigu o uspostavljanju mira i kraju mira u 19. stoljeću, počevši s Bečkim kongresom… Trećina te knjige napisana je o Bismarcku, a završava izbijanjem Prvog svjetskog rata. Ova nova knjiga neka je vrsta nastavka i ona predstavlja puno više od pukog suvremenog odraza”, kaže Kissinger za The Wall Street Journal.


Nuklearna strategija kao jamstvo mira

Kissinger objašnjava kako su u razdoblju od 1914. do 1945. nastala dva arhetipa vodstva: dalekovidni državnički pragmatizam i vizionarska proročka smjelost, a na pitanje postoji li danas u svijetu neki suvremeni vođa s kombinacijom spomenutih kvaliteta, Kissinger čvrsto odgovara: “Ne”.

Kissinger je još pedesetih kao znanstvenik na Harvardu pisao o nuklearnoj strategiji, te je čak i tada diplomaciju shvaćao kao čin balansiranja između velikih sila u sjeni potencijala za nuklearnu katastrofu.

“Koliko god ovo neugodno zvuči, činjenica jest da apokaliptičan potencijal moderne tehnologije oružja čini održavanje ravnoteže između neprijateljskih sila najvažnijim imperativom međunarodnih odnosa. Po mom mišljenju, ravnoteža leži u prihvaćanju legitimiteta ponekad suprotstavljenih vrijednosti. Jer ako vjerujete u to da konačan rezultat vašega truda mora biti nametanje isključivo vaših vrijednosti, onda mislim da ta ravnoteža nije moguća.

Amerikanci nastoje preobratiti sugovornike

Apsolutna ravnoteža je jedna razina, a druga se svodi na ravnotežu ponašanja, što znači da postoje ograničenja u korištenju vlastitih sposobnosti i moći u odnosu na ono što je potrebno za cjelokupnu ravnotežu. A za postizanje ove kombinacije potrebna je gotovo umjetnička vještina” smatra Kissinger koji kaže kako ravnoteža ipak ne može biti vrijednost po sebi jer postoje situacije u kojima je suživot naprosto moralno nemoguć, kao npr. s Adolfom Hitlerom.

U svojoj novoj knjizi Kissinger otkriva tračak nade u mogućnost da bi suvremeni američki državnici mogli usvojiti lekcije svojih prethodnika.

“Mislim da sadašnje razdoblje ima velikih problema s definiranjem smjera jer je vrlo osjetljivo na emocije trenutka. Amerikanci se žestoko opiru odvajanju ideje diplomacije od osobnih odnosa s protivnikom. Skloni su gledati na pregovore više u misionarskom, nego psihološkom smislu – nastoje preobratiti ili osuditi svoje sugovornike, umjesto da prodru u srž njihova razmišljanja. Svijet je danas na rubu opasne neravnoteže. Prijeti sukob s Rusijom i Kinom oko pitanja koja smo djelomično sami stvorili, bez ikakva koncepta kako će to završiti ili čemu bi sve to trebalo dovesti”, kaže Kissinger koji apelira na postojanost Washinghtona kada je riječ o situaciji u Tajvanu.




Bijes svjetske javnosti

“Politika koju su provodile obje strane proizvela je i omogućila napredak Tajvana u autonomni demokratski entitet i očuvala mir između Kine i SAD-a punih 50 godina. Zato treba biti vrlo oprezan s mjerama koje izgledaju kao da mijenjaju osnovnu strukturu – rekao je Kissinger za The Wall Street Journal.

Kissinger je ranije ove godine izazvao bijes svjetske javnosti kada je rekao kako je neoprezna politika od strane SAD-a i NATO-a možda utjecala na krizu u Ukrajini.

“Sigurnosnu zabrinutost Vladimira Putina treba ozbiljno shvatiti i bila je pogreška to što je NATO signalizirao Ukrajini da bi se mogla pridružiti savezu. Poljska i sve tradicionalne zapadne zemlje, koje su bile dio zapadne povijesti, logične su članice NATO-a. Ali Ukrajina je, po meni, skup teritorija koji su nekoć pripadali Rusiji. Rusi ih i dalje vide kao svoje, iako neki Ukrajinci to ne vide. Ali kocka je sad bačena. Nakon načina na koji se Rusija ponašala u Ukrajini, smatram da Ukrajinu sad treba tretirati kao članicu NATO-a, na ovaj ili onaj način, formalno ili ne”, kaže Kissinger.




Govoreći o budućnosti Kissinger predviđa nagodbu koja će sačuvati ruske dobitke od njezina početnog upada u Ukrajinu 2014., kad je zauzela poluotok Krim i dijelove regije Donbas.

“Ali nemam odgovor na pitanje po čemu bi se takva nagodba razlikovala od sporazuma koji je propao stabilizirati sukob prije osam godina”, zaključio je bivši američki državni tajnik.

Autor:Dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.