RBA se ne piše dobro, a ni HNB-u: DORH-u prijavljen HNB! Izvršen je napad na ustavno-pravni poredak zemlje

Autor: Dnevno

Nezavisni saborski zastupnici Marin Škibola i Ivan Lovrinović u srijedu su Državnom odvjetništvu (DORH) predali kaznenu prijevu protiv odgovornih osoba u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) za razdoblje u kojem je dijelovalo osam banaka u slučaju Franak i RBA štedno-kreditne zadruge iz Austrije.

Ispred DORH-a okupilo se osam saborskih zastupnika i pedesetak građana i predstavnika aktivističkih udruga noseći transparente “Hitno rješavajte lex Škibola i lex Franak”,”Odlučuje li Hrvatski sabor o bilo čemu u ovoj Hrvatskoj”, “Cro No1. in Koruption” te izražavajući nezadovoljstvo samovoljnim ponašanjem banaka i lihvarenjem građana.

Škibola je novinarima izjavio da zajedno s Lovrinovićem podnosi kaznenu prijavu protiv HNB-a, koja je “sve a nije Hrvatska, sve a nije narodna” i koja radi u interesu drugih bankarskih udruženja.

“Dan kada su saborski zastupnici skupa s građanima stigli ispred DORH-a jer žele da DORH postane institucija hrvatskih građana je velika poruka za cijelu političku scenu i hrvatsku javnost”, poručio je.

Podsjetivši da je Raiffeisen banka prije nekoliko dana željela utjecati na Ustavni sud, koji može rušiti zakone koje donosi Hrvatski sabor, ocijenio je kako se radi o napadu na ustavno-pravni poredak zemlje.

Škibola poručuje kako je sada ključni trenutak da se stane na kraj samovolji banaka koje na sve načine nastoje opstruirati hrvatsko sudstvo i zakonodavstvo.

Napominjući kako su došli ispred DORH-a kako bi mu dali čvrstu podršku u cilju provođenja istraga i zaštiti ustavno-pravnog poretka, Lovrinović je rekao da žele ohrabriti građane i aktivističke udruge u borbi protiv bankarskih lobija i najmoćnijih institucija u zemlji.

“Borba se isplati, mi moramo biti hodajuća promjena. Neće nama nitko promjene donijeti na tanjuru već se moramo žestoko i uporno boriti za ono što nam pripada, kao što je to slučaj Franak”, istaknuo je.

Banke po presudama Europskog suda i drugih osjećaju da će morati građanima vratiti ono što su nezakonito uzele, kazao je Lovrinović i podsjetio da se od početka zalagao za ukidanje valutne klauzule i da građani mogu uzeti kredite u kunama jer u njima i zarađuju.

Upozorio je da su se zbog kredita mnogi građani razboljeli ili otišli iz zemlje jer nisu mogli vraćati dugove. “Poslije uspostave države i završetka rata ovo je najteža bitka koju bije hrvatski narod protiv financijske oligarhije i za provođenje zakona kako treba”, istaknuo je.

Lovrinović je također podnio kaznenu prijavu protiv RBA Raiffeisen bank Austria zbog neprimjerenog ponašanja u Hrvatskoj.

Zastupnik stranke SNAGA Goran Aleksić podsjetio je kako je još 2012. godine ispred Udruge Franak napisao kaznenu prijavu protiv HNB-a, koja je kasnije odbačena, te je izrazio nadu da će današnju kaznenu prijavu DORH procesuirati kako treba.

Osim toga je prije nekoliko mjeseci sve banke prijavio zbog nepoštenih kredita pa očekuje da će i na to reagirati DORH. Također će RBA banku optužiti zbog pokušaja djelovanja na sudove.

Aleksić je ustvrdio da je HNB kao regulator, nakon što je donesena kolektivna presuda u slučaju Franak, morao prekinuti nezakonito djelovanje banaka. No, one su nastavile primjenjivati CHF tečaj u kreditima koji nisu konvertirani i primjenjivati nepoštenu kamatnu stopu.

“HNB je potpuno prestao djelovati kao regulator kada su banke u pitanju, on im je ‘držao ljestve’ cijelo vrijeme. U zadnje vrijeme vidimo da banke optužuju HNB da je kriv što su ugovarale nepoštene kredite. Same banke kažu da je HNB kriv, a i mi isto kažemo da je HNB kriv”, kazao je Aleksić.

Mostov saborski zastupnik Miro Bulj smatra da HNB podržava “kriminalne organizacije kao što je Štedno-kreditna zadruga Raiffeisen banke, zbog kojih se ljudi ubijaju jer nikada neće moći vratiti svoj dug”.

Podsjetio je kako je prije dvije godine podnio kaznenu prijavu protiv HNB-a jer je, drži, dozvolio Agrokoru korištenje mjenica bez pokrića.

Podsjetimo,

Prema Zakonu o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela navodi se

II. PREPOSTAVKE KAŽNJIVOSTI

Temelj odgovornosti pravnih osoba

Članak 3.

(1) Pravna osoba kaznit će se za kazneno djelo odgovorne osobe ako se njime povređuje neka dužnost pravne osobe ili je njime pravna osoba ostvarila ili trebala ostvariti protupravnu imovinsku korist za sebe ili drugoga.

(2) Pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka pravna osoba kaznit će se za kaznena djela propisana Kaznenim zakonom i drugim zakonima u kojima su propisana kaznena djela.

III. KAZNE

Ukidanje pravne osobe

Članak 12.

(1) Kazna ukidanja pravne osobe može se izreći ako je pravna osoba osnovana radi činjenja kaznenih djela ili je svoje djelovanje pretežito iskoristila za počinjenje kaznenih djela.

(2) Kazna ukidanja pravne osobe ne može se izreći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i političkim strankama.

(3) Uz kaznu ukidanja pravne osobe sud može izreći i novčanu kaznu.

(4) Nakon pravomoćnosti presude o ukidanju pravne osobe provest će se likvidacija pravne osobe.

U samom pak Kaznenom zakonu stoji Članak 312., koji se odnosi na Prisilu prema pravosudnom dužnosniku

”Tko suca, državnog odvjetnika, javnog bilježnika ili drugog pravosudnog dužnosnika ili službenika silom ili prijetnjom kakvim zlom spriječi poduzeti neku radnju ili donijeti neku odluku u okviru njegovih ovlasti ili prisili na poduzimanje neke radnje ili donošenje neke odluke u okviru ili izvan njegove ovlasti,

Kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.”, navodi se u ovom dijelu Zakona.

Autor:Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.