
‘U srijedu ćemo iznijeti detalje’ Božinović o zapljeni pola tone kokaina u Rijeci: ‘Ostvarujemo nevjerojatan rezultat’
Prije tri godine u 6 sati i 24 minute Zagreb i šire zagrebačko područje pogodio je snažan potres magnitude 5.5 prema Richteru, izazvavši velike štete na brojnim građevinama, dok su uznemireni stanovnici u to nedjeljno prohladno jutro izašli na ulice u strahu od novih podrhtavanja tla.
Potres je u Zagrebu odnio i jedan ljudski život, od zadobivenih ozljeda stradala je 15-godišnja djevojčica, a ozlijeđeno je još 27 osoba.
Taj je potres bio najjači u posljednjih 140 godina, a dogodio se i u vrijeme pandemije koronavirusa.
Oštećeno je 25.000 objekata, uključujući obiteljske kuće, zgrade, škole, crkve, bolnice, muzeje, zgrade sudova, Vlade i Sabora, pri čemu je šteta procijenjena na čak 86,4 milijarde kuna. Nakon glavnog potresa, u 07:01 sati dogodio se još jedan, jačine 5.0 stupnjeva te niz naknadnih potresa, kojih je do kraja 2021. zabilježeno oko 3500, od čega u prvoj godini oko 3200.
Hrvatsku su potresle snimke rodilja ispred bolnice u Petrovoj, u centru grada automobili su bili zatrpani ciglama, a mnogi će pamtiti i oštećeni toranj katedrale. Sve su žurne službe odmah krenule na teren, a ubrzo se pokazalo da su razmjeri štete mnogo veći no što se inicijalno vjerovalo.
Oko pola godine nakon zagrebačkog potresa donesen je prvi Zakon o obnovi, koji je je zbog loših rezultata doživio nekoliko izmjena, a postpotresno razdoblje obilježile su česte promjene ministara prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Ministra Predraga Štromara u srpnju 2020. naslijedio je Darko Horvat, koji je napustio ministarsku poziciju zbog sumnji u nezakonitu dodjelu potpora malim poduzetnicima pa je resor zadužen za obnovu 9. ožujka 2022. preuzeo Ivan Paladina.
Paladina, koji je bio opterećen sporom i neefikasnom obnovom, naslijedio je 17. siječnja Branko Bačić pod čijom je palicom usvojen novi Zakon o obnovi, kojim je smanjen broj procedura te su objedinjena provedbena tijela pod kapu ministarstva.
Bačić je uoči treće obljetnice zagrebačkog potresa priznao da Vlada “nije položila ispit” kada je riječ o izgradnji zamjenskih obiteljskih kuća, no najavio je napredak do kraja godine, do kada očekuje radove na stotinjak kuća.
Još uvijek nije izgrađena nijedna zamjenska kuća, a za izgradnju je predano 247 zahtjeva. Među njima, za 21 kuću u tijeku je javna nabava, dok je za projektiranje kuća potpisano 184 ugovora, kazao je.
Početkom svibnja počinje gradnja 21 kuće, a do kraja godine imat ćemo radove na 100 kuća, obećao je. Osim projekata konstrukcijskih obnova i izgradnje zamjenskih obiteljskih kuća, Bačić je najavio stambeno zbrinjavanje za obitelji koje stanuju u kontejnerima.
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević izrazio je zadovoljstvo obnovom javnih zgrada, što je u nadležnosti Grada, no nezadovoljan je zbog privatnih zgrada, čija je obnova ipak počela.
“Imamo pet završenih konstrukcijskih obnova javnih zgrada u Zagrebu, čime smo jedini uspjeli cjelovito obnoviti svoje institucije”, rekao je Tomašević dodavši kako očekuje da će Zagreb do lipnja povući 185 milijuna eura iz Fonda solidarnosti za obnovu.
‘U srijedu ćemo iznijeti detalje’ Božinović o zapljeni pola tone kokaina u Rijeci: ‘Ostvarujemo nevjerojatan rezultat’
Veliko insajdersko priznanje! Plenković i Milanović nisu ni svjesni što su učinili: Sustav je na koljenima
‘Novac iz EU fondova je naš, ne trebamo biti zahvalni’ Milanović o stanju u Uniji: ‘Trebao je početi jedan puno bolji život, ali nije’
‘Strava na poznatoj jadranskoj plaži’ Opet isplivale fekalije, iz mora izbijaju gejziri: Od ovoga se može ozbiljno razboljeti