HDZ pomaže desnima, samo da oslabi Domovinski pokret: U igri su Brkić i Karamarko

Razjedinjeni kao i obično, predstavnici hrvatske političke desnice počeli su se pripremati za još jedne parlamentarne izbore, na kojima će njihova raslojenost opet ići u prilog HDZ-u, na čijem je čelu aktualni premijer Andrej Plenković.

Dobro je poznato da je predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava i prije početka kampanje desnim opcijama nudio suradnju i govorio o velikom ujedinjenju stranaka s istim ideološkim predznakom, no umjesto takve uključive politike, desne stranke opet su odlučile krenuti svaka svojim putem pa se shodno tome Mostu pridružila ekipa iz Hrvatskih suverenista. Iz njihovih su se redova mogle čuti nadobudne najave kako će postati vodeća politička opcija u zemlji, premda nije precizirano kako to misle postići niti postoji argument za takav scenarij, jer i prema postojećim anketama, ova opcija eventualno može postati četvrta politička opcija u zemlji prepunoj stranaka koje vode osobe velikog ega i skromnog potencijala.

U Mostu se zasad može čuti kako uskoro u Predsjedništvo njihove stranke ulazi Nino Raspudić, mostarski filozof čije je članstvo u ovoj stranci zbunilo javnost. Podjednako je Raspudić zbunio desnicu svojim najavama o vladi s ideološkim moratorijem jer je pritom otvorio mogućnost suradnje sa SDP-om i Možemo, koji su takvu opciju odbili, barem do izbora – nakon izbora su, prema tvrdnjama upućenih, sve opcije otvorene, ali to ovisi o broju SDP-ovih mandata.

Veliki planovi

Ako se ukaže mogućnost da SDP uz pomoć Možemo i Mosta sruši Plenkovićevu vladu, tada će se Most naći u koaliciji s lijevim opcijama, što je scenarij na koji u Pokretu ni ne pomišljaju jer je Penava više puta precizirao kako ne planira surađivati sa strankama s kojima nije ideološki blizak. Velike planove imaju, međutim, i razne druge desne stranke i strančice koje su počele nicati u osvit izbora. Kao politička opcija desnog centra nedavno je predstavljena stranka AP koju predvodi šibenski župan Jelić. Premda se od Jelića puno očekivalo, njegova stranka nakon kratkog privlačenja medijske pozornosti na političkom tržištu ipak nije uspjela zaživjeti, ne samo zbog promašenog imena nego i zbog toga što je Jelić ostavio mogućnost poslijeizborne suradnje s HDZ-om, čime se i potvrdila teza koja je prije osnivanja stranke kružila političkim prostorom, da je Jelić Plenkovićev žetončić.

Na desnom političkom nebu ovih se dana ukazala još jedna opcija, stranka Hrvatsko bilo, čijom je predsjednicom imenovana bivša ministrica rada iz Vlade kratkotrajnog premijera Tihomira Oreškovića, Nada Šikić. Kako to obično ide uz desne opcije, iz stranke su poručili da će njegovati domoljublje kao osnovnu političku vrijednost. Inače se stranka Hrvatsko bilo razvila iz istoimene udruge, a dio poznavatelja prilika na hrvatskoj desnici smatra da bi i ona mogla koristiti Plenkoviću koji po svaku cijenu nastoji ugroziti potencijal Domovinskog pokreta, čiji rejting raste u kontinuitetu već više od godinu dana. Zanimljiva imena provlače se kroz ovu udrugu, tako se s njom povezuje profesorica Gordana Buljan Flander koja je na osnivačkoj skupini udruge govorila o seksualnom zlostavljanju djece, s udrugom se povezuje i doktor Miro Jakovljević te njegov kolega Herman Vukušić, ali i Damir Katulić. Zanimljivo je spomenuti i da je tijekom skupštine, u vrijeme osnivanja, udruzi potporu davala i zastupnica Ružica Vukovac, koja se u ovom sazivu sabornice domogla na listi Domovinskog pokreta.

Opasni manevar

Uz nju, potporu radu udruge ljetos su davali Mladi Jastreb Branko Borković te Nikola Kajkić i Vinko Begić. Na predstavljanju stranke okupljenima se pak obratila Šikić, ali i Nenad Vlahović, jedan od prvih ljudi iz redova srpske manjine u Hrvatskoj koji je ujedno veliki oponent Milorada Pupovca, te Jure Francetić, poduzetnik iz redova hrvatske emigracije, no kao jedan od ključnih ljudi u stranci naveden je i Dario Žepina, nekadašnji glavni tajnik Domovinskog pokreta i bivši policijski službenik zbog kojeg neki teoretičari navode kako bi u pozadini Hrvatskog bila mogao stajati i Milijan Brkić, koji tako asistira Plenkoviću, te čija tvrtka izvrsno posluje.

Uz Brkića, dio onih zainteresiranih za zbivanja na desnom spektru pita se ima li prste u osnivanju ove nove stranke i zaboravljeni operativac Mate Radeljić, no sve je to tek dio teorija, ali s obzirom na to da se u stranci na poziciji potpredsjednika nalazi i bivši Pokretov zastupnik Ante Prkačin, mnogi i tu vide poveznicu s HDZ-om jer je Prkačin nakon odlaska iz Pokreta spominjan kao Plenkovićev žetončić. Spominje se pak već danima i mogućnost povratka bivšeg šefa HDZ-a Tomislava Karamarka u politiku iz koje je otišao prije sedam godina. “Možda ćeš bitku morati voditi više nego jednom da bi pobijedio”, citat je s internetske stranice karamarko.com koji i jest pokrenuo pitanje njegova povrataka, posebice zbog toga što je Karamarko sam promovirao tu stranicu i na Facebooku objavio poruku “Sve što radim, radim za domovinu Hrvatsku”.

Dok jedni kažu da bi Karamarko uskoro trebao napustiti HDZ i pridružiti se Hrvatskom bilu, drugi već neko vrijeme tvrde da će se on na parlamentarnim izborima pojaviti s vlastitom listom na kojoj bi se mogle naći i zaboravljena desničarka Bruna Esih, ali i poznata povjesničarka Vlatka Vukelić. Za takve manevre Karamarko bi morao napustiti HDZ, zbog čega su neki prema tome rezervirani te kažu da bi on za privlačenje desnice mogao dobiti priliku i u Plenkovićevu HDZ-u, tim više što je ministar Božinović, komentirajući mogućnost njegova povratka u politiku, poručio kako se bivši predsjednik HDZ-a pojavio na nekoliko posljednjih stranačkih skupova, ali i da u politici za svakog aktivnog člana HDZ-a ima mjesta. Kako god se Karamarko pojavio na izborima, mnogi će baš zbog Božinovićevih poruka zaključiti da je i on možda jedan od Plenkovićevih rezervnih igrača.

Upitan povratak

Treba podsjetiti kako ovo nije prvi put da se Karamarko spominje u kontekstu povratka u politiku, a pojedinim glasinama pridonio je i on sam. Tako je, primjerice, na proslavi obljetnice Oluje u Kninu još 2019. novinarima otkrio da ozbiljno razmišlja o kandidaturi za predsjednika HDZ-a. “Ako se kandidiram, ja ću i pobijediti”, rekao je tada Karamarko navodeći kao argument za svoju pobjedu to što je stranka izgubila europske izbore. Te Karamarkove najave ubrzo su pale u vodu, navodno nakon što je uvidio da su mu u srazu s Plenkovićem šanse za pobjedu ipak veoma skromne. Pitanje je kakve su i sada njegove šanse za povratak u politiku, no pred nama je superizborna godina u kojoj se održavaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori, a s obzirom na to da Karamarko ima 64 godine, za njega je ta iduća godina doista posljednja prilika za povratak u ozbiljnu politiku, iz koje je izašao razočaran i u svoje stranačke kolege i u koalicijske partnere iz Mosta, ali i u nekadašnju šeficu Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa Daliju Orešković.

Plenković nije više ‘gospodin nepobjedivi’: Postaje sve nervozniji, HDZ-ovce prožima strah od poraza

I Mostu i Orešković Karamarko je nakon izlaska iz politike posvećivao statuse iznoseći niz kritika na njihov račun, no javno i izravno Plenkovića nikada nije kritizirao. Kritike na Plenkovićev račun zato je više puta iznosila bivša novinarka Karolina Vidović Krišto, koja također još nije otkrila svoje političke planove ni moguće suradnike na idućim parlamentarnim izborima. Jedni tvrde da bi Krišto mogla u suradnju s Mostom, drugi pak da će ona sa svojom strankom Odlučnost i pravednost samostalno nastupiti na izborima, no pitanje je tko će se naći na njezinoj listi i kako misli izvesti takav veliki manevar s obzirom na to da je i ona do sabornice stigla na listi Pokreta, a da u međuvremenu nije izgradila infrastrukturu niti se njezina stranka nametnula kao relevantna opcija među desnim biračkim tijelom, što je vidljivo i iz toga što OIP-a na anketama nema.

Obilato financiranje

Ono što zastupnici Krišto ne bi trebao biti problem jesu financije jer se njezina opcija nedavno našla na trećem mjestu po broju donacija političkim strankama, i to odmah iza HDZ-a i stranke Zagreb je naš. Stranka osnovana krajem prošle godine od donatora je osigurala 12.000 eura, a kao jedan od najvećih donatora političke opcije koju predvodi Vidović Krišto naveden je Marko Franović, neformalni vođa hrvatske zajednice u Australiji, koji je dobro poznat domaćoj konzervativnoj sceni.

Ta ista domaća konzervativna scena dosad je imala bezbroj predstavnika, samoprozvanih lidera i onih koji govore o ujedinjenju i dolasku na vlast, no, umjesto tih najava, dobila je samo raslojavanje i bezidejnost pa nije čudno što se kao jedina relevantna opcija na desnici nameće Domovinski pokret, koji je i nakon kriza kroz koje je prošao uspio oporaviti rejting, izgraditi ogranke i zadržati svoj zastupnički klub.