Dijaspora se uključuje u izbore, šuška se o premijerskom kandidatu: Tko je misteriozni poduzetnik iz Kanade?

Sandra Benčić, Peđa Grbin, Ivica Puljak, Nino Raspudić, a u nekoj kombinaciji možda i bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, tako u HDZ-u nabrajaju moguće protukandidate premijera Andreja Plenkovića s kojima bi se, pun sebe i posve siguran u HDZ-ov rejting, trebao obračunati na nadolazećim parlamentarnim izborima.

Pitate li HDZ-ovce, jedina koja bi donekle mogla ugroziti aktualnog premijera jest bivša predsjednica Grabar Kitarović, koja je nedavno političku vodu zamutila tvrdnjama o ruskom uplitanju u njezinu kampanju u kojoj je snage odmjeravala s aktualnim predsjednikom Zoranom Milanovićem. Jesu li Rusi ti koji su predsjednicu nagovarali da ispaljuje izjave o Lukici Modriću i plaćama od osam tisuća eura, ostaje na razini zagonetke, baš kao što je cijela njezina karijera nakon političke zagonetna.

Nitko ne zna koje su njezine stvarne namjere, a kako se u HDZ nije vratila, tako se nagađa da bi već nakon europskih izbora mogla skinuti rukavice i ući u ring s Plenkovićem.

Dvije opcije

Nije to, međutim, za predsjednika Vlade toliko važno koliko je Plenkoviću važno da do idućih parlamentarnih izbora mobilizira i pridobije desno biračko tijelo, koje mu nikada nije bilo sklono, a koje bi moglo biti presudno za osvajanje relativne pobjede na izborima, neovisno o tome kada će se oni održati. Kada je o desnici riječ, tu Plenković konkurenciju ima u Domovinskom pokretu koji je iznimno jak na terenu, u lokalnim organizacijama na kojima je bazirao svoj opstanak na političkoj sceni, što je veoma mudra i promišljena odluka. Tko će biti Pokretov kandidat za premijera, ova ekipa još ne otkriva, no moguće su dvije opcije – ili će to biti aktualni stranački predsjednik Ivan Penava ili će Pokret iznenaditi s nekim jakim poduzetničko-političkim imenom ako se Penava odluči ostati na čelu svojega grada.

Što god odlučili, borba za desnicu mogla bi biti zanimljiva, ali i neizvjesna, jer u svemu ovome ne treba zaboraviti ni na klimavi HDZ-ov koalicijski potencijal. Teško je očekivati da će opcija koju predvodi Penava pristati na suradnju s Pupovcem i njegovim SDSS-om, a pitanje je kako će Plenković bez potpore manjinskih zastupnika formirati većinu.

Kao što su za HDZ važni takozvani manjinci i desnica, tako mu je veoma važna i potpora dijaspore, koja je dosad na svim izborima bila neupitna, a na ponekima čak i presudna. Čini se, međutim, da i dijaspora, baš zbog premijera Plenkovića i nezadovoljstva upornim guranjem HDZ-a u politički centar, okreće leđa vladajućoj stranci, pa se i među njima traži neko alternativno rješenje.

Osim što bi se i dijaspora, koja je uglavnom sklona konzervativnim političkim predstavnicima, mogla dijeliti između Penave i Plenkovića, upućeni tvrde kako je sklona i tomu da uskoro predstavi svojega kandidata. Jedno ime među njima navodno već kruži, ali je cijela priča obavijena velom tajni pa se spekulira kako bi to mogao biti poduzetnik iz Kanade hrvatskih korijena koji zapošljava tridesetak tisuća ljudi.

Tko je poduzetnik, s kojim bi se ciljem i u kojem sastavu kandidirao na parlamentarnim izborima, pitanja su na koja se zasad odgovor ne nudi, no u raznim zajednicama koje djeluju u dijaspori ova se tema naveliko otvara i o njoj se dosta intenzivno razglaba. Misterij tajkuna koji bi se iz Kanade trebao vratiti kako bi spasio domovinu Hrvatsku zasad ostaje baš to – samo misterij, a Plenkoviću dotad preostaje da se obračuna s onima čije su kandidature i identiteti poznati.

Europski utjecaj

Prema tezama iz HDZ-a, Plenkoviću aduta ne nedostaje, uz mjere pomoći građanima, tu su još i ulazak u eurozonu i Schengen, ali i obnova Banovine te njegov europski utjecaj, zbog kojega se mnogi već sada pitaju hoće li premijer Plenković nakon kampanje ostati u hrvatskoj politici ili će karijeru ipak nastojati izgraditi u Bruxellesu, odakle je i došao na domaću političku scenu.

Plenković samo mora reći ‘da’: Bečani otkrili kako da narastu plaće u Hrvatskoj

Zasad se nameće kao političar bez ozbiljne konkurencije iz oporbe, koja se i prije ovih izbora uspjela podijeliti i raslojiti s ciljem rušenja HDZ-a, ali i zbog velikih ambicija pojedinaca koji smatraju da svojom kandidaturom za premijera doista mogu ugroziti Plenkovićevu poziciju, pritom zaboravljajući da za premijersku fotelju prema hrvatskom izbornom zakonu treba skupiti većinu u Saboru. S tim je problema imao i Plenković koji je imao čime trgovati. S kime i kako ostatak oporbe misli doći u taj položaj i koliko su njihova očekivanja, ali i ambicije realni, vidjet ćemo.