Eksperti o vječnom pitanju, ‘tko će zadovoljiti te Hrvate’? ‘Više se zaradilo, a ljudi su sada nezadovoljni’

Na konfereciji “Eurotransformacija: Energetika budućnosti i zeleni turizam” u organizaciji Motus media grupe vodeći hrvatski stručnjaci raspravljali su o spomenuta dva, za Hrvatsku vitalna sektora.

Konferenciju možete pogledati na YouTube kanalu portala Dnevno.hr:

12:00 Panel rasprava “Turizam kao održiva djelatnost”

U panelu pod nazivom “Održivi turizam kao odgovor na rekordne turističke rezultate” stručnjaci su pokušali odgovoriti na pitanja koji su limiti Hrvatske i koliko je održiv turizam koji se svodi na sunce i more. Na panelu su sudjelovali Monika Udovičić, ravnateljica Uprave za sustav turističkih zajednica, kategorizaciju i pravne poslove Ministarstva turizma i Igor Borojević, direktor Sektora za istraživanje tržišta i strateško planiranje Hrvatske turističke zajednice.

Monika Udovičić je rekla kako ova i prošla godina pokazuju kako su turizam i energetika dvije usko povezane teme.

“Rekla bih da imamo poprilično raznolika razmišljanja u društvu. Građani su upoznati s tematikom, ali ne postoji konsenzus. Rekla bih da je važno poticati i ostale industrije osim turizma. Njega treba razvijati u smjeru digitalne i zelene tranzicije. Ne treba ga ograničavati zbog njegovog udjela u BDP-u. Nitko u sektoru turizma ne bi se protivio tome da taj udio opada, ali da ne opadaju prihodi”, rekla je.

Igor Borojević nadodao je kako je činjenica da turizam čini visok postotak u hrvatskom BDP-u.

“Hrvatska iz nekih povijesnih i subjektivnih okolnosti nije afirmirala određene segmente turizma. Ono što se događa u toj djelatnosti svakako se prelijeva i u ostale djelatnosti. Neke od njih ne bi egzistirale bez turizma. To znači da turizam ne treba slabiti, već ga treba optimizirati. Vidjeli smo da je turizam kao nogomet, svi imaju nekakvo mišljenje o njemu. Tu će se razlikovati razni stavovi, ali to je u konačnici normalno. Kroz raspravu i osvješćivanje nekih tema stvara se dobra podloga za pronalaženje zakonskih rješenja”, rekao je.

“Mi smo sada na razni 2019. godine, koja je bila rekordna za hrvatski turizam. Ove godine ostvareno je preko 15 milijuna dolazaka. Tako da smo tu negdje, ali ono što je puno važnije je ono koliko smo mi od toga zaradili. Zato je dobro istaknuti da smo ove godine imali puno bolju predsezonu i postsezonu. Sada je sigurno da zbog takvog broja turista opada i kvaliteta života lokalnog stanovništva, ali se i smanjuje i zadovoljstvo turista”, rekla je.

Borojević je nadodao kako je Dubrovnik sjajan primjer ovakvog razvoja turizma.

“Dubrovnik je bio svrstavan u top liste gradova koje ne treba posjetiti jer je u njima prevelika gužva. Oni su među prvima koji su implementirali određene mjere da se taj pritisak smanji. Nije se išlo za agresivnim polugama, ali su već jako puno napravili. Za njima je uslijedio i Split, pa se tada počelo više razgovarati o tome što nama treba od turizma. Trebaju li nam nekakvi milijuni ili tražimo iskorak prema kvalitetnije osmišljenim i profitabilnijim rješenjima? Covid je tu napravio malu digresiju u tom razmišljanju. Hrvatska je zbog dobro balansiranih mjera bila dvije godine turistički rekorder Mediterana. Osobno smatram da moramo napraviti odmak od takvog razmišljanja”, rekao je i nadodao.

“HNB i dalje nije objavio podatke za treći kvartal. Kada se to objavi vidjet ćemo kakvi su rezultati. Porastu zarade sigurno je kumovala inflacija. Kada god dođete u nekakvu mikrodestinaciju imat ćete rast cijena. Logično je da cijene rastu kada je potražnja povećana, a s druge strane svi ti ljudi imali su svoje ulazne inpute koji su također bili povećani”.

Udovičić je rekla kako se više zaradilo, ali su građani sada nezadovoljni zbog visokih cijena.

“Spomenula bih samo da je Hrvatska u posljednjih 10 godina udvostručila broj hotela s četiri i pet zvjezdica. To značajno govori u prilog tezi da je značajno porasla kvaliteta. Možemo govoriti i o restoranima visoke kvalitete. To je nešto u što se kontinuirano ulaže, no ono što je loše je ako kvaliteta ne prati rast cijena. Važno je da se gost ne osjeća prevarenim”, rekla je i nadodala:

“Stvar je dosta jednostavna. Novi Zakon o turizmu stupit će na snagu 1.1.2024., a donosi velike novine za cijeli turizam, a naglasak je upravo na konceptu održivosti. Izračun nosivih kapaciteta mora odgovoriti na pitanje koliko određena destinacija može primiti gostiju. Tu govorimo o kapacitetima vode, električne energije, ali i plaža i ponuda koje ta destinacija ima. Voljeli bismo im dati alate kojima će moći bolje upravljati razvojem turizma na svojem području”, rekla je.

Borojević je komentirao koncept održivog turizma:

“Moramo shvatiti da je Hrvatska u velikoj mjeri izrasla na tome da je pružala ovakve usluge u vrijeme kada se o apartmanima i smještaju nije puno pričalo. Puno se priča o poreznim politikama, a sve su to situacije koje država mora uzeti u obzir kada se uhvati u koštac s mjerama. Negdje će sigurno doći do represije. Mrkva ide do jedne granice, ali u jednom trenutku će vjerojatno doći i do batine. U ovom trenutku imamo 115 tisuća iznajmljivača koji tržištu nude nekakve kapacitete. Vidimo da ljudi u Hrvatskoj žive isključivo od turizma. Sada, kako to staviti u kontekst održivosti? Ljudi se žele baviti time, a s druge strane Hrvatska ima resurse kakve ima”, rekao je.

Udovičić se nadovezala i rekla kako je održivost više od zelenog turizma.

“Kada govorimo o održivosti turizma, govorimo o tri elementa održivosti a to su priroda, resursi i održivost. U fokusu strategije je hrvatski čovjek, koji razvija privatni smještaj. Turizam utječe na rast standarda, pa moramo otkloniti poziciju da je to nešto negativno. Daljnji rast i stihijski rast bili bi iznimno negativni. Kritike zelene plitke je da se brine samo o jednom segmentu zaštite prirode, ali sve to košta. Teško će se hotelske kompanije odreći svojih prihoda apropos nekakvih zelenih politika. Moramo biti svjesni činjenice koliko je jedna destinacija opterećena. Pitanje je i teritorijalne raspoređenosti i vremena u kojem se promet odvija”, rekla je.

Zaključno, panelisti su poručili kako Hrvatska ima visok postotak ulagača u nekretnine, što sa sobom može nositi određene posljedice.

“Ne možemo automatski preslikati model koje imaju druge zemlje. Volimo se referirati na to što radi napredni Zapad, ali mi moramo gledati bilo kakvu poreznu mjeru da ju stavimo u kontekst određene zemlje. SAD već desetljećima ima porez na nekretnine, ali baš sam neki dan pročitao studiju koja kaže da su došli do situacije u kojoj imaju najveći postotak mladih koji žive s roditeljima”, rekao je Borojević, na što se Udovičić nadovezala i rekla kako je odluka o visini paušala i pristojbe centralizirana, odnosno pada na jedinice lokalne samouprave.

10:30 Panel rasprava: “Energetika budućnosti u kontekstu zelene transformacije”

Nakon uvodne analize energetskog stručnjaka Igora Dekanića, na rasporedu je panel rasprava “Energetika budućnosti u kontekstu zelene transformacije” u kojoj sudjeluju Danijela Šimović, direktorica Sektora komercijalnih i financijskih poslova, LNG Hrvatska, Zvonimir Šibalić, savjetnik Uprave, PPD, Romana Jerković, zastupnica u Europskom parlamentu i Nela Vlahinić Lenz, predsjednica, X Energy i profesorica na Ekonomskom fakultetu u Rijeci.

Sudionici raspravljaju je li došlo vrijeme za jaču usmjerenost na zelene projekte i ulaganja u obnovljive izvore energije, može li se Hrvatska transformirati u gospodarstvo zelene energije i hoćemo li i ovu zimu strahovati od nestašica plina i visokih cijena.

“Ovdje sam na neki način uljez. Ja sam predstavnik ‘starih’ izvora energije. Što se tiče cijena plina, smatram da je profesor Dekanić dobro to objasnio”, rekao je Šibalić.

“Skladišta su nam puna. Imamo dovoljno plina, pa smatram da smo za ovu zimu sigurni”, nadodao je.

Danijela Šimović rekla je kako postoje brojna ograničenja transportnog sustava te da terćian prirodnog plina ne može izaći iz Hrvatske.

“U protekloj godini pokazalo se da većina plina ostaje u Hrvatskoj i da korisnici terminala to procjenjuju optimalnim. Postoji nekoliko mogućih scenarija što se tiče promjena kapaciteta, ali ono što smo htjeli to smo i  dobili. Možemo reći da smo imali puno znanja, ali i sreće”, rekla je.

Profesor Dekanić nadodao je kako je ovo za sada najblaža energetska kriza od 70-ih godina do danas.

“Postoje određene ratne operacije koje su sa stajališta humanosti gore nego ikad. Međutim, energetski utjecaj nije značajan. Za nekoliko dana održat će se značajna energetska konferencija na Bliskom Istoku. Realno gledajući, skok u cijenama nije velik koliko bi mogao biti“, rekao je Dekanić i nadodao:

“Stvari u svijetu velikom dijelom funkcioniraju mimo Europe i njenih želja”.

Nela Vlahinić Lenz rekla je kako Hrvatska nije bogata izvorima fosilnih goriva.

“Nafte nemamo, kao niti ugljena. Imamo velike komparativne vrijednosti. Obnovljivi izvori su konkurentniji od fosilnih. Problem je nestabilnost. Treba znati da je zelena tranzicija nešto što će nam u potpunosti promijeniti živote. Imat ćemo smartphone sustave koji će upravljati našom potrošnjom, dakle sve će se promijeniti u narednih deset godina. Tehnologija će se sigurno razvijati. Ali sada postoji velika priča o zelenom vodiku. Tu su i tehnologije kao što su baterijski spremnici, koji su nužni da bi se održala zelena transformacija u budućnosti”, rekla je Vlahinić Lenz.

Romana Jerković rekla je kako je EU dostavila dovoljno sredstava, ali treba biti dovoljno pametan kako bi se ta sredstva iskoristila.

“Nije ovdje riječ samo o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti. Tu su i drugi fondovi. Mogućnosti ima, ali mi smo nekako malo spori. Pred nama je generacijska prilika za transformaciju cijelog društva, a dinamika realizacije projekata nastavlja biti ozbiljna prepreka za ulaganja u obnovljive izvore energije. Radi se o milijardama eura koje treba potrošiti. Hrvatska mora ubaciti u petu brzinu”, rekla je Jerković.

Profesor Dekanić nadodao je kako se svijet u Pariškom sporazumu obvezao smanjiti emisije.

“Govorilo se da će se osnovati nova globalna banka za ulaganje u energetsku tranziciju u zemljama koje za to nemaju kapitala. Međutim, od nove banke niti B. S druge strane svi očekuju raspisivanje natječaja, ali zaboravili smo da je Hrvatska počela s energetskom tranzicijom prije tri godine. Za bržu tranziciju treba uložiti sljedećih 30 godina po jednu milijardu eura godišnje samo u izgradnju električnih mreža”, rekao je.

Šibalić je rekao kako postoje dva problema s obnovljivim izvorima energije.

“Veliki problem je elektroenergetski sustav, koji je zastario i nije u mogućnosti primiti energiju bez velikih ulaganja. S druge strane je problem nedostatka fleksibilnosti. Ovisimo o vjetroelektranama i solarnim elektranama. One rade kada rade. Potrebna su nam skladišta energije, koja su veoma skupa. Prirodni plin ima sigurnu budućnost jer se lako može skladištiti. S energetskom tranzicijom raste i potreba za fleksibilnosti”, rekao je.

Vlahinić Lenz rekla je kako zelena tranzicija ovisi o vremenskom okviru.

“Do 2030. se neće puno toga promijeniti. Slažem se da će fosilni izvori i dalje biti važni, ali smatram da će se njihov udio smanjivati. Postoje tehnološka rješenja poput virtualnih elektrana i zelenog vodika. Ovo ljeto imali smo viškove električne energije. svi ćemo mi biti proizvođači električne energije. Donijet će se potrebni akti da se to može provoditi na ekonomski isplativ način. Sve ovisi o ekonomskoj isplativosti”, rekla je.

Jerković je rekla kako alternative za zelenu tranziciju nema.

“Novac koji nam je na raspolaganju moramo uložiti u nova radna mjesta, kako bi se građanima osigurala dostupna i čista energija”, rekla je.

Šibalić se nadovezao na eurozastupnicu.

“Dosta se radi na razvoju geotermalnih elektrana i solarnih postrojenja. Imamo kompaniju koja se bavi opskrbom krajnjih kupaca. Nudimo električnu energiju i solarne elektrane, a po novome smo potpisali i ugovor s Rimcem o skladištenju električne energije. Želimo stvoriti zeleno rješenje koje će kupcima omogućiti lakšu zelenu tranziciju”, rekao je.

“Samodostatnost je uvijek dobro geslo svakoj krizi. Čovjek se oslanja sam na sebe i to je dobro načelo. Sada je vrijeme da po načeli samodostatnosti, Hrvatska razvije ono što ima, a to su resursi obnovljivih izvora energije. Svakog dana čujemo vijesti o obnovama geotermalne energije, a vjerojatno će trebati pojačati i investicije i njihovu promidžbu. Hrvatska mora infrastrukturno izgraditi električne mreže koje će biti sposobne otpuštati velike količine energije. Samodostatnost postaje glavno načelo europske politike. Čovjek će se morati naučiti štedjeti, pa i u filozofskom smislu”, rekao je Dekanić.

Vlahinić Lenz rekla je kako će se po jedinici sve manje trošiti, ali će se trošiti više jedinica.

“Električna energija bit će glavni nosač energije, ali ona se proizvodi iz više resursa. Ako ste uspjeli povećati energetsku učinkovitost, to je kao da ste našli novi izvor energije. Učinkovitost će u budućnosti biti ključ za zelenu transformaciju”, rekla je.

Šibalić je rekao kako se zelena transformacija ne bi trebala provoditi pod cijenu destrukcije gospodarstva.

“Svi bi mi htjeli biti zeleni i samodostatni, no na žalost to nije jeftino. Za to treba vremena. Treba nam zakonodavni okvir koji će biti stabilan, ali ne smijemo si stavljati pre ambiciozne rokove. Pod koju cijenu će se provesti ta tranzicija? Treba nam stabilnost da bi mogli ući u te projekte i financirati ih. Rekao bih da ćemo biti pametniji sljedeće godine, kada se održe predsjednički izbori u SAD-u i izbori u Europskom Parlamentu”, rekao je.

Šimović je rekla kako treba naći ravnotežu između želja i mogućnosti.

“Moramo vidjeti gdje mi kao država stojimo. Smisao energetske tranzicije nije nešto što bi trebalo utjecati na to da ljudi lošije žive. Dok ne naučimo čemu t služi, tu nema velikog napretka. Mi kao država smo deindustrijalizirani i nemamo veliku industriju koja bi konzumirala tu energiju, ali imamo mogućnost koristiti razne fondove.

10:00 Početak konferencije Energetika budućnosti i zeleni turizam

Marija Dekanić, vlasnica Motus media grupe na početku konferencije obratila se uzvanicima:

“U pitanju je peta u seriji konferencija koje ove godine obrađujemo. Neću puno pričati, samo vas sve želi pozdraviti i zahvaliti vam što ste došli, te se nadam da ćete nam se pridružiti i na šestoj konferenciji koja će se održati za dva tjedna. Nadam se da će rasprava biti dinamična”, rekla je Dekanić.

Igor Dekanić, jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za energetiku, iznio je uvodnu analizu stanja u energetskom sektoru:

“Stari profesorski običaji su uvijek da predavanje treba početi s nekom šalom. Što se tiče energetike, ovo nisu vremena za šalu. Nalazimo se u razdoblju neizvjesnosti koje nije prvo u svijetu. Prije tri tjedna prošla je 50. obljetnica prve velike energetske krize, a je u sjećanju na to osvježio je i najnoviji sukob na Bliskom Istoku.”

Upozorio je i na neispunjena obećanja.

“U osam godina nakon pariškog sporazuma, u kojem se svijet obvezao da će promijeniti tok potrošnje energije, potrošnja je porasla za šest posto.

Velik faktor bila je nabava plina iz Rusije prije nego je napala Ukrajinu. Imali smo smanjenje potražnje za energijom u pandemiji, pa su se time smanjile i cijene. Oporavak gospodarstva doveo je do porasta potrošnje, a povod krize bila je invazija Rusije na Ukrajinu.

EU je zaključila da će prestati s uvozom nafte i plina iz Rusije, pa je to bio glavni uzrok poskupljenja. Žestok otpor Ukrajinaca je cijelu krizu produljio i uveo ju u latentno stanje”, rekao je Dekanić.

Zašto je došlo do skokova u cijeni? Zato što se danas energijom trguje i na burzama, koje djeluju na temelj očekivanja, a instrumenti poput futeresa dodatno zakompliciravaju stvari.

Uvoznici energije željeli su nekako razbiti čvrsti monopol poput onoga koji je imao OPEC prije 40 godina. Burze na neki način ublažavaju djelovanje monopola prodavatelja, ali zauzvrat mate nepredvidive skokove u cijeni.

Ključ elektrifikacije ili prelaska na održivi transport nije više u Europi nego u Aziji. Na niti jednom tržištu nitko ne diktira uvjete o proizvodnji i potražnji. Klimatska neutralnost i zelena transformacija je prioritet EU. Čak su i SAD deklarirale da je i njihov cilj energetska neutralnost do 2050. godine.

Međutim, ušli su u dva rata. I sada je to sve skupa u dubokoj kontradikciji sa zelenom transformacijom.

“Energetika se nalazi pod različitim utjecajima. S jedne strane imamo ciljeve energetske transformacije, a s druge strane su ratovi i sukobi, a to je paradoks koji bi lako mogao postati zamka.

Zelena tranzicija ovisi o postizanju mira na Bliskom Istoku. Hrvatska je tu relativno dobro prošla. Prije svega, počela se financirati zelena energija i jedino što Hrvatska sada mora je prilagoditi se informatičkom upravljanju energetskim procesima”, rekao je Dekanić.