FILIPOVIĆ JE SA SEBE HTIO SKINUTI STIGMU BEZVEZNJAKA PA JE SLOMIO ZUBE NA PETROLU: Na koncu ispada da je Hrvatska, a ne Slovenija, zarađivala na ograničavanju cijene benzina

Žestoka polemika povela se ovih dana između ministra gospodarstva Davora Filipovića i slovenskog Petrola, pri čemu se Filipović po svemu sudeći odlučio postaviti kao zaštitnik nacionalnih interesa i interesa građana. Kako tvrde upućeni, ovo je za ministra tema na kojoj je naumio poentirati i iza sebe ostaviti negativnu stigmu i ismijavanja koja je doživljavao kada je kao HDZ-ov kandidat ušao u utrku za gradonačelnika Zagreba. Sve to možda bi i imalo smisla da Petrol Filipovića nije optužio da je lagao kada je govorio o maržama i poslovanju ove kompanije koja je iz protesta svoje benzinske crpke zatvorila na sat vremena najavljujući i podizanje tužbe protiv Hrvatske zbog mjera koje je Vlada donijela u cilju ograničavanja cijena goriva. Da ova slovenska energetska kompanija misli ozbiljno, Filipović je uvidio i na sastanku s Upravom Petrola, koji je prošao prilično turbulentno i uz povišene tonove, što se dalo naslutiti i iz Filipovićevih izjava na konferenciji za novinare održanoj nakon tog susreta. “Neugodno sam iznenađen takvim ponašanjem Petrola jer sam ja osobno komunicirao s INA-om, a moji suradnici s Petrolom. Marža je u Hrvatskoj ista kao i u Sloveniji, međutim, oni bi htjeli marže od jedne kune, sada su oko 75 lipa.”

Podjela dobiti

“Petrol govori da teško posluju, a u prvih devet mjeseci ostvarili su gotovo 100 milijuna eura dobiti, što dokazuje da nisu baš u takvim problemima”, rekao je Filipović među ostalim, naglašavajući da nikomu neće dopustiti da gura ruke u džepove hrvatskih građana.

No u energetskim krugovima nudi se nešto drugačija verzija priče pa se tako oni skloni Petrolu pozivaju na logiku poslovanja na slobodnom tržištu, na temelju čega bi Petrol i mogao dobiti spor u slučaju da tuži državu zbog gubitka koji premašuje 45 milijuna eura. Iz onoga što Petrol sada tvrdi čini se da je Vlada nastojala skupljati političke bodove guranjem Petrola u gubitke, a upućeni tvrde da Petrol nije jedina energetska grupacija koja je spremna tužiti državu zbog štete koja im je nanesena mjerama koje je Vlada predstavila kao pomoć građanima. Pitanje koje se nameće iz ove sage je tko je platio zamrzavanje cijena goriva, jesu li to INA, Petrol i drugi ili Vlada. Treba znati da je udio trošarina i PDV-a u cijeni goriva veći od 65 posto, dok distributerima ide manje od deset posto cijene goriva pa je prema tvrdnjama iz energetskih krugova paradoksalno to što Filipović tvrdi da neće dopustiti nikomu da gura ruke u hrvatske džepove, iako kompletnu razliku u cijeni goriva zadržava država. Usput budi rečeno, svako povećanje temeljne cijene goriva pratio je i progresivan rast trošarine, ali i PDV-a, pa je to još jedan od razloga zbog kojih se u poduzetničkim krugovima problematiziraju Filipovićeve izjave te se uz to postavlja pitanje zbog čega država nije fiksirala trošarinu i PDV, nego je privatnicima ograničila maržu. Pojednostavljeno rečeno, u svakoj litri benzina država uzima tri kune trošarina i PDV koji iznosi tri kune, ekstraprofit iznosi 75 lipa, a šest kuna je državno, od čega se na koncu tri kune dijele na tri državne tvrtke – Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste i HŽ Infrastrukturu.

Demantirani Filipović

Iako je Petrol stavku po stavku demantirao Filipovića, veliku pozornost privukla je i hrvatska tvrtka Tim kabel koja se bavi prodajom kabela i žica, a koja je otkazala ugovor s Petrolom zbog najavljene tužbe protiv Hrvatske. “Tvrtka Tim kabel ne želi poslovno surađivati s tvrtkama kojima je enormna dobit važnija od solidarnosti s građanima i kupcima u državi u kojoj posluju. Vlada Republike Hrvatske u ovim teškim i kriznim vremenima donijela je privremenu mjeru kojoj je cilj očuvanje standarda građana, a tvrtka koja posluje na teritoriju Hrvatske i koja je u prvih devet mjeseci od građana ostvarila enormnu dobit usprkos tomu namjerava tužiti Republiku Hrvatsku. Ne namjeravamo poslovati s tvrtkama koje nemaju razumijevanja u teškim situacijama za građane države u kojoj posluju, tim više što tužbu ne pripremaju prema domicilnoj državi Sloveniji, te stoga ovu odluku javno objavljujemo”, stoji u dopisu Tim kabela, čiji je vlasnik Ivan Topčić. Riječ je o tvrtki čiji godišnji prihodi iznose oko 280 milijuna kuna, dok je njihova neto dobit oko 16 milijuna kuna. Topčić je biznis pokrenuo iz garaže još tijekom 90-ih godina, a danas u njegovu poslovnom carstvu radi pedesetak ljudi s minimalnom plaćom od šest tisuća kuna, prosječna plaća u Tim kabelu iznosi oko 10.000 kuna, a svaki novi roditelj ima pravo na naknadu od deset tisuća kuna. Uz to, ovaj poduzetnik stipendira djecu svojih zaposlenika pa srednjoškolci dobivaju 500, a studenti 1000 kuna na mjesec.

Supružnici Ivan i Mirjana Topčić među vodećim su donatorima kršćanskih udruga, aktivni su i u zakladi Rhema preko koje svake godine podijele desetak tisuća kuna raznim vjerskim udrugama i mladima, a procjenjuje se da su posljednjih desetak godina donirali više od milijun kuna. Poznati su i kao podupiratelji osnivanja katoličkog portala Bitno.net, a jedno vrijeme financijski su podupirali udruge Željke Markić, Vice Batarela i Ladislava Ilčića, no od toga su odustali kada su se oni okrenuli političkom djelovanju, što ovaj bračni par iz zagrebačke Dubrave ne zanima premda su bliski i s bivšim HDZ-ovcem Ivićem Pašalićem i njegovom suprugom Ksenijom.

Veliki donatori

Uz već spomenutu Zakladu Rhema, aktivna je i Zaklada Tim kabel u koju zaposlenici izdvajaju jedan posto plaće, a tim sredstvima pomaže se siromašnima i bolesnima. Aktivnosti su to koje slovenski Petrol ne zanimaju previše, oni su fokus stavili na profit i polemike s ministrom Filipovićem, za kojega je ova situacija jedna od najizazovnijih u karijeri jer je evidentno da Petrol neće odustati s obzirom na to da su u prvih devet mjeseci ove godine ostvarili gubitak od 3,489.352 eura. Situacija je za Filipovića složena i zato što Petrolom u Hrvatskoj upravlja ambiciozna Simona Kostrevc, diplomirana ekonomistica koja u ovoj kompaniji radi još od 2002. Zanat je u Petrolu brusila još kao studentica u OJ računovodstvo nakon kojeg je prešla u odjel financija, u Petrolu je radila na brojnim projektima, a od lipnja 2001. preuzela je vođenje integracijskog ureda u Zagrebu vodeći proces pripajanja Petrola Čermakovim Crodux derivatima dva.

Uz Kostrevc u Petrolu se na poziciji direktora maloprodaje nalazi Niko Kez, nekadašnji trgovac automobilima u zagrebačkom Hyunadi autu, koji je prije prelaska u Petrol obnašao dužnost voditelja maloprodaje za hrvatsko tržište. Jedno od Petrolovih zvučnijih imena je i ono Vladimira Kuzmića, kemičara koji je radio u INA-inoj rafineriji u Rijeci, a potom i u OMV-u Hrvatska te u Lukoilu. Prema tvrdnjama slovenskih medija, Petrol je već okupio pravne stručnjake s kojima je spreman Državnom odvjetništvu predložiti nagodbu najkasnije do polovice siječnja, a ako ona ne uspije, spremni su ići u tužbu za nadoknadu štete. Treba reći kako je Petrol drugi najveći lanac benzinskih crpki u našoj zemlji, ali i najveći u Sloveniji, dok je tužbu inicirao Savez udruga malih diončara Petrola koji ujedno predlažu i tužbu protiv Republike Slovenije, čija je Vlada također provodila ograničenje cijena goriva, zbog čega im je nastala šteta od 106 milijuna i 900 tisuća eura.

Neodrživa situacija

Kada je riječ o sudskom sporu u Hrvatskoj, slovenski Finance piše da je predsjednica Uprave Petrola Nada Drobne Popović na skupštini na kojoj se raspravljalo o ovoj temi rekla kako će Petrol, ako bude potrebno, naknadu štete tražiti i na sudu Europske unije jer ne treba zaboraviti da Uprava Petrola još od jeseni ministra gospodarstva pritišće kako bi prestalo zamrzavanje cijena goriva. I tada je Drobne Popović govorila kako je za poslovanje Petrola u Hrvatskoj nastala neizdrživa situacija, ali u to vrijeme nije spominjano pokretanje sudskog spora koji se trenutno čini kao izgledna opcija.