GENERAL KOJI JE U HRVATSKOJ VOJNICIMA SPASIO ŽIVU GLAVU! Sve je bliže da postane predsjednik, ovo su detalji herojske akcije

Kada je minobacačka vatra eksplodirala oko njega u mirovnoj misiji na Balkanu 1990-ih, Petr Pavel je pokazao mirnu, hladnu prirodu zbog koje će osvojiti simpatije glasača u kampanji za češkog predsjednika.

Ankete pokazuju da je umirovljeni general (61) favorit za pobjedu u drugom krugu izbora u petak i subotu protiv milijardera, bivšeg premijera Andreja Babiša (68).

Češki predsjednici nemaju veliku svakodnevnu izvršnu vlast, ali imaju pravo glasa u vanjskoj politici, imenuju premijere i čelnike središnje banke te su moćni kreatori javnog mišljenja.

Smireno spašavao francuske vojnike iz Hrvatske

Mirovna misija u Hrvatskoj bila je rani pokazatelj odlučnosti koja je Pavela odvela od uključivanja u vojsku Varšavskog pakta do visokog položaja u NATO-u.

U siječnju 1993. njegova je postrojba evakuirala skupinu francuskih vojnika zarobljenih u borbama, zbog čega je zaradio Francuski vojni križ.

“Upali smo u nekoliko napetih situacija i on ih je uvijek rješavao promišljeno i smireno”, rekao je za Reuters umirovljeni češki general Ales Opata, koji je služio u Hrvatskoj i kasnije s Pavelom.

“Jednom je Petr bio izvan našeg prijevoznika, razgovarao s mještanima… Nikad nije dobro kad minobacačke granate počnu padati oko tebe. Mirne glave završio je što je radio i vratio se.”

Izvukao ih prije akcije Maslenica

Ujedinjeni narodi pokrenuli su 1992. mirovnu operaciju na području bivše Jugoslavije te tada Pavel kao potpukovnik odlazi u Hrvatsku i služi kao zapovjednik u češkoslovačkom kontingentu Zaštitnih snaga UN-a.

Operacija u Hrvatskoj, u kojoj je sudjelovao Pavel, dogodila se na području Karinskog mora, gdje je bila baza UNPROFOR-a s francuskim vojnicima. Oni su se našli pod unakrsnom paljbom srpskih i hrvatskih snaga u akciji koja je bila uvod u operaciju Maslenica.

Evakuacija francuskih vojnika nije bila moguća zbog ranije srušenog Masleničkog mosta. Tada su u pomoć opkoljenim Francuzima poslane čehoslovačke snage koje je predvodio general Pavel.

U teškoj operaciji spašavanja Pavel i njegovih 28 vojnika uspjeli su se probiti do Francuza koji su se nalazili na plažama oko Gornjeg i Donjeg Karina. Dok su došli do njih, ukrcali su ih u transportere i odvezli na sigurno. Dvojica francuskih vojnika poginula su za vrijeme granatiranja.

Paveč je vodio češki glavni stožer od 2012., tijekom češkog angažmana u operacijama u Afganistanu, a 2015. postao je predsjednik vojnog odbora NATO-a, što je savjetnička pozicija glavnog tajnika saveza. Umirovljen je 2018. godine.

Na izbore za češkog predsjednika kao neovisni kandidat

Pavel se kandidira kao neovisni kandidat, ali također ima potporu vlade desnog centra.

Njegova poruka je nedvosmislena – usidrenje zemlje u NATO i Europsku uniju u skladu s vladinom politikom, za razliku od sadašnjeg predsjednika Miloša Zemana koji se dugo zalagao za bliže odnose s Kinom, ali i Rusijom. Podržava vojnu pomoć Ukrajini.

“Glavno je pitanje hoće li kaos i populizam nastaviti vladati ili ćemo se vratiti poštivanju pravila…i bit ćemo pouzdana zemlja za naše saveznike”, rekao je Pavel nakon tijesne pobjede u prvom krugu izbora.

Dok vodi kampanju pod sloganom “Vratimo red i mir u Češku”, on također podupire progresivnu politiku poput homoseksualnih brakova i zalaže se za usvajanje eura.

Kritizirao je Babišove tople odnose s mađarskim čelnikom Viktorom Orbanom, koji se sukobio s partnerima u EU, i rekao da će Babiš pokrenuti zemlju u istom smjeru.

Znao je reći ‘ne’ i Glavnom tajniku NATO-a

Jiri Sedivy, izvršni direktor Europske obrambene agencije i bivši češki veleposlanik pri NATO-u, rekao je da je Pavel osoba koja donosi odluke i može preuzeti odgovornost.

“On je vrlo neodlučan i tvrdoglav”, rekao je Sedivy Reutersu. “Znao je reći ‘ne’ ministrima ili čak glavnom tajniku NATO-a kada je imao drugačije mišljenje.”

Nakon ruske aneksije Krima 2014., Pavel je predstavljao NATO na sastanku 2017. s načelnikom Glavnog stožera Rusije Valerijem Gerasimovim.

“Nakon Krima tražio se put kako da se potpuno ne izgubi komunikacija između Rusije i NATO-a. To je bilo kontroverzno, on je očito bio za, rekao je ‘moramo razgovarati, također i vojnici, moramo ohladiti emocije'”, rekao je Sedivy.

Sastao se s Kolindom Grabar Kitarović

Pavel je u Hrvatskoj bio i 2016. godine kada je tadašnja hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u Splitu otvorila konferenciju Vojnog odbora NATO saveza.

Radilo se o redovnoj konferenciji Vojnog odbora NATO-a u formatu načelnika glavnih stožera,

U uvodnom obraćanju na početku konferencije predsjedavajući Vojnog odbora NATO-a, general zbora Petr Pavel, zahvalio je predsjednici RH na dobrodošlici i gostoljubivosti, ali je isto tako zahvalio i na aktivnoj ulozi Hrvatske unutar Saveza.

„Hrvatska je ravnopravna članica NATO-a i kroz kontinuirano sudjelovanje u operacijama Saveza pokazuje predanost načelima koji spajaju savez“, rekao je tada Pavel.