fbpx
Foto: Bruno Konjevic / CROPIX

‘DOBRO NAM JE, IMAMO SVE!’ Nakon što su ga Srbi izgubili, Romi dobili pravo na dvojezične ploče: Snašao ih neočekivan problem

Autor: L.B.

Prvi put u povijesti romska nacionalna manjina dobila je pravo na dvojezične ploče.

Naime, međimurska općina Orehovica prva je jedinica lokalne samouprave u kojoj je romska manjina prešla udio u stanovništvu od 33 posto, čime su Romi prvi put stekli pravo na to da natpisi na pločama na javnim ustanovama budu i na romskom jeziku.

Saborski zastupnik Veljko Kajtazi zadovoljan je rezultatima popisa stanovništva u dijelu koji se odnosi na nacionalnost.


Romi se doseljavaju i u naselja s većinskim hrvatskim stanovništvom

“Od svih nacionalnih manjina jedino romska bilježi rast, i to od nekih šest posto. Posebno me sretnim čini to što su u općini Orehovici Romi prešli 33 posto, što je preduvjet za dvojezičnost”, rekao je u četvrtak Kajtazi.

Ovom viješću oduševljeni su u Međimurju.

“Nisam iznenađen što nas ima toliko. Mladi imaju puno djece, dolaze nam i ljudi iz drugih općina. Evo, ja sam dobio dva zeta, jednog iz Đurđevca, a drugog iz Pribislavca. Dobro nam je, imamo sve, od struje do vode, imamo kuće, a jedino nam fali kanalizacija”, kaže Velibor Balog, koji živi od poljoprivrede i ima svoj OPG.

Romsko naselje, kao i ostala u Međimurju, izdvojeno je od onih u kojima živi većinsko stanovništvo. Balog kaže kako je primijetio da se i u ono u kojem živi većinsko hrvatsko stanovništvo doseljavaju Romi iz drugih općina.

Neočekivan problem

Predsjednik Općinskog vijeća Orehovice Neven Kreslin rekao je da će se sastati sa zastupnikom Kajtazijem i razgovarati o dvojezičnim pločama.

“Primit ću Kajtazija i dogovoriti sve što je u skladu sa zakonom i propisima. Moramo sjesti i vidjeti kakva je procedura”, kaže Kreslin.




Ravnatelj OŠ Orehovica Branko Sušec ističe da se posljednjih desetak godina znatno smanjio broj romskih učenika koji ne dolaze na nastavu. Škola je, prva u Hrvatskoj, uvela C model nastave na romskom jeziku.

Većina mještana romskog naselja govori bajaškim jezikom, inačicom starorumunjskog, a romani ćhib koji je u mnogim zemljama u kojima žive Romi službeni romski jezik, u Hrvatskoj govori mali broj Roma.

Zato će se u selu morati dogovoriti i na kojem će točno jeziku biti ploče.




Autor:L.B.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.