Foto: Robert Fajt / CROPIX

EU donosi Pakt o migracijama i azilu: Uvode se kvote, za odbijanje kazna 20.000 eura

Autor: I.G.

Europski parlament usvojio je Pakt o migracijama i azilu nakon gotovo desetljeća intenzivnih rasprava. Pakt o migracijama i azilu, o kojem su u srijedu glasali zastupnici Europskog parlamenta, trebao bi odgovoriti na sigurnosne izazove koje ilegalne migracije postavljaju pred države i osigurati pravedniju podjelu odgovornosti među državama članicama.

Po novim pravilima, ako se države članice na vanjskim granicama nađu pod velikim migrantskim pritiskom, ostale članice moći će birati hoće li primiti određen broj migranata ili će, ako to odbiju, uplaćivati u zajednički fond EU za prihvat migranata. Zemlja koja ne prihvaća izbjeglice trebala bi plaćati 20.000 eura za svaku osobu koju odluči ne primiti, a trebala bi prema kvoti određenoj s obzirom na broj stanovnika. Pretpostavka je da siromašne zemlje to neće moći platiti te će postati hotspotovi.

Uvode se i dubinska provjera prava na azil na vanjskim granicama, brži postupak azila i deportacija, mehanizam solidarnosti koji prebacuje odgovornost za ilegalne dolaske sa zemlje dolaska na cijelu EU i zajednička baza biometrijskih podataka migranata i podnositelja zahtjeva za azil u kojoj se, uz otiske prstiju, prikupljaju i prikazi lica.

Foto: Robert Fajt / CROPIX

Zahtjev za azil

Paktu o migraciji i azilu protivile su se, iz vrlo različitih razloga, krajnja desnica i krajnja ljevica. Dok krajnja desnica smatra da je zakon preblag i neće zaustaviti masovnu neregularnu imigraciju, krajnja ljevica i pojedini zastupnici iz redova socijalista i Zelenih smatraju da će ubrzani postupak azila i vraćanja dovesti do sistemskih pritvora na granicama.

Naime, zahtjev za azil onih koji su putovali kroz tzv. sigurne zemlje prije nego što su stigli u Europu, poput Tunisa, Egipta i Turske, može biti odbačen bez ikakve procjene individualnog progona s kojim se suočavaju. Oni riskiraju da budu vraćeni u te zemlje gdje bi se mogli suočiti s kršenjem ljudskih prava ili biti deportirani u svoje zemlje. Organizacije civilnog društva također upozoravaju da zakon nije pokušao riješiti problem velikog broja ljudi koji pokušavaju prijeći opasnu mediteransku rutu, nego je formuliran kako bi izbjeglicama otežao podnošenje zahtjeva.

Tri velike političke skupine – Europska pučka stranka, socijaldemokrati i liberali – većinom su podržali nova pravila, ali i među njima je bilo disidenata, poput talijanskih zastupnika S&D-a i poljskih zastupnika iz EPP-a. Europski dužnosnici shvatili su da im gori pod nogama jer su europski izbori u lipnju, a ankete predviđaju trijumf radikalne desnice. To znači da će u novom sazivu Europskog parlamenta, u kojem će vjerojatno sjediti značajniji broj tvrdokornih antiimigrantskih političara, biti gotovo nemoguće donijeti nova pravila o migracijama.

Teška nesreća na Balkanu: Autom sletio sa 100 metara visine u rijeku, osmero poginulih




Reakcije Hrvata

Hrvatska eurozastupnica Romana Jerković (SDP) podržava sveobuhvatan pristup migracijama, ali ističe kako to ne znači da se time daje za pravo radikalizaciji migrantskog pitanja i daljnjem poticanju ksenofobije. Zakon je podržao i SDP-ovac Tonino Picula koji smatra da će uspostavljanje europskog sustava migracija i azila također obvezati države članice na primjenu zajedničkih pravila koja prije nisu postojala, a prava solidarnosti konačno će biti na snazi prema državama članicama koje su suočene s migrantskom situacijom. “Smatram da bi nepodržavanje dogovora otvorilo prostor ekstremistima i populistima da ovu temu dodatno eksploatiraju i dovelo u veliku neizvjesnost ikakav budući dogovor, što Hrvatskoj, kao zemlji s dugom vanjskom granicom EU, apsolutno nije u interesu”, kaže Picula.

Zastupnik Predrag Fred Matić također smatra da je tekst daleko od idealnog, ali je u ovom trenutku važan kompromis. “Za Hrvatsku je najbitnije što novi Pakt osigurava dodatna financijska sredstva za koordinaciju i rješavanje izazova na granicama. Za našu zemlju, koja čuva dugačku vanjsku granicu EU, nova sredstva su od izuzetne važnosti jer smo odgovorni za nadzor i zaštitu tih granica. Više nećemo snositi sav logistički i financijski teret, a spriječit će se i bilo kakva vrsta nečovječnog postupanja prema migrantima na granicama. Dosadašnja situacija gdje migranti umiru na moru, a države članice na granicama samostalno i nekoordinirano poduzimaju mjere je neprihvatljiva i neodrživa”, kaže Matić, piše Jutarnji list.




Autor:I.G.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.