Flickr

DONOSI SE NOVI EU PRORAČUN Očekuje se veliki udarac hrvatskom gospodarstvu

Autor: dnevno.hr

Europska komisija iznijet će dugoočekivani prijedlog višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2021. do 2027. godine, piše Novac. Kako je to prvi višegodišnji financijski okvir nakon izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije proračun će morati ubrojati manjak od oko 14 milijardi eura godišnje koliko je davala Velika Britanija u proračun.

Taj manjak će se nadoknaditi vjerojatno povećanjem uplata drugih država članica, ali i rezanjem određenih programa.

Ono što je bitno za Hrvatsku je da se kohezijska sredstva diraju što manje.

Naime, Hrvatskoj je iz kohezijske politike trenutno na raspolaganju 8,6 milijardi eura za razdoblje od 2014. do 2020., a uz to ima i 2,3 milijarde za ruralni razvoj. A ako se ostvare najave o smanjenju transfera iz blagajne EU prema novim članicama, tranzicijskim članicama Unije u sljedećem desetljeću prijeti usporavanje gospodarskog rasta.

To je upozorenje Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW), koje dolazi u trenutku kada su rasprave o usvajanju novog proračuna EU za razdoblje od 2021. do 2027. godine na vrhuncu.

“Ako nove članice EU iz Srednje Europe od 2021. nadalje budu dobivale manje novca, to će ugroziti gospodarski rast u njima, a posebno javne investicije, te će uzrokovati i smanjenje privatnih investicija. U kombinaciji s negativnim demografskim trendovima, to će predstavljati još jedan dugoročni izazov za regiju”, ističe se u studiji, piše Novac.

U priopćenju WIIW-a ne analizira se kako će se izgledno smanjenje priljeva novca iz Bruxellesa u nove članice Unije odraziti na pojedine države. Međutim jasno je jedino da manji dotok novca neće ići u prilog nijednoj od njih. Novac iz blagajne EU uveliko je odredio razvoj novih članica u proteklom razdoblju te ga je znatno ubrzao.

Analitičari kao pozitivne primjere kako se novac iz fondova EU može dobro iskoristiti za ubrzanje gospodarskog rasta obično izdvajaju Poljsku, jedinu članicu EU koja je izbjegla recesiju, i Mađarsku.

“Vjerujemo da proračun EU predstavlja ‘win-win’ situaciju za cijelu EU i svako smanjenje moglo bi se negativno odraziti na sve članice. Koristi za siromašnije članice bloka bile su velike i zato je bitno da transferi nastave dolaziti u duljem vremenskom razdoblju kako bi se osiguralo da se zacementiraju već postignuti rezultati i osigura održiva konvergencija”, ističu u WIIW-u.

To je negativan signal za Hrvatsku kao i ostaledržave članice koje su ušle u EU u zadnja tri kruga proširenja.

“Sada se, nakon Brexita, resetira cijeli sustav povlačenja novca iz fondova EU. Svi će izgubiti dio raspoloživog novca, pa tako i Hrvatska, jer je Velika Britanija bila veliki uplatitelj”,  upozorava Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta, piše Novac.

Sreća u nesreći što će Hrvatska smanjenje raspoloživog novca osjetiti manje od drugih s obzirom da se Hrvatska nije iskazala u povlačenju novca.

“Jasno je da ćemo imati manje novca na raspolaganju nego sada, no naš problem ni dosad nije bio iznos koji nam je stavljen na raspolaganje, nego mala uspješnost u povlačenju tog novca. U biti, našoj će politici to dati dodatni alibi za slabo povlačenje novca iz fondova EU”, ističe Lovrinčević.

Slično mišljenje ima i dugogodišnji analitičar WIIW-a Vladimir Gligorov koji smatra da utjecaj manje financijske omotnice za nove članice ne bi trebao biti prevelik iz jednostavnog razloga što se Hrvatska ni dosad nije pretjerano iskazala u povlačenju novca koji joj je EU stavio na raspolaganje.

“Smanjenje od 10 do 20 posto ne bi se trebalo pretjerano osjetiti, posebno ako se poveća iskorištenost i efikasnost”, kaže Gligorov.

Hoće li se smanjenje sredstava odraziti na gospodarski rast, mnogi analitičari drže da se to primarno ovisiti o samoj Hrvatskoj.

Što donosi novi proračun

Prema posljednjim informacijama o prijedlogu proračuna, najveća smanjenja mogu se očekivati u poljoprivredi i kohezijskoj politici.

Navedena područja u sadašnjem proračunu  apsorbiraju čak 70 posto sredstava, te će smanjenje od 6 posto za svaku biti značajno za korisnike.

Međutim, smanjenje u poljoprivrednoj politici ne bi trebali osjetiti manji farmeri. Međutim, neki smatraju kako je moguće ograničavanje izravnih potpora na najviše 60tisuća godišnje po farmi, bez obzira na površinu.

Iako korisnike kohezijskih i poljoprivrednih fondova neće razveseliti vijesti o novom proračunu, očekuje se povećanje sredstava za područje istraživanja. Čak pet puta više novca bi moglo biti za zaštitu vanjskih granica, što je za sve zemlje prioritet pogotovo nakon migrantske krize. Novi proračun bi poveća i sredstva za klimatske promjene, a očekuje se povećanje sredstava fondova za digitalnu agendu i Erasmus, piše Novac.

 

 

Autor:dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.