fbpx
Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL

DALIJA OREŠKOVIĆ OPTUŽILA PLENKOVIĆA DA PODUPIRE KORUPCIJU ‘I vi ste se iskazali u kokošarenju’

Autor: Sanja Plješa

Redovno proljetno zasjedanje Hrvatskog sabora počelo je u utorak.

Zastupnici su se vratili u svoje zastupničke klupe nakon jednomjesečne stanke.

Sjednica je počela aktualnim prijepodnevom, a ždrijebom je odlučeno da će prvi zastupnik koji će postavljati pitanja članovima Vlade biti nezavisni Vladimir Bilek. Posljednji, 41. po redu zastupnik koji će u u utorak postavljati pitanja bit će HDZ-ov Ivan Celjak.

Poslijepodne će zastupnici poslušati i raspraviti izvješće predsjednika Vlade Andreja Plenkovića o sastancima Europskog vijeća održanima u prošloj godini.

Na početku je Gordan Jandroković, predsjednik Sabora otvorio 6. sjednicu Hrvatskog sabora. Sviranjem himne Lijepa naša odana je počast Domovini. Nakon toga je minutom šutnje odana počast svima koji su dali svoj život za Hrvatsku, zatim za poginule u potresu, mlade poginule u Posušju te sve one koji su preminuli od Covida-19.




Nezavisni zastupnik Vladimir Bilek postavio je pitanje Darku Horvatu, ministru prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

“Nakon potresa, nadajmo se da je najgore iza nas, a sada nam slijedi obnova potresom pogođenog područja. Kako će se postupati i u kojem obimu će država pomoći u obnovi obiteljskih kuća i objekata koji su dobili crvene i narančaste oznake”, upitao je Bilek.

Horvat je odgovorio kako je najnovija informacija o tome kako je šteta prijavljena na 42037 objekata, stradalima u svim dosadašnjim potresima. Dosada su statičari pregledali polovinu takvih objekata. “Markice su preliminarni identifikator u kojoj je mjeri oštećena zgrada. Žuta markica zahtijeva detaljan pregled, crvene markice su one koje označavaju da ti prostori nisu sigurni za stanovanje i morat će se rušiti. Sve te zgrade morat će dobiti elaborat zatečenog stanja kako bi ovlašteni projektant donio odluku u kojem će smjeru ići obnova. Veliki dio objekata je srušen ili će se morati rušiti. Za takve objekte, država će naći zamjensku kuću ili stan. Ili će se graditi nova kuća ili tražiti novo rješenje i to u stopostotnom iznosu koje će dati država”, istaknuo je Horvat.




Zastupnik Marin Mandarić postavio je pitanje Nikolini Brnjac, ministrici turizma i sporta. Zanimalo ga je što se čini za turizam u ovoj godini s posebnim osvrtom na kontinentalni turizam.

“Za ovu turističku godinu najvažnija je sigurnost, a ministarstvo je pokrenulo nacionalne sigurnosne oznake. Resorno ministarstvo te će oznake dodijeljivati svima u turističkom sustavu – hotelima, restoranima, OPG-ovima i ostalima te će ih kontrolirati. Putem udruge bit će i edukacija svima onima koji će zatražiti takvu oznaku. Ona će biti besplatna i izdavat će se za tjedan do dva. Time će se omogućiti viši standard poštivanja sigurnosnih protokola u turističkoj sezoni. Turistički sajmovi nisu se odvijali u svijetu, a na zadnjem – londonskom bili smo putem online platforme. Osim toga, svakako će naglasak biti na razvitku kontinentalnog turizma”, naglasila je ministrica Brnjac.

Zastupnik Mladen Karlić postavio je pitanje ministru zdravstva Viliju Berošu. Istaknuo je kako mu je “drago da smo sada među najboljima u EU prema broju novozaraženih od koronavirusa, ali se postavlja pitanje kada ćemo se vratiti u ‘normalan’ život”.

“Kako zaustaviti britanski virus da nam se ne dogodi treći val koronavirusa”, upitao je Karlić Beroša.




“Bilježi se pad od 29 posto u odnosu na raniji tjedan, ali to je riječ samo o novozaraženima. I nadalje nije dobro relativno visoka stopa kumulativnog mortaliteta. Činjenica je da dobro epidemiološki stojimo, ali moramo biti oprezni. Ovo je postignuto dobrim ponašanjem građana, ali kada je riječ o relaksaciji i popuštanju epidemioloških mjera, moramo biti i dalje oprezni i naglo popuštanje mjera ne bi bilo opcija. Iz dana u dan treba promatrati mjere i vidjeti koje bi se eventualno mogle relaksirati. Kada je riječ o novoj varijanti virusa, poduzete su već mjere koje se odnose na prelazak granica. Tako se moraju prilagati PCR testovi, a na dnevnoj bazi se prati pojavnost novog soja virusa. Nema nam druge nego i dalje na dnevnoj bazi pratiti događanja u okolnim zemljama. Relaksacija će sigurno biti postepena i prilagođena aktualnoj epidemiološkoj situaciji”, istaknuo je Beroš.

Na to mu je Karlić odgovorio kako bi “blago popuštanje mjera trebala biti nagrada za sve ono što su napravili do sada”.

Zastupnik Ivan Celjak je rekao kako je Zakon o obnovi nakon potresa dobar, ali u dijelu koji se odnosi na Sisak nedorečen pa je upitao ministra Horvata zašto je tome tako.

“Nikoga ova Vlada nije zaboravila i nikoga neće prepustiti samome sebi u segmentu stambenog zbrinjavanja. Jasna poruka Siščanima je da svi oni kojima su kuće i stanovi uništeni do te mjere da će se kuće ili višestambene zgrade morati rušiti, država će u stopostotnom iznosu pronaći novi objekt ili izgraditi novu kuću ili stambenu zgradu. Tamo gdje će se morati sanirati objekti, primjenjivat će se poznati kriteriji iz Zakona. Prema njima, veliki dio građana bit će oslobođeni plaćanja 20 posto troškova u toj sanaciji i to prema određenim pravilima”, rekao je Horvat.

Dodao je kako su to ljudi slabog imovinskog statusa, zatim osobe s invaliditetom i još neke strukture.

Zastupnica Karolina Vidović Krišto uputila je pitanje predsjedniku Vlade Andreju Plenkovića. Podsjetila ga je da joj nije odgovorio na upit o Emilu Tedeschiju. “Kako će izgledati suđenje Draganu Kovačeviću kada se zna da je sestra suca Ivana Turudića radila za Janaf? Strani investitori zaobilaze Hrvatsku zbog korupcije. Jeste li svjesni da je utjecaj na pravosuđe kazneno djelo”, upitala je Karolina Vidović Krišto.

Plenković joj je odgovorio “da joj je odgovor u pisanoj formi upućen”.

“Državno sudbeno vijeće bira suce, a to vam je vjerojatno promaklo, no sada je dobro da se i o tome informirate kao i javnost da se informira. Što se tiče reforme pravosuđa, to je temeljni cilj naše Vlade i na tome ćemo raditi, jednako kao i borba protiv korupcije. Slušajući vaše nastupe, primjećujem da ste jako brzi na etiketiranju, na prozivanju ljudi po nacionalnoj osnovi, prozivanju naše Vlade nekakvom četničkom koalicijom. Od kako ste vi u Saboru, mi smo oduševljeni i zaista dajete nemjerljiv primjer ‘kulture’. Ne znam pište li sama vaše teze ili vam netko pomaže, ali nimalo nisu dojmljive pa ni korisne”, ironično joj je odgovorio premijer.

Karolina Vidović Krišto mu je replicirala kako ga “neće vrijeđati”. “Svaka zlouporaba ne završi dobro, a protiv toga se imaju pravo boriti svi demokratsko orijentirani ljudi”, dodala je.

Peđa Grbin iz SDP-a postavio je pitanje premijeru. “Hrvatsku su prošle godine zadesile brojne katastrofe koje nitko od nas nije očekivao niti želio. U prvom valu nakon potresa 29. prosinca trebalo je evakuirati ljude i pomoći im. Prioritet u danima i mjesecima koji su pred nama je obnova”, rekao je Grbin i upitao hoće li se obnova na svim potresom pogođenim prostorima u stopostotnom iznosu financirati iz državnog proračuna.

Plenković mu je odgovorio kako je istina da je “prošla godina bila zahtjevna”. “Svi su imali pandemiju koronavirusa, a mi i potres uz to. Uz sve to, našim građanima pokušali smo najviše pomoći. Od potresa koji je pogodio Sisačko-moslavačku županiju donijeli smo niz odluka za razvoj i budućnost. Iznimno smo zahvalni na komplementarnoj aktivnosti niza građana koji su pomogli. Ministar Horvat je tumačio područje primjene zakona. Sisačko-moslavačka županija je to područje, ali grad Sisak nije. Ono što želim poručiti je to da smo spremni pomoći Siščanima na maksimalan način jer ne želimo da se oni osjećaju zapostavljeno. No, moramo pronaći sustav koji je branljiv i prema ostalim građanima koji se nalaze na potresom pogođenim prostorima i u Čučerju i u Zaprešiću i ostalim područjima”, rekao je Plenković.

Zastupnica Marija Selak Raspudić se osvrnula na Plenkovićevo prozivanje nje i zastupnice Karoline Vidović Krišto da “čitaju kada postavljaju pitanja” i poručila mu “uvaženi gospodine Plenkoviću, da vi čitate koliko sam ja čitala i vi biste postali doktor znanosti, a ne ostali tek magistar”.

Nakon te njezine izjave, predsjednik Sabora Jandroković joj je uputio opomenu.

Zastupnica Rada Borić također je uputila pitanje premijeru.

“Zabrinjava to kako je moguće da ova Vlada nije donijela odluku da se onim humanitarnim organizacijama koje djeluju sukladno zakonima ne dopušta oslobađanje od plaćanja PDV-a, posebice za robe i usluge koje doniraju na potresom pogođena područja, a posebice se to odnosi na doniranje kontejnera”, rekla je Rada Borić.

Plenković joj je odgovorio da se “od prvog dana govorilo svim volonterima i humanitarcima Vlada od prvog dana govorila da su im iznimno zahvalni i cijene taj trud”.

“Tamo su od prvog dana bili Civilna zaštita, Hrvatska vojska, Crveni križ, vatrogasci…kao i brojni drugi stručnjaci…I svi su pridonijeli kao i volonteri, kuhari…Kada se daje tada treba biti sretan što se može dati. Mi smo dobili jedan upit kao stranka i neću više govoriti koliko smo donirali. Cijenim napor mnogih od vas koji ste na svoj način pridonijeli. Što se tiče humanitarnih udruga i zaklada, ta se tema otvorila prije nekoliko dana i tražili smo rješenje da se oslobode PDV-a oni koji su ga obvezni plaćati. Hrvatska je u robnim zalihama imala 297 kontejnera, a više od 200 je distribuirano diljem Hrvatske uglavnom za zdravstvene usluge. To nisu bili stambeni kontejneri. Dodatno smo naručili 428 kontejnera, a zasad ih je dostavljeno 206. To su kontejneri s krevetima, kuhinjom i pratećim sadržajima”, naglasio je Plenković.

Nikola Grmoja pitao ga je u vezi ovrha. “Ljudi se upućuju da u ovom stresu odlaze na sudove, kod javnih bilježnika i Finu i zatraže da ih se ne ovrši. Zanima me zašto Vlada nije reagirala i zatražila da se ovrhe spriječe. Hoćete li ovrhe urediti zakonom”, upitao je Grmoja Plenkovića.

“Nema dijela koji dobro ne radi za dobrobit ljudi u Sisačko-moslavačkoj županiji. Zahvaljujući aktivnostima Porezne uprave, Ministarstva financija, Fina, Javnobilježnička komora, Ministarstvo pravosuđa odmah smo reagirali da se zastane s bilo kakvim aktivnostima vezanim uz ovrhe na tom području. Stoga ne stoji da nas se optužuje da nismo empatični. Nema elementa koji nije u funkciji i ide za tim da se pomogne ljudima”, rekao je Plenković.

Sabina Glasovac uputila je pitanje Radovanu Fuchsu, ministru znanosti i obrazovanja.

“Donijeli ste odluku da će u hrvatske škole krenuti svi učenici nižih razreda osnovne škole i maturanti, a ostali će pratiti nastavu prema C modelu odnosno online. No, ostalo je neodgovoreno pitanje što će biti s maturantima. Zašto inzistirate na tome da se produženi praznici za tjedan dana nadoknade ili ukidanjem proljetnih praznika ili produljenjem nastave u ljeto”, pitala je Sabina Glasovac. U ovom trenutku “učenicima treba sigurnost u nesigurnim vremenima”.

Fuchs je rekao kako “smo tjedan dana prije kraja polugodišta prešli na online nastavu i presložimo, a ne produžimo praznike”.

“Situacija se u međuvremenu popravila. Zbog Državne mature sugerirali smo da se maturanti vrate u škole. Maturantima u Sisačko-moslavačkoj županiji osigurat će se dodatna potpora. Vidjet ćemo hoće li trebati produljiti nastavu ili odustati od nje”, istaknuo je Fuchs.

Romana Nikolić iz SDP-a se obratila premijeru Plenkoviću. Ponovno mu je ukazala propust vezan uz stambene kontejnere. “Kako bi se privremeno zbrinuli ljudi koji su ostali bez krova nad glavom potrebno je barem tisuću kontejnera. Više od 800 obitelji je na hladnoći jer netko u robnim zalihama nije odradio svoj posao. Treba izvidjeti tko i što tamo radi, a treba utvrditi odgovornost koji su doveli do toga stanja. Podržavate li naš prijedlog da Državna revizija dubinski pročešlja Robne zalihe i utvrdi odgovornost”, upitala je Plenkovića.

On je još jednom spomenuo kako su kontejneri bili već ranije odaslati u druge dijelove Hrvatske. “Održao sam sastanke sa svim našim proizvođačima kontejnera. Od njih smo naručili 428 stambenih kontejnera, a došlo ih je 206. Paralelno s tim smo razgovarali s hotelijerima i kupili 264 mobilne kućice od HUT-a, a isporučeno ih je 168. Oni sami su prije toga donirali 125 mobilnih kućica. Podatak s kojim danas raspolažem je taj da je dostavljeno 555 mobilnih stambenih jedinica, kontejnera i kućica, a  650 ih je spojeno na elektroenergetsku mrežu. Do početka veljače doći ćemo do onih potreba koje su registrirane u stožeru Civilne zaštite”, rekao je premijer.

Davor Dretar iz Domovinskog pokreta osvrnuo se na pandemiju koronavirusa i upitao ministra zdravstva Beroša “jeste li gospodine Beroš, ministar samo za jedan virus ili ministar cjelokupnog zdravstva?”. Pritom je aludirao na disfunkcionalnost zdravstvenog sustava u Hrvatskoj.

Beroš mu je odgovorio kako se nada da “neće biti samo ‘Covid ministar’ već ministar ukupnog zdravstva”. Složio se s tim da u zdravstvenom sustavu ima problema, ali da se oni rješavaju.

Zastupnica Marijana Petir uputila je pitanje Zdravku Mariću, ministru financija.

Govorila je o području Sisačko-moslavačke županije koje je uz sve probleme koje su tištili to područje, pogodio i snažan potres.

“Potrebna su ulaganja, a hrvatska Vlada je naglasila kako će i Banovini financijski pomoći. Kakvu će demografsku i poreznu politiku pokrenuti kako bi mlade obitelji potaknula da ostanu u tom kraju te na koji način će pomoći revitalizaciji tog područja”, upitala je Marijana Petir.

Marić je odgovorio kako treba “poraditi na demografskim, ali i gospodarskim pokazateljima na području Banovine”.

“Netom pred početak Covid krize što se tiče stope nezaposlenosti ona je u bila gotovo dvostruko viša na području Sisačko-moslavačkoj županiji nego u ostalim dijelovima Hrvatske. Nažalost, dogodio se i potres, a nažalost ljudske živote ne možemo vratiti, no sve ostalo možemo vratiti. No, jednako vrijedna je i gospodarska i demografska revitalizacija. Svatko od nas treba dati svoj doprinos pa tako i u djelokrugu Ministarstva financija. Porezna politika i dalje će davati svoje poticaje. Neke od mjera smo već ranije pokrenuli, a još će toga biti”, naglasio je Marić.

Marijana Petir je rekla kako to područje “treba poseban porezni tretman te u obnovu uključiti i tamošnje obrtnike i male poduzetnike”.

“Da bismo to uspjeli trebamo koristiti ono što imamo, a to su Petrokemija, Gavrilović, drvni centar u Glini, Sisciu, očuvanu poljoprivredu, Lonjsko polje…potencijal za razvoj kontinentalnog turizma. Imamo iznimno vrijedne i marljive ljude, a mislim da ste mogli primjetiti i vrlo skromne”, zaključila je zastupnica Petir.

Tomislav Tomašević je upitao premijera “smatra li on da hrvatska država pripada HDZ-u pa i time svatko tko je protiv HDZ-a je automatski i protiv hrvatske države”.

Plenković mu je odgovorio kako je od njega “više očekivao od običnog pabirčenja”.

“Ne znam o čemu vaša politička stranka koja je nastala kao pokret protiv Milana Bandića raspravlja na svojim sastancima? Dopuštate li da mi imamo neki svoj stav. Ako gledate ‘čitalačku zastupničku ekipu’ koja već godinama dolazi u Sabor i već unaprijed sve znaju, a neki su i bili spikeri tada je vidljivo kako oni samo sebe slušaju. Naravno da mi ne smatramo kako je HDZ država.  Je li normalno da imamo hajku na Crveni križ? Banalne fore kada nastojite reći da je HDZ država, to vam ne može proći više nigdje”, odgovorio mu je Plenković.

“Gdje prestaje kritika, a počinje demontiranje države, tu vi ne možete odgovoriti. Govorilo se da previše volonteri pomažu pa onda smetaju. Netko kaže da u Zagrebu kasni obnova 10 mjeseci nakon potresa tada on postaje ‘državni neprijatelj’. Svaka normalna vlada kritiku koristi da unaprijedi sustav. Bio sam na Baniji i 10 dana šutio. Nakon toga sam pohvalio ono što je valjalo, ali sam istodobno bio nezadovoljan sustavom civilne zaštite. To je kritika da se unaprijedi sustav”, naglasio je Tomašević.

Dalija Orešković je uputila Plenkoviću pitanje da “kada je korupcija u pitanju njegovi izoštreni radari ne rade”.

“Ili niste pokušali ili za to niste sposobni. Korupcija je i dalje zaštitni znak i vezivno tkivo unutar HDZ-a. Taman kad smo pomislili da smo sve već vidjeli i na sve naviknuli vidjeli smo u slučaju župana Žinića da je to dno dna. Zamjeram vam da ste maknuli radare iz institucija kada ih već sami nemate”, upitala je Plenkovića.

On joj nije ostao dužan i odgovorio. “U organiziranoj obnovi na području Sisačko-moslavačke županije 5888 kuća je obnovljeno. Pregledano je više od 3700 kuća, a samo ih osamdesetak ima crvenu naljepnicu. U poslijeratnoj obnovi je obnovljeno više od 150 tisuća kuća i stambenih jedinica. Još se sada dogodio i potres. Možda neke armature i ne mogu ostati netaknute nakon takvog potresa. Vaša teza o tome da mi rušimo i oduzimamo snagu neovisnim institucijama, dajte mi jedan dokaz. Koja je to neovisna institucija srušena u mandatu naše vlade? Vaše političke teze ne stoje. A vi ste navodno centar, no vi ste daleko od centra”, rekao je Plenković.

“Žao mi je da niste tako brzi u smjeni kompromitiranih ministara i HDZ-ovaca. Ako pričamo o obnovi nakon rata, užasno me zabrinjava minoziranje kriminala koji se dogodio na području Sisačko-moslavačke županije. I vi ste se iskazali do sada u tom ‘kokošarenju’. Što je sa zakonom o sprečavanju sukoba interesa? Naša strategija u borbi protiv korupcije izgleda kao slikovnica, a to je sve vaša odgovornost”, zaključila je Dalija Orešković.

U verbalnom duelu između Arsena Bauka i Andreja Plenkovića, premijer je rekao “kako mu nedostaje kolega Maras u saborskim raspravama”.

 

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.