foto mehkek goran -novac- hnb

Evo kako pravilnik HNB-a omogućava utjerivačima dugova da otkupe vaše kredite i zaplijene stanove

Autor: dnevno.hr

Dnevno.hr došao je u posjed pravilnika HNB-a koji nije bio objavljen ni na njihovim mrežnim stranicama kao ni na webu Narodnih novina gdje je po inerciji morao biti objavljen, a kojim je omogućeno agencijama za naplatu potraživanja da otkupljuju teško naplative kredite ovršenih građana zajedno s nekretninama koje onda prodaju samima sebi, o čemu smo pisali u petak. Zanimljivo, nakon teksta na našem portalu, nešto izmijenjeni pravilnik, odnosno Odluka o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija, misteriozno je osvanuo na spomenutim internetskim stranicama i to tijekom vikenda, kada ni HNB ni Narodne novine ne rade.

Ukratko, radi se o neslužbenoj odluci HNB-a, skrivenoj od očiju javnosti, po kojoj su banke i utjerivači dugova službeno i legalno preprodavali vaše teško naplative kredite. A takav pravilnik, kažu u udruzi Ovršni ustanak, megabogatima je omogućio da budu još bogatiji.

Naime, HNB je vrlo lukrativno iz cijele industrije naplate loših kredita potpuno isključio građane, male tvrtke pa čak i male banke i to odredbom da ukoliko se želite baviti otkupom nenaplativih plasmana kreditnih institucija morate skupiti najmanje 300 milijuna kuna tj. deset posto priznatog kapitala koji onda iznosi tri milijarde kuna, a sve kako bi vam HNB udario pečat odnosno dao vam dozvolu da se time bavite. Ako imate manje od tog iznosa, ne možete se baviti otkupom loših kredita. Običan građanin koji bi htio otkupiti svoj dug, pa i mala poduzeća, ne mogu ni pomisliti na takvo što, a HNB, kažu u Ovršnom ustanku, upravo tom odredbom pravilnika (članak 2. stavak 4) pogoduje isključivo velikim igračima kojih u Hrvatskoj gotovo da i nema pa ne treba čuditi što, primjerice, omraženi EOS Matrix  dolazi iz bogate Švedske.


S druge strane, ta ista odredba pravilnika tjera bankare da prikupe nenaplative kredite i neotplaćene nekretnine građana i poduzeća kako bi zadovoljile istu formu o minimalno 300 milijuna kuna, što bankari naprave na način da sve loše klijente prenesu u agencije za naplatu potraživanja, daju otkaz u banci u kojoj su radili i onda kao novi djelatnici agencije za naplatu potraživanja utjeruju dugove s galopirajućim kamatama.

HNB pritom ne želi sankcionirati uhodanu praksu utjerivača dugova koji u pola cijene preuzmu kreditom opterećenu nekretninu pa je prodaju samima sebi, a nakon toga oglašavaju njezinu prodaju po punoj tržišnoj cijeni.  Goran Aleksić iz stranke Snaga naveo je primjer korisnice kredita u švicarcima kojoj je EOS Matrix otkupio stambeni kredit po, naravno, diskontnoj cijeni, a zajedno s kreditom uzeli su i nekretninu koja vrijedi 13 milijuna kuna. Tvrtka EOS Matrix potom je prodala tu istu nekretninu EOS nekretninama, dakle samima sebi, po cijeni od svega 7,5 milijuna kuna, da bi je EOS nekretnine sada prodavale po tržišnoj cijeni.

Također, neslužbeni pravilnik u članku 3. bankama daje za pravo da prodaju vaš kredit utjerivačima ako ste zakasnili s plaćanjem samo dviju rata. „Ako ste, primjerice, od 10 tisuća eura kredita već otplatili osam tisuća, a zakasnili ste s posljednje dvije rate, banka utjerivačima prodaje cijeli iznos kredita koji utjerivači onda potražuju od vas“, pojašnjavaju u Ovršnom ustanku ustaljenu praksu, dodavši da banka utjerivačima pritom prodaje i svoje buduće plasmane tj. rate koje tek trebaju redovno doći na naplatu.

Pored toga, neslužbeni pravilnik bankama i agencijama za naplatu potraživanja omogućava nesmetanu razmjenu i vaših osobnih podataka, čime se direktno krši Opća uredba EU-a o zaštiti osobnih podataka (GDPR). A  s druge strane, banke i utjerivači krše sam Pravilnik jer se u njemu načelno navodi da ako je dužnik doveden u nepovoljan položaj zbog preprodaje kredita ili mu je nanesena šteta, tada banke i agencije za naplatu potraživanja solidarno moraju snositi štetu. No, kako uopće utvrditi štetu nastalu kod dužnika – ne precizira se. Konačno, za takav slučaj u kojemu bi se banke i utjerivači posuli pepelom i „solidarno“ nadoknadili štetu ionako obespravljenom dužniku, u  Hrvatskoj još nismo čuli.

PRATITE NAS NA INSTAGRAMU! 

 




View this post on Instagram

 

A post shared by Dnevno (@dnevno.hr) on




Autor:dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.