DORH je pred potpunim slomom: U pozadini se događa nešto zastrašujuće

Po prvi put otkako je USKOK osnovan na nedavno raspisani natječaj za ravnatelja nije se javio nitko pa će u skladu s time USKOK i nadalje voditi aktualna vršiteljica dužnosti ravnatelja Željka Mostečak, koju je glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek imenovala na tu poziciju koncem travnja ove godine. Kao što je poznato Mostečak je na navedenu poziciju stigla nakon što je dotadašnja ravnateljica Vanja Marušić radi slučaja s vozačem sama zatražila da je se razriješi s mjesta ravnateljice i to nedugo nakon što je koncem prošle godine dobila drugi mandat.

Do danas nije jasno zašto je Marušić odstupila 

I na tom natječaju koji je raspisan krajem 2022.godine Marušić nije imala protukandidata pa se već tada moglo zaključiti da interes za ovu zahtjevnu poziciju ravnatelja državnoodvjetničkog odjela specijaliziranog za najkompleksnije kaznene predmete iz područja korupcije i organiziranog kriminaliteta nije pretjeran. To vjerojatno i jest bio razlog radi kojega se Hrvoj Šipek lani odlučila reimenovati kolegicu Marušić budući da njih dvije u to vrijeme nisu bile u dobrim odnosima koje je poremetila afera software u kojoj je glavna državna odvjetnica prozvala Uskok da je nisu izvijestili o odluci da se ne ide u kazneni progon bivše ministrice Gabrijele Žalac, dok su u isti mah u Uskoku govorili da je Državno odvjetništvo o tome bilo obavješteno.

Grlić Radman tone sve dublje: ‘Za ministrovog oca oprala sam 400.000 eura’

Bilo kako bilo, pola godine nakon početka drugog mandata Uskok je potresao slučaj s vozačem Vanje Marušić, a u DORH-u se optuživalo Marušić da ih nije izvijestila o tome da je službeni vozač Uskokove ravnateljice imao prometnu nesreću. Marušić je na koncu zatražila svoje razrješenje te od tada obnaša dužnost zamjenice glavne državne odvjetnice, s tim da je slučaj njenog vozača iza sebe ostavio mnoštvo pitanja na koje odgovor vjerojatno nikada nećemo saznati.

Znamo zato da Uskok trenutno vodi dugogodišnja šefica odjela tužitelja u tom istom Uskoku za čije rukovođenje očito niti ona nije zainteresirana na duge staze.  Unutar samog DORH-a progovaraju da zainteresiranih za Uskok dugoročno neće niti biti, ako kriteriji ostanu ovakvi kakvi su trenutno budući da se za šefa Uskoka može imenovati zamjenik glavnog državnog odvjetnika, županijski državni odvjetnik ili njenog zamjenik ali uz uvjet da ima minimalno 15 godina tužiteljskog staža.

Upućeni u tematiku zabrinuti su zbog toga što Hrvoj Šipek i resorni ministar Ivan Malenica o ovoj temi nisu ni otpočeli nikakve razgovore, a naši sugovornici iz DORH-a kažu i kako nije niti čudo što nakon misterioznog odlaska Marušić za njenu nekadašnju poziciju nitko nije zainteresiran.

Kompleksni kriteriji za vodstvo Uskoka

Kriteriji za obavljanje ovog posla su vrlo kompleksni i ispunjava ih svega par zamjenika ravnatelja USKOK-a, koji je već dugo kadrovski opustošen posebice otkako je u Zagrebu s radom krenuo Ured europskog javnog tužitelja u kojega su na znatno veću plaću prešli brojni Uskokovi kadrovi. Naravno da jedan dio problema oko Uskoka počiva i u političkom pritisku kroz kojeg prolazi ravnatelj ovog tijela koje bi trebalo niti nezavisno i nepristrano, no mnogi i danas vjeruju kako je i sama Marušić otišla baš radi toga što se više nije mogla nositi s političkim pritiscima, zbog kojih se dovela u poziciju da se propitkuju njeni potezi čime je bila na rubu kompromitacije vlastite uspješne karijere.

Ono što upućene u rad Državnog odvjetništva zabrinjava jest to što iduće godine u mirovinu odlazi i sama Hrvoj Šipek koja je nedavno otkrila kako se za novi mandat ne misli kandidirati pa se postavlja pitanje hoće li i nju imati tko naslijediti.  Pitanje je ovo koje je kompleksno jer ni dio javnosti, ni dio struke Zlati Hrvoj Šipek nije naklonjen još od prvog dana njenog mandata na čelu Državnog odvjetništva.

U njenom je mandatu javnost gotovo u cijelosti izgubila povjerenje u pravosudni sustav, ali su i premijer Plenković i vladajuća većina ostali odani Hrvoj Šipek i njenom rukovođenju DORH-om koji se izblamirao i na slučaju Žalac, ali i na slučaju vještačenja u slučaju Agrokor koje je sud odbacio, a koje je pod sumnjivim okolnostima plaćeno tvrtki KPMG iz Poljske.

Ovo su nove izborne jedinice: Neki već sada mogu početi slaviti

Neki će reći kako Šipek u ovom mandatu niti nije mogla pokazati previše kada je DORH ionako ostao pod utjecajem bivšeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, drugi će pak problematizirati to što ona nije stručnjak za kazneno pravo, a treći joj spočitati niz tajnih sastanaka s premijerom Plenkovićem, a četvrti pak podsjetiti i na sastanke s bivšom državnom tajnicom Josipom Rimac, koja je o tome javno progovorila u svojem posljednjem velikom intervjuu za RTL.

U HDZ-u krenula potraga za ravnateljem DORH-a

Svjesni su i u HDZ-u da se Zlati Hrvoj Šipek približava kraj mandata pa je potraga za njenim nasljednikom navodno već i krenulo, jer je vladajućima u interesu da na vodećoj poziciji u DORH-u imaju osobu na koju mogu računati pa se stoga kao nasljednik aktualne glavne državne odvjetnice jedno vrijeme spominjao Vladimir Terešak.

No, u vladajućim redovima govore da bi angažman HDZ-ova odvjetnika na čelu DORH-a bio pod povećalom javnosti pa se kaže da je i Plenković sklon odustajanju od toga imenovanja, zbog čega se u ovom kontekstu počeo spominjati i voditelj DORH-ova Kaznen og odjela Darko Klier koji je ujedno aktualni zamjenik glavne državne odvjetnice i prvi čovjek DOV-a. Ono što u svakom slučaju dugoročno ostaje problem koji dovodi u pitanje funkcioniranje Državnog odvjetništva jest nedostatak mladih ljudi koji uopće ne pokazuju interes za rad u ovoj instituciji.

Plenkovićevu karijeru i život obilježile su žene: Samo jednu je zaboravio

Izvješća o radu državnih odvjetništava već neko vrijeme govore o zabrinjavajućim podacima o starosnoj strukturi visokorangiran ih državnih odvjetnika. Na općinskoj razini starosna dob državnih odvjetnika kreže se između 35 i 45 godina, dok je na županijskoj razini životna dob odvjetnika između 60 i 65 godina.

U Uskoku pak dominiraju odvjetnici u dobi između 35 i 40 godina, a oni upućeni u tematiku kažu kako županijska državna odvjetništva kao i sami DORH postaju tijela za zbrinjavanje kadrova visoke životne dobi pri čemu se problematiziraju Zakon o državnom odvjetništvu i Zakon o državnoodvjetničkom vijeću temeljem kojih državnoodvjetnička služba ne završava odlaskom u mirovinu, već s navršenih 70 godina života.

Time se omogućuje da na poslu ostaju stariji državni odvjetnici što dugoročno nije pretjerano optimistično pa ni dobro. I izvješće glavnog državnog odvjetnika iz prošle godine o radu  državnih odvjetništava u 2021.godini pokazuje da u županijskim državnim odvjetništvima radi čak 57 državnih odvjetnika starijih od 60 godina, s tim da je ondje zaposleno ukupno 162 odvjetnika. U DORH-u je pak 15 odvjetnika starijih od 60 godina, što je više od pola ukupno zaposlenih. U općinskim državnim odvjetništvima starijih od 60 godina je oko deset posto.

Istovremeno je broj zamjenika glavnog državnog odvjetnika praktički neograničen, a u sustavu DORH-a postoje čak 42 državna odvjetnika s 592 zamjenika. No, sve ovo ukazuje na to da je mladima u DORH-u teško napredovati i  možda baš tu valja tražiti i odgovor na pitanje zašto kandidata za vodeće pozicije niti nema.