ČAK 31 USTAVNA TUŽBA NA RAD STOŽERA Ustavni suci odluku donose tijekom rujna

Od relativno nepoznatih stručnjaka članovi Nacionalnog stožera civilne zaštite, koji su se suočili s prvim valom pandemije koronavirusa, preko noći su dogurali do statusa nacionalnih heroja. Čak su i skeptici i kojekakvi teoretičari urota ispod oka promatrali obraćanja odmjerene doktorice Markotić i njenog kolege Krune Capaka, dvojca koji je nastojao umiriti naciju zatvorenu u karantene dok su se zbrajali oboljeli i preminuli od ovog nepoznatog neprijatelja koji je zaustavio cijeli svijet. Imali su Hrvati razumijevanja za sve mjere Nacionalnog stožera. Svi smo se držali one dobro znane krilatice „ostani doma”. Vodili smo računa o dezinfekciji i čuvenim maskama, a onda je otpočela kampanja za parlamentarne izbore pa i politizacija Stožera koji je zahvaljujući dvostrukim kriterijima i nejasnim mjerama postepeno počeo gubiti i kredibilitet i popularnost. Danas se na spomen Stožera među „običnim” građanstvom uglavnom mogu čuti kritike i nezadovoljstvo, a da su se građani zasitili i mjera i preporuka nakon što su početkom ljeta pušteni iz karantena, vidljivo je na svakom koraku. Unatoč tome što Hrvatska iz dana u dan bilježi sve veći broj oboljelih, sve je manje onih koji imaju potrebu osluhnuti preporuke Stožera. Pozlata se dakle prerano skinula, a po svemu sudeći Hrvatsku očekuje još bolniji i još neizvjesniji period koji sa sobom nosi ionako složena jesen.

Da neće svi građani strpljivo čekati jesen, potvrđuje mr.sc. Arna Šebalj, dipl.iur, koja nam je ustupila vlastitu ustavnu tužbu predanu radi nezakonitosti vezanih oko odluke o obveznom nošenju maski. Kako tvrdi naša sugovornica, na Ustavnom sudu već postoji 31 prijedlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti vezano uz rad Stožera čije je djelovanje kritizirao čak i predsjednik Zoran Milanović. Ustavni suci odluku bi trebali donijeti po završetku kolektivnog godišnjeg odmora, tijekom rujna.

Čeka se sud

„Čeka se razvoj drugih događaja, tada će izvršitelji znati kako će im proći nalogodavci, nažalost, a ovo sve je cirkus”, smatra naša sugovornica koja upozorava na to da i „stožeraši” više ne znaju što su rekli pa u njihovim izjavama ima puno kontradiktornosti. Iako Ustavni sud doista jest zatrpan građanskim tužbama, po pravosudnim kuloarima šuška se kako sve tužbe koje su do sada predane idu prvo na kontrolu epidemiolozima, a onda Vladi. Za to ne postoji službena potvrda, no zato su službeno Capak, Markotić i njihova kolegica Grba Bujević odlikovani od izvršnog odbora Hrvatskog liječničkog zbora za osobite zasluge u sprečavanju pandemije koronavirusa. Saznalo se u međuvremenu, baš negdje oko kampanje za parlamentarne izbore, kako su i Grba Bujević i Capak članovi HDZ-a. Štoviše, Grba Bujević odnedavno je i saborska zastupnica vladajuće stranke, a do saborskih fotelja mora da se progurala uz ostalo zahvaljujući i medijima koji su posljednjih tjedana intenzivno izvještavali o privatnom životu pa i djetinjstvu članova Nacionalnog stožera koji, čini se, svoju bitku s obzirom na aktualne brojke, ipak nisu do kraja izborili. Sve brojnijim kritikama metoda kojima se Nacionalni stožer služi nakon Milanovića, ali i niza neovisnih zdravstvenih stručnjaka, pridružio se načelnik Stožera Civilne zaštite otoka Brača Nikola Martinić Dragan. On je podnoseći neopozivu ostavku na svoju funkciju objasnio kako odstupa djelom zbog privatnih, a drugim dijelom zbog profesionalnih razloga jer je izgubio povjerenje u Nacionalni stožer kojim formalno rukovodi ministar policije Davor Božinović.

Izgubljeni kredibilitet

„Kao običan čovjek i odgovoran građanin za neke postupke i odluke rukovodećeg tijela sustava unutar kojega sam djelovao, jednostavno ne mogu naći uporište u logici i zdravom razumu, stoga mi je nespojivo s mojom osobom i sustavom vrijednosti da temeljem dužnosti koju obnašam drugima propisujem i potpisujem ono u što i sam sumnjam da je ispravno i potrebno”, objasnio je bivši načelnik. Da zbog zdravlja nacije treba promijeniti članove Stožera, vjeruje i liječnik te donedavni saborski zastupnik Mirando Mrsić koji je uvjeren da je aktualno članstvo Stožera kod građana u potpunosti izgubilo kredibilitet. „Niz je nelogičnosti koje opterećuju ionako kompliciranu situaciju”, smatra Mrsić te napominje da članovi Stožera ne bi smjeli čuvati političke boje HDZ-a. „Glavni problem Nacionalnog stožera civilne zaštite je to što je počeo gubiti kontrolu nad vlastitim sustavom, a mjere koje se donose očito se ne provjeravaju s realnim situacijama. Stožer se mora regenerirati stručnim, apolitičkim kadrovima, ako mislimo dočekati jesen gdje se može očekivati dodatni val epidemije. Zbog toga je potrebno uvesti jasne mjere koje neće stvarati kaos među građanima, a osigurat će kvalitetnu zdravstvenu skrb i koliko-toliko stabilnije odvijanje gospodarskih djelatnosti, posebno onih najugroženiji”, konstatira Mrsić. Stabilnost bi Hrvatskoj sasvim sigurno jamčio i veći broj testiranja, no situacija po tom pitanju nije optimistična. „Danas će brojka biti nešto manja manje od sto, manje se vikendom testira”, izjavio je tako prije nekoliko dana Capak potvrđujući time između redaka napise našeg tjednika koji je prije nekoliko mjeseci upozoravao na to da nas se laže o broju testiranja što je izazvalo zgražanje. Međutim, kako vrijeme odmiče, a situacija s koronom postaje sve ozbiljnija, to je jasnije da smo bili u pravu. Tko je bio u pravu kada se Darka Hrebaka iz samoizolacije uz potpis Krune Capaka pustilo u Sabor gdje je podržao Plenkovićevu novu Vladu održavajući stabilnu većinu bez koje se Vlada ne bi mogla formirati – nije definirano. No, definitivno je i to jedna od stavki na kojoj je Stožer pao ne samo u očima javnosti, već i u očima struke pošto se o ovom slučaju očitovala i Hrvatska udruga bolničkih liječnika ocjenjujući da je zastupnik HSLS-a dolaskom u Sabor, premda mu je određena mjera samoizolacije, doveo u pitanje jednakopravnost zdravstvene zaštite za sve građane koja je zajamčena Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Osim što se javnost jedno vrijeme zabavljala Hrebakom, u fokusu je bio i sam Plenković kojemu je usred kampanje za srpanjske izbore odobreno da ne ide u samoizolaciju premda je bio u kontaktu sa zaraženim osobama. Dvojac je ovo koji služi kao krunski dokaz nejednakosti građana pred zakonom, kako u redovnim, tako i izvanrednim okolnostima. Njih dvojica potvrđuju i da Nacionalni stožer ne postupa u skladu s Ustavom, baš kao što u osnovi to tijelo koje odlučuje o našem načinu života, ali i o našim pravima i slobodama i je neustavno.

Oštar predsjednik

U tom pogledu Milanović nije daleko od istine kada buntovno zahtijeva da se Stožer stavi u pravni okvir te da se sukladno Ustavu preciziraju njegove ovlasti za donošenje mjera kao i rokovi u kojima će takav režim reduciranih ljudskih prava i sloboda trajati. Mjesecima živimo u izvanrednim okolnostima, a Stožer se za svoje goleme ovlasti oslanja na Zakon o zaštiti građana od zaraznih bolesti. Problem je u tome što Nacionalni stožer za sobom vuče stigmu klasičnog HDZ-ova političkog tijela, strukturiran je od HDZ-ovaca, a stručnjaci mu, prema stavu dijela javnosti služe kao alibi. Ljudi kojima je nacija vjerovala na početku pandemije izdali su povjerenje građana koji su disciplinirano u prvoj fazi slijedili njihove naputke odričući se bez pobune svojih prava i sloboda. Capak je pak u svojim izlaganjima otišao tako daleko da je čak i tenisku lopticu proglasio ubojitim pandemijskim oružjem, a onda je svoje poruke sam diskreditirao gledajući kroz prste Plenkoviću i Hrebaku. Za potrebe parlamentarnih izbore preparirali su epidemiološku situaciju. Turisti su pušteni preko granica, Božinović nas je uvjeravao da među njima nema zaraženih, premda nitko od njih nije niti bio testiran. Nekoliko dana uoči izbora sam je Plenković proglasio pobjedu u borbi s pandemijom pa stoga niti nije bilo zapreke za to da se među HDZ-ovcima održi fešta nakon pobjede na izborima. Kad se pobjeda proslavila, korona se opet vratila. Broj zaraženih naglo je eksplodirao, svakodnevno imamo stotinjak novooboljelih, a osim korone, Hrvatska, čini se, ima još jedan problem – narod više upozorenjima Stožera ne vjeruje, građane više ne mogu uvjeriti da ostanu doma ni da ostanu odgovorni. Politizacijom Stožera, koji se upregnuo u HDZ-ova politička kola, ovo je tijelo izgubilo uvjerljivost i relevantnost, pa čak i autoritet. Svadbe, koncerti, događanja s velikim brojem okupljenih, plaže prepune ljudi. Svemu smo tome svjedočili posljednjih tjedana, uz privolu Stožera, pa je stoga teško za očekivati da će se građani nakon ovog ljetnog opuštanja ponovno primorati na posluh Stožeru, koji uistinu jesu imali u prvom valu. Igra s emocijama i odgovornošću građana dolazi na naplatu. Mnogo je onih koji su svjesni da su se epidemiološke mjere ravnale prema političkim potrebama, pa je shodno tome i na ulicama sve manje građana koji slijepo prate preporuke. Maske se nose samo tamo gdje se moraju nositi, a nema ni one prvotne panike.

Božinovićeva prijetnja

Dok Nacionalni stožer razmatra što i kako dalje, nakon što se virus razmahao po turističkim mjestima na obali, susjedne zemlje stavljaju nas na crne liste, dok iz Austrije stižu napisi o tome kako Hrvatska frizira podatke o broju oboljelih. Polemike domaćih i austrijskih lidera mogle bi se opisati kao pravi mali međunarodni rat. Dok Austrija prijeti Hrvatskoj, zaboravlja se da je jedno od prvih, pa i najvećih ovogodišnjih žarišta bilo upravo na njihovim skijalištima. Čak i korona free županija zapravo ima nešto drugačiju pozadinu. Cilj je naime natjerati njihove državljane da novac ostavljaju u Austriji. Pritom valja imati na umu da uskoro kreću rezervacije za skijanja, a ukoliko Austrija nastavi ovako tvrdoglavo kao do sada inzistirati na svojim mjerama, naš Nacionalni stožer pa i Plenkovićeva Vlada, spremni su uzvratiti protumjerama. Shodno tome mogle bi se donijeti restriktivne mjere koje bi onemogućile odlazak Hrvata na skijališta u Austriju. Stožer bi uskoro trebao predložiti da oni koji idu u Austriju na skijanje po povratku u Hrvatsku moraju u dvotjednu karantenu neovisno o provedenom testu. Ovako radikalan odgovor iz Hrvatske zapravo ne čudi s obzirom na to da se austrijskim metodama nanosi velika šteta hrvatskoj državi i hrvatskom turizmu pošto njihove mjere utječu i na paniku u drugih zemljama. Igrom s Austrijancima nastoji profitirati ministar Božinović koji prijeti sa skijaškom sezonom koja će biti tek za pet mjeseci, a sami smo svjesni što se sve s nepredvidivim virusom može dogoditi u tom vremenskom razdoblju. Da mjesta za paniku nema, poručuje se pak iz talijanskih medija, u kojima se objašnjava kako situacija u Hrvatskoj nije alarmantna, ali i da je netko pretjerao te da Hrvatska definitivno s obzirom na broj oboljelih nije opasna destinacija. Inače, tijekom posljednjeg vikenda u Hrvatskoj je ostvareno preko dva milijuna noćenja.

Turistički raj

Prema podacima eVisitora od 14. do 16. kolovoza zabilježeno je preko 312 tisuća dolazaka, a u dosadašnjem dijelu kolovoza ostvareno je oko 1,8 milijuna kuna dolazaka i 12,9 milijuna noćenja, što je skoro 70 posto lanjskog rezultata ostvarenog u istom razdoblju. Najviše noćenja bilježi se u Istri i na Kvarneru te u Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji.

Među najposjećenijim destinacijama u kolovozu su Rovinj, Poreč, Split, Medulin, Crikvenica, Dubrovnik, Umag, Zadar, Pula i Novalja. U dosadašnjem dijelu kolovoza najviše je turističkih dolazaka ostvareno s njemačkog tržišta, njih oko 392 tisuće što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od jedan posto. Drugi po brojnosti u istom razdoblju su domaći gosti s 294 tisuće dolazaka, što predstavlja rast od 22 posto u odnosu na prošlu godinu, a slijede ih Slovenci s 221 tisuću dolazaka, što je više za šest posto. S poljskog tržišta ostvareno je 193 tisuće dolazaka, što predstavlja rast od devet posto u odnosu na isto razdoblje lani, a nakon Poljske slijedi Češka sa 111 tisuća dolazaka te Austrija s oko 97 tisuća dolazaka. No, ta je brojka s ovim mjerama drastično pala. Austrijanci su se masovno zaputili kućama. Premda ni jedna od dviju država nema točne podatke o broju povratnika, procjenjuje se da bi za Hrvatsku šteta mogla biti višemilijunska. Međutim, ništa bolje neće proći niti Austrija ukoliko naš Stožer uvede restrikcije za skijališta. Naime, čak 80 posto Hrvata na skijanja odlazi baš u ovu zemlju. Procjenjuje se da se radi o oko 150 tisuća Hrvata. Tamo pak troše na skijaške karte koje stoje oko 280 eura tjedno po osobi, tu je i trošak najma skijaške opreme koji seže do sto eura. Četveročlanu obitelj sedam dana skijanja u austrijskom apartmanu stoji oko 10 tisuća kuna pa je jasno da ni za Austriju šteta neće biti mala kada Hrvati pokažu zube.

Inače, povećanje broja zaraženih uoči jeseni vodi ka pooštravanju mjera u europskim zemljama, a u Hrvatskoj se pak razvila polemika o mogućnosti da se od jeseni zaštitne maske kao obvezne uvedu u većem broju zatvorenih prostora, ali i na otvorenom. „Razmišlja se o mjerama na jesen, no konkretno nema tu nikakvih zaključaka, sve će ovisiti o daljnjoj epidemiološkoj situaciji”, izjavio je na tu temu ministar Božinović. Da su maske na otvorenom opcija o kojoj se uistinu promišlja, potvrdio je epidemiolog iz Vladinog Zdravstvenog savjeta za Covid-19 Branko Kolarić. „Ako bude veći broj zaraženih, onda tamo gdje ne možemo držati ovu distancu od metar, metar i pol, preporučit ćemo nošenje maski”, izjavio je Kolarić ne isključivši kategorički mogućnost da u Hrvatskoj maske postanu obvezne i na otvorenom prostoru. Inače, nošenje maski na svim otvorenim javnim prostorima obveza je koja se posljednjih desetak dana primjenjuje u Bruxellesu. Kako javlja Reuters, ljudi nose maske u parkovima, na ulicama, ali i u drugim prostorima. Iznimku predstavljaju mlađi od 12 godina, kao i oni koji se bave sportskim aktivnostima te oni koji vani rade fizičke poslove.

Čudna pravila

Pravila o maskama postrožena su i u Italiji. Ondašnji ministar zdravstva Roberto Speranza potpisao je uredbu kojom se nalaže nošenje maski na otvorenim javnim prostorima tijekom večernjih i noćnih sati. Dok europske zemlje, svaka za sebe, spremaju planove za neizvjesnu jesen, Hrvatska se suočava s problemima po pitanju cijene testiranja. Naime, cijena testiranja na Korčuli je skoro tri puta skuplja nego u Zagrebu. U glavnom gradu za testiranje je potrebno izdvojiti 600-tinjak kuna, dok na ovom otoku cijena iznosi 1850 kuna, što je tek jedan u nizu paradoksa. Visoku cijenu uskoro bi mogli plaćati i roditelji djece koja se kroz desetak dana vraćaju u školske klupe premda za sada nije definirano pod kojim epidemiološkim uvjetima. No, nije definirano niti tko će snositi trošak plaćanja zaštitnih maski. Tko će dnevno osigurati minimalno četiri medicinske maske, osobito za djecu u rizičnoj skupini kojima bolnički pedijatri preporučuju da ne izlaze van bez njih te da izbjegavaju veća okupljanja? Tko će platiti maske za odgojitelje, učitelje i profesore iz rizičnih skupina, pitanja su to na koja odgovora nema, no poznato je da jedna obična medicinska maska stoji tri, do četiri kune, dok su respiracijske maske za samozaštitu rizičnih skupina u ponudi po cijeni od 40 kuna po komadu. To znači da bi četveročlana obitelj s dvoje školske djece na obične medicinske maske mjesečno trošila najmanje 1300 kuna. U Hrvatskoj je pak 10 do 15 posto djece s kroničnim bolestima, što znači da govorimo o 100-tinjak tisuća djece s kroničnim bolestima. U radnoj skupini koja odlučuje o povratku djece u škole sjede pak epidemiolog Kajić i njegov kolega Pavić Šimetin, no nema niti jednog pedijatra, pa je situacija i po tom pitanju složena. „To bi doista mogao biti prekomjeran teret za roditelje jer ako država ne može reći u doba pandemije da se maske ne nose, a ne može, osobito zbog rizičnih skupina, nema drugog načina nego ili intervenirati u cijenu maski, fiksirati je na nižu ili subvencionirati ih i osloboditi plaćanja PDV-a. Kod ograničavanja prava, što je i obveza da se maske nose, mora se voditi računa da to ne bude prekomjeran teret za građane i da se ide na ublažavanje toga ograničavanja, odnosno subvencioniranje osobito za rizične skupine”, upozorio je pak ustavni stručnjak Mato Palić.

I dok stručnjaci šalju upozorenje, Stožer smišlja nova pravila za jesen. Nezadovoljstvo je kod medicinara izazvala mogućnost obveznog testiranja svih zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika koji rade u sustavu prije povratka na radno mjesto, bilo da je riječ o godišnjem, bilo da je riječ o bolovanju. Ova mjera koja se trenutno primjenjuje u staračkim domovima, uskoro bi mogla zaživjeti i u bolnicama, domovima zdravlja te svim ostalim zdravstvenim ustanovama. Nezadovoljstvo mladenaca mogla bi izazvati mjera kojom će se broj gostiju na svadbama ograničiti na 30-ak. Smanjivat će se i javna okupljanja, ali svi planovi i provedba istih ovise o Ustavnom sudu koji bi uskoro morao potvrditi legitimitet Stožera. U tom slučaju mjere koje donesu neće biti podložne tumačenjima, bit će zakon i obveza, sviđalo nam se to ili ne.

Glavnom splitskom infektologu prekipjelo: ‘Treba kažnjavati one koji se ne pridržavaju epidemioloških mjera’