fbpx
Foto: Boris Kovacev/ CROPIX

ČEKA LI NAS NOVA VELIKA KRIZA KAO U DOBA SANADERA? Prvi znaci već su tu, ova brojka ne miriše na dobro! Dok nacija prati svjetsko prvenstvo, otkazi spremni

Autor: Ivana Jurišić

Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o broju zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u Hrvatskoj objavljeni početkom tjedna prošli su prilično nezapaženo u našim medijima.

Naime, dok se nacija sprema za nogometno prvenstvo u Kataru, ispod radara su prošli podaci kako je krajem rujna bilo četiri posto manje zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija. Brojkama to je 8.651 manje zaposlenih nego na kraju kolovoza, pokazuju podaci DZS-a.

Statistika pokazuje da je pad broja zaposlenih prisutan u 12 područja djelatnosti u rasponu od 0,7 posto u IT-u do čak 16 posto u pružanju smještaja te pripremi i usluživanju hrane.


Iako je u sedam županija zabilježen rast broja zaposlenih (kreće se od 0,2 posto u Koprivničko-križevačkoj, Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji do 0,6 posto u Zagrebačkoj županiji) teško je ne primijetiti kako je u čak 12 županija prisutan pad. On se kreće se od sitnih 0,1 posto u Varaždinskoj županiji do nevjerojatno visokih 14,1 posto u Ličko-senjskoj županiji.

Dobit smanjena za 70 posto

Znak opadanja broja obrta nažalost znači i sve veću krizu. Posebno se to očituje u sektoru pekarstva gdje je u 2021. dobit smanjena za više od 70 posto.

“Po svemu što sad vidimo, 2022. će biti još i gora, osobito kad znamo da je tek 2022. donijela rat u Ukrajini i puno veći rast cijena energenata uz visoku stopu inflacije”, objašnjava Barišić.

O tome nam govori i financijski izvještaj za 2021. za sektor pekarstva gdje je vidi kako je njihova dobit smanjena za više od 70 posto.

“Po svemu što sad vidimo, 2022. će biti još i gora, osobito kad znamo da je tek 2022. donijela rat u Ukrajini i puno veći rast cijena energenata uz visoku stopu inflacije”, rekla je Nada Barišić iz Žitozajednice.

Mnogi pekari spremaju se zatvoriti svoja vrata jer se zbog visokih cijena sastojaka i energije više ne mogu boriti s uvoznim lobijem. Slično je i kod mnogih drugih obrtnika. Brojni frizeri, krojači, kozmetičari s kojima smo razgovarali su nam rekli kako su primijetili kako građani dolaze sve rjeđe i pažljivo gledaju koliko će potrošiti.




‘Tek tada ćemo biti u panici’

Kad pogledamo najnovije podatke o inflaciji, koja je u Hrvatskoj u listopadu skočila na 13,2 posto na godišnjoj razini, nije čudno da građani manje troše. Na sreću trgovaca i obrtnika pred nama je trgovački najisplativiji mjesec u godini – prosinac, ali nakon što prođu blagdani, a građani potroše neke zalihe koje su sačuvali u pandemiji, a cijene nastave rasti, broj zaposlenih u obrtničkih zanimanjima bi mogao nastaviti padati. Kada vidite da vaši lokalni obrti zatvaraju vrata, znati ćete da je kriza započela.

Tako i ekonomski analitičar Petar Vušković napominje da usprkos visokoj inflaciji, trebamo prije svega gledati broj nezaposlenih.

“Kad brojka nezaposlenih prođe 200 tisuća, mi smo u panici”, rekao je Vušković upozoravajući kako će zbog novog poreza na ekstra profit otkaza biti u industriji.




Što nas čeka u sljedećih nekoliko mjeseci, vidjet ćemo. Europska komisija nam je u jesenjim prognozama objavila kako bi hrvatsko gospodarstvo ove godine trebalo ostvariti rast od 6 posto, sljedeće godine 1 posto, a 2024. godine 1,7 posto. Kako će taj rast utjecati na broj obrtnika, to ćemo tek vidjeti. Ne smijemo zaboraviti kako je u prošloj krizi 2008. veliki broj njih zatvorio vrata i više ih nikad nije otvorio, a veliki broj tih obrtnika je otišao trbuhom za kruhom u zemlje zapadne Europe gdje sada njihovo znanje i stručnost uživaju neke druge države.

 

 

 

 

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.