Photo: Patrik Macek/PIXSELL

ĆORIĆ ‘VEĆI KATOLIK OD PAPE’! Europa to nije tražila, a Hrvatsku će odluka koštati: Oko 800 radnika strahuje zbog zabrane koja stupa na snagu

Autor: D.R.

Ugradnja razdjelnika u sustavima centralnog grijanja na toplane bila je godinama jedna od gorućih tema. Tim projektom trebalo je doći do ušteda energije, kao i ušteda na računima, no jedno je ono što je stajalo na papiru, a drugo se dogodilo u praksi.

Ne samo da korisnicima usluga nisu počeli stizati manji računi, već su neki počeli masno plaćati troškove, a i oko uštede energenata bilo je dvojbi. No, kad se pitalo zašto se išlo u takav projekt odgovor iz Vlade – tada je Zoran Milanović bio premijer, a “glavni i odgovorni” za projekt bio je ministar Ivan Vrdoljak – glasio je da “tako stoji u direktivi Europske unije”.

Tada je Hrvatska još bila “svježa” članica EU-a pa smo tek trebali učiti što znači direktiva i kako slijediti EU pravila pa smo zapravo tek naknadno shvatili da smo bili “izgubljeni u prijevodu”. Ili, narodski rečeno, bili smo “veći katolici od pape” prije nego što je pojašnjeno da se razdjelnici “mogu ugraditi ako to vlasnici žele i ako im je to ekonomski isplativo”, odnosno da nismo “obvezni”.

Kritike proizvođača, Komore, HUP-a…

Sličan argument, “Europska unija to traži od nas”, mogli smo čuti i prilikom donošenja Zakona o gospodarenju otpadom koji je izglasan u srpnju, a koji će stupiti na snagu s prvim danom 2022. godine. Polemika se ovaj put vodila oko zabrane plastičnih vrećica, a sada smo ipak nešto ranije shvatili da je Europa očekivala “akciju”, ali ne baš tako strogu.

Od iduće godine u dućanima više neće biti dostupne vrećice čija je debljina od 15 do 50 mikrometara, kolokvijalno bi ih se nazvalo “srednjima”, to su one koje se najviše upotrebljavaju, dok će u upotrebi ostati “tanke” vrećice za voće i povrće, kao i one veće od 50 mikrometara te  one od papira. U zabranu su također uključene i biorazgradive, izrađene od reciklata.

Predlagatelj Zakona bilo je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pa su ovoga puta kritike išle na račun ministra Tomislava Ćorića. Nije njemu nitko sporio želju da zabranom plastičnih vrećica Hrvatska postane “zelenija”, no tijekom rasprava stizale  su kritike – i od proizvođača, i od Hrvatske gospodarske komore, i od Hrvatske udruge poslodavaca – kako zabrana vrećica ne donosi ni okolišne benefite, da ne govorimo o gubicima za hrvatsko gospodarstvo.

“Radi se o oko 800 radnih mjesta u oko 30 malih i srednjih tvrtki“, pojasnili su nam u Hrvatskoj gospodarskoj komori koliko je jak ovaj sektor pa navode i direktne posljedice.




“Hrvatski proizvođači plastičnih vrećica su već itekako osjetili posljedice višegodišnjeg nastojanja EU da smanji njihovu uporabu. Slabija potražnja već je značajno utjecala na proizvodnju, s padom većim od 60 posto i prije donošenja novog Zakona. Sigurno je da će tvrtkama biti potrebna financijska pomoć za investicije u neke druge tehnologije te odšteta za saniranje strojeva i opreme budući da će dio tvrtki biti prisiljen zatvoriti proizvodnju ako se ne preorijentira na novu proizvodnju”, pojašnjavaju.

Potvrdu smo dobili i iz Hrvatske udruge poslodavaca(HUP).

“U Hrvatskoj djeluje tridesetak malih i srednjih tvrtki koje između ostalog, proizvode i plastične vrećice te ukupno zapošljavaju oko 800 ljudi. Iako se često u javnosti može čuti podatak da su proizvođači plastičnih vrećica trebali biti spremni na ovu mjeru, to nije istina. Na sastanku proizvođača plastičnih vrećica i predstavnika ministarstva održanog krajem 2019. godine jasno je komunicirano da se to ne planira. Zbog svega navedenog, hrvatski proizvođači ne samo da se nisu mogli pripremiti na ove promjene, već su štoviše, uložili u proširenje kapaciteta kako bi razvili daljnje poslovanje i zaposlili dodatnu radnu snagu. Mnogi proizvodni pogoni nalaze se na rubnim područjima RH i važni su za zapošljavanje, a da dio ih se nalazi i na područjima pogođenim potresom što dodatno otežava situaciju zbog nužnih ulaganja u obnovu i ostanka radne snage”, kažu nam u HUP-u.




Iznijeli su nam i procjene koliko će iznositi gubici spomenutih proizvođača. Gubitke, zapravo, već imaju. “Prema podatcima nekolicine značajnijih proizvođača plastičnih vrećica, nakon samog donošenja zakona narudžbe velikih kupaca pale su za oko 40%, no pravi gubitci bit će poznati u 2022. godini jer zabrana stupa na snagu s 1. siječnjom.”

Sa zabranjenim vrećicama ne bi bio problema da se adekvatno zbrinu

Ima tu i nekih apsurda, bez toga naravno ne ide kod nas. Tako su tvrtke ove jeseni dobivale poticaje jer se bave “zelenom proizvodnjom” (odnosi se to na preradu otpada iz kojeg se izrađuje reciklat koji se koristi u proizvodnji plastičnih vrećica) da bi samo dva mjeseca poslije te iste proizvode stavili izvan zakona. Stoga u HGK-u smatraju da se zabrana mogla izbjeći, odnosno da se mogao pronaći kompromis između gospodarskih i okolišnih učinaka.

“Hrvatska je dužna u svoje zakonodavstvo ugraditi EU Direktivu o jednokratnoj uporabi plastike, no njome Europska unija uopće ne traži zabranu laganih plastičnih vrećica. Stoga je HGK resornom Ministarstvu gospodarstva i održivoga razvoja predložila upravo jedan takav model, HGK znak kao sustav označavanja proizvoda s udjelom recikliranog sadržaja koji ne ide na štetu ni okoliša ni gospodarstva. Proizvođači su spremni prihvatiti proširenu odgovornost i sudjelovati u edukaciji potrošača kako bi se smanjio nastanak plastičnog otpada”, napominju.

Posebne kritike idu i u smjeru da su “alternative” nerijetko i ekološki neprihvatljive, opasnije pa čak i skuplje. Tako su proizvođači upozoravali da su “legalne” ostale vrećice na čiju se proizvodnju troši više goriva, vode i sirovina te da sa “zabranjenima” ne bi bilo problema ukoliko se adekvatno zbrinu i recikliraju u centrima za gospodarenje otpadom.

“Aktualni prijedlog Zakona o gospodarenju otpadom, a koji uključuje i odluku o zabrani stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica debljine veće od 15 mikrometara i manje od 50 mikrometara, nema svoju uporište u direktivama europskih institucija, a niti u znanstvenim istraživanjima o onečišćenju okoliša. Prema Direktivi (EU) 2019/904 zemlje EU-a dužne poduzeti mjere za smanjenje potrošnje određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu. U navedenim direktivama nigdje se ne spominje obveza zabrane plastičnih vrećica koje su ambalažni proizvod i podliježe direktivi iz 2015. Drugim riječima, Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja Europske unije koja je uvela najrestriktivniji oblik zabrane, a koji nisu primijenile ni europske zemlje koje godinama vode kontinuiranu ekološku politiku.

Kao česti argument u javnosti navodi se da postoje druge, ekološki prihvatljivije alternative, a bez ukazivanja na konkretna rješenja. Međutim, podsjećamo da svaki proizvod, bio on metalni, stakleni, papirnati ili plastični, na neki način utječe na ljudski život i na okoliš tijekom svake faze svojeg životnog ciklusa. Brojne procjene životnog ciklusa pokazale su da su plastični proizvodi superiorniji u usporedbi s proizvodima od alternativnih materijala. A polietilen, materijal plastičnih vrećica, predstavlja najkorišteniji plastični materijal današnjice, s udjelom od više od 30 posto ukupne potrošnje plastike. Polietilen je ekološki materijal, siguran za ljude tijekom proizvodnje, preradbe i primjene, a na kraju životnog vijeka se uspješno reciklira u nove proizvode. Uz to je izuzetno prikladan za energijsku oporabu te predstavlja tipičnu sirovinu za proizvodnju goriva zbog visoke ogrjevne moći i čistih ispušnih plinova. Za proizvodnju naočigled ekološki prihvatljivijih zamjenskih proizvoda potrebno je utrošiti puno više vode i drugih resursa, a oni niti sa zdravstveno-higijenske perspektive, što je pokazala i pandemija koronavirusa u kojoj se trenutno nalazimo, nisu najbolje rješenje”, stava su u HUP-u.

No, Ćorić je ostao pri svom.

“Riječ je, prije svega, o poštivanju direktive iz 2015. koja je išla u smjeru smanjenja uporabe vrećica. Ono što želimo promovirati, što promoviramo svaki dan je da naši građani koriste višekratne, platnene ili papirnate vrećice”, poručio je jučer (utorak) ministar zaključivši priču. Koja je de facto bila zaključena još ljetos kad je  u Saboru postalo jasno da ima većinu koja će izglasati zakon.

Autor:D.R.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.