FOTO: Emica Elvedji/Pixsell

ĆORIĆEV IGRAČ KOJI U AFERI INA ZASAD OSTAJE NEOKRZNUT! Iz sjene i daleko od očiju javnosti i dalje upravlja energetskim sektorom

Autor: Ivana Violić/7dnevno

Nedugo nakon što su se u javnom prostoru počele preispitivati pojedinosti o aferi INA, čelnu poziciju u Hrvatskoj energetskoj regularnoj agenciji HERA-i napustio je Danijel Žamboki, kojega se u medijskom prostoru etiketiralo kao vladara domaćeg energetskog tržišta, u što su građani i povjerovali, zaboravljajući da u našoj zemlji postoji cijeli niz raznih agencija i organizacija u kojima sjede kadrovi raznih profila koji svoj utjecaj grade iz sjene.

Jedan od takvih je i Boris Abramović, prvi čovjek HROTE-a – Hrvatskog operatora tržišta energije, koja obavlja djelatnost organiziranja tržišta električne energije i plina, što pak znači da je i HROTE morao imati određenih saznanja o aferi vezanoj uz pljačku plina iz INA-e.

Strateški interes

Oni koji dobro poznaju funkcioniranje energetskog sektora reći će da je direktor Abramović stvarni kontrolor tržišta plina i električne energije, a o njegovu utjecaju možda ponajviše govori to što je na čelu HROTE-a još od 2015. godine. Inače ova državna tvrtka planira proizvodnju i trguje električnom energijom iz obnovljivih izvora, organizira tržište električne energije, ali i tržište plina kao javnu uslugu, također vodi sustav poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije pa uz to vodi Registar jamstava porijekla električne energije, s posebnim naglaskom na kvalitetu usluga i zadovoljstvo klijenata, zbog čega se smatraju trgovačkim društvom od strateškog interesa Republike Hrvatske.

U ovoj državnoj tvrtki zaposleno je 40-ak djelatnika s prosječnom plaćom od oko 13.248 kuna, a HROTE ujedno godišnje ostvaruje oko dva milijuna kuna dobiti. Treba također imati na umu da se jedno od najvećih neoporezivih davanja, naknada za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, uplaćuje baš na račun HROTE-a koji se u medijskom prostoru često spominjao u vrijeme afere Vjetroelektrane.

Kao što je poznato, bivšu državnu tajnicu Josipu Rimac tereti se da je urgirala kod predsjednika Uprave Abramovića da se za C.E.M.P. u vlasništvu hercegovačkog poduzetnika Milenka Bašića osigura otkup struje po cijeni višoj od ugovorene.

Rimac se u taj proces navodno upustila dogovarajući novčanu naknadu za sebe, no Abramović na njezin zahtjev nije pristao premda je Rimac tvrdila da će utjecati i na Ministarstvo kojim je tada rukovodio Tomislav Ćorić ne bi li se ta odluka promijenila, što se u konačnici nije dogodilo.

Niz nepravilnosti

Zavirite li u Abramovićevu imovinsku karticu, ondje ćete naći podatak da je riječ o pravniku koji nije član ni jedne stranke. Prije nego što je odlukom Vlade instaliran na čelo HROTE-a bio je član Uprave druge državne tvrtke, Odašiljači i veze, a radio je i kao predstojnik Ureda predsjednika Sabora, HSS-ovca Zlatka Tomčića. Kao direktor u HROTE-u Abramović mjesečno zaradi 25.291 kunu. Prijavio je stan u Zagrebu od 92 kvadrata vrijedan 1,3 milijuna kuna te njivu u Rudama, a ima i ušteđevinu od 380 tisuća eura.




Spominjao je Abramovića svojedobno nekadašnji voditelj Odjela razvoja i promicanja standarda poslovanja u HROTE-u Igor Njegovan, koji ga je optužio za niz nepravilnosti u poslovanju te državne tvrtke, spominjući pritom sedam anonimnih prijava koje su zaposlenici HROTE-a uputili na adresu Državnog zavoda za reviziju. Problematiziralo se u tim prijavama Abramovića zbog kršenja zakona, financijskih malverzacija, nenamjenskog trošenja državnog novca, organiziranja razuzdanih uredskih zabava za odabrane suradnike, pa i zbog kupnje alkohola na račun poreznih obveznika, isticalo se tu i instaliranje lokalnog HDZ-ova kadra na razne pozicije, i sve to navodno se odvijalo po nalogu i uz dogovor s bivšim ministrom gospodarstva Tomislavom Ćorićem.

Kako se rad HROTE-a problematizirao među djelatnicima, tako je izvještaj Državnog ureda za reviziju HROTE-u dao bezuvjetno mišljenje u pogledu financijskih izvješća, ali se zato problematizirala usklađenost poslovanja te državne tvrtke sa zakonima i propisima, za što je HROTE-u stiglo uvjetno mišljenje, pri čemu su nabrojene brojne nepravilnosti utvrđene tijekom revizije. Tako se navodi da neki računi za posebne namjene nisu korišteni u one svrhe za koje su otvoreni, a osim toga, navedena tvrtka na svojim internetskim stranicama nije objavila pravilnik o davanju sponzorstava i donacija, kao ni poslovni plan za 2019. godinu, ali ni srednjoročni plan za period od 2019. do 2021. godine, a izostali su i podaci o postupcima javne nabave.

Profitabilan sektor

Državna revizija uočila je i nepravilnosti koje se odnose na obračune plaća i naknade plaća. Premda Abramović u svojoj biografiji navodi da nije član ni jedne stranke, njegovi kritičari reći će kako je riječ o HNS-ovu kadru, u Upravu Odašiljača i veze stigao je kao kadar Srećka Ferenčaka, i to kao pravnik koji ranije nije imao pretjeranog doticaja s ovako ozbiljnom razinom upravljanja u energetskom sektoru. Da je sektor koji Abramović vodi vrlo profitabilan, jasno je iz podataka koji kažu da je država od vjetra i sunca samo prošle godine zaradila 870 milijuna kuna, s tim da je 2021. godine proizvedeno 3,5 TWh električne energije iz obnovljivih izvora u sklopu sustava poticanja državne tvrtke HROTE, što je ujedno oko 35 posto proizvodnje u Hrvatskoj.




Državna tvrtka čija temeljna djelatnost i jest poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora lani je uspjela pokriti gubitak od 370 milijuna kuna iz 2020. godine, a uprihodili su i dodatnih 500 milijuna kuna, što je ukupno 870 milijuna kuna. Treba znati da je HROTE 2020. godinu završio u minusu jer je tada, u jeku pandemije koronavirusa, cijena električne energije osjetno pala, ali su u međuvremenu cijene struje podivljale na globalnim tržištima pa se to odrazilo i na poslovanje ove državne tvrtke kojoj je to donijelo gotovo pola milijarde kuna na račun na kraju prvog tromjesečja ove 2022. godine.

Lani je HROTE proizvođačima OIE-ja isplatilo više od 3,3 milijuna kuna poticaja, a Abramović je tvrdio da su se krajem drugog tromjesečja prošle godine na tržištima električne energije, pa tako i na CROPEX-u, dogodile osjetne promjene cijena električne energije, pri čemu je sa 30 eura/MWH s početka godine cijena porasla na više od 60 eura za MWh. Tijekom prošle godine ukupno je proizvedeno 3,4 TWh električne energije iz OIE-ja u sklopu sustava poticanja, odnosno eko bilančane grupe koju i vodi HROTE.

Ostaje neokrznut

Tomu treba dodati i udio od oko 35 posto u proizvodnji električne energije u Hrvatskoj, a 20 posto udjela u ukupnoj potrošnji električne energije, što HROTE kao voditelja eko bilančane grupe dovodi na drugo mjesto po proizvodnji električne energije u našoj zemlji, i to odmah iza HEP-a. Treba napomenuti kako najveći udio proizvedene električne energije otpada na vjetroelektrane, potom slijede elektrane na biomasu, kogeneracijska postrojenja i elektrane na bioplin.

Respektabilni su to rezultati, no bez obzira na to, i tijekom nedavnog sastanka saborskog Odbora za gospodarstvo na temu afere s plinom i INA-om, saborska zastupnica Vesna Vučemilović napomenula je da je hrvatski operator tržišta energije kao operator tržišta plina pod nadzorom HERA-e.

Premda su se i u Saboru i u javnom prostoru na tu temu postavljala brojna pitanja, Abramović zasad neokrznut ostaje na svojoj poziciji, s koje iz sjene i daleko od očiju javnosti upravlja energetskim sektorom preko kojeg godišnje prođu milijuni kuna hrvatskih građana, koji su po svemu sudeći ionako od bilo kakvih propitkivanja odavno digli ruke.

Autor:Ivana Violić/7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.