BURNA GODINA U SABORU! Zekanović divljao s kartonskim Milanovićem, Kekin pala u zamku HDZ-a: Zastupnici donijeli niz odluka o našim životima

Sabor je imao zaista burnu godinu, a raspravama su dominirale globalna energetska kriza, rast cijena hrane i energenata.

Tražili su se odgovori na sva ta pitanja koja muče građane, a gledajući unatrag, čini se da su neke za samu Hrvatsku i ne toliko važne teme, poput obuke ukrajinskih vojnika na našem teritoriju, zasjenile niz bitnih odluka koji će uvelike odrediti kako će nam izgledati svakodnevica.

Valja zapamtiti, Sabor je 2022., na posljednjoj izvanrednoj sjednici donio niz važnih zakona, a iako u ovom slučaju broj ruku nije bio upitan, rasprave su bile žestoke.

Izglasan “ekstraporez”

Hrvatski sabor je 16. prosinca izglasao Zakon o dodatnom porezu na dobit prema kojem će obveznici tog poreza postati tvrtke s povećanom dobiti neovisno o djelatnosti koju obavljaju. Za uvođenje “ekstraporeza” izjasnilo se 96 zastupnika, a protiv je bilo 37. Novi namet plaćat će tvrtke koje su u 2022. imale godišnji prihod veći od 300 milijuna kuna i to po stopi od 33 posto, no samo na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek.

Porez je jednokratan, a prikupljena sredstva u prvom će redu ići za potpore krajnjim kupcima energije, osobito ranjivim kućanstvima, pa dodatni porez na dobit ima element solidarnog doprinosa.

Izmjena Zakona o radu: Rad nedjeljom mora se platiti 50 posto više

Sabor je većinom glasova, sa 77 za i 54 protiv, izmijenio Zakon o radu (ZOR) koji donosi niz novina u uređenju pojedinih prava i obveza iz radnih odnosa.

Jasno se definira pojam plaće, sprječava neopravdano uzastopno sklapanje ugovora o radu na određeno, povećava satnica za rad nedjeljom, odnosno propisuju da se rad nedjeljom mora platiti 50 posto više. Potpunije se uređuje rad na izdvojenom mjestu rada. Prihvaćanjem amandmana HDZ-a s prvotno predloženih 10 na sedam radnih dana mjesečno skraćuje se rok nakon kojeg je poslodavac dužan naknaditi troškove rada na izdvojenom radnom mjestu.

Uređuje se i dodatni rad za drugog poslodavca bez suglasnosti matičnog poslodavca, što je dosad bio slučaj. Propisano je da se plaća ugovara u bruto iznosu i isplaćuje na transakcijski račun radnika.

Zakonom se uređuje i novi oblik rada preko digitalnih radnih platformi (npr. Glovo, Bolt, Uber itd.) s ciljem zaštite takvih radnika.

Uvodi se izostanak prava na otkazni rok i otpremninu radnicima koji ostvaruju uvjete za starosnu mirovinu (65 godina starosti, 15 godina mirovinskog staža) radi poticanja poslodavaca na zadržavanje u radnom odnosu starijih radnika. Također, uvodi se mogućnost da članovi sindikata koji su pregovarali o kolektivnom ugovoru urede za sebe određena povoljnija materijalna prava.

Zakon je stupio na snagu 1. siječnja 2023., osim dijela oko regulacije platformskog rada koji stupa na snagu 1. siječnja 2024. U drugo saborsko čitanje poslane su izmjene Zakona o trgovini, kojima će trgovci moći raditi 16 nedjelja u godini, po svom izboru, odnosno 30 posto svih nedjelja u godini, ali uz propisane brojne iznimke.

Izmjena Zakona o porezu na dohodak

Izmijenio se i Zakon o porezu na dohodak pa se plaće više ne moraju obvezno isplaćivati na tekući račun.  Sustav porezne uprave sada je tako povezan da to nije nužno, a i zbog rasterećenja građana i poduzetnika koji sada moraju imati dva ili više računa, ta se obveza ukida, a isplate mogu raditi na bilo koji račun koji građanin želi.

Besplatni obroci za učenike

Hrvatski sabor jednoglasno je odlučio da će od 2. polugodišta svi učenici osnovnih škola u Hrvatskoj, njih oko 311.000, imati barem jedan besplatni obrok u školi, financirat će ga država koja je za to u svom proračunu osigurala 544,2 milijuna kuna. Sabor je, naime, dopunio Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi kojima se ti obroci omogućuju.

Prehranu za učenike, kao i do sada, sufinancirat će i organizirati vlasnici i osnivači škola u suradnji sa školom, s tim da će od drugog polugodišta, osnivači od države dobiti deset kuna po učeniku kako bi svaki imao barem jedan besplatan obrok u školi. Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola procijenila je da je za provođenje besplatnog obroka spremno oko 60 posto škola, da 40 posto nema uvjete. Najgora situacija s kuhinjama je u Zagrebu, gdje škole nemaju prostora za nadogradnju kuhinja i blagovaonica.

Kekin se morala povući, HDZ-ovci jedva dočekali

Zanimljivo, dva tjedna prije no što je odluka o besplatnim obrocima za djecu izglasana, tijekom rasprave u Saboru zaiskrilo je baš na tu temu. Naime, predsjedavajući sjednicom Željko Reiner pitao je zastupnike ima li tko primjedbu na hitnost postupka.

“Imamo prigovor na hitnost dnevnog reda. Nije nam jasno zašto točke dolaze po hitnom postupku, osim što prijedloge niste pripremili? Koji je razlog da dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju ide po hitnom postupku, želimo da se glasa o tome”, pitala je Reinera zastupnica Ivana Kekin iz Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka. Reiner je rekao da, ako ne žele raspraviti dopunu tog zakona, može se premjestiti na neki sljedeći dan, a odmah ju je dočekao HDZ-ov Branko Bačić.

“Čini mi se da se tu radi o obroku za djecu u osnovnim školama koji bi krenuo od 1. siječnja, s obzirom da stanka Sabora počinje 15. prosinca, pa da se djeci osigura topli obrok”.

“Slažem se, oporba čini se ne želi da izglasamo topli obrok za svu djecu pa ćemo to odgoditi kada će biti kvorum i glasati o tome”, odgovorio je Reiner.

Zatim se opet javila Kekin. “Imputirate oporbi ono što nije točno, dvije godine smo predlagali Vladi da uvede besplatne obroke, 10 dana prije kraja sjednice ubacujte 10 točaka jer ih niste na vrijeme pripremili, o tome se radi, a ne o tome želi li oporba besplatne obroke!”, odgovorila je i zaradila opomenu. Nakon što se još neki zastupnici oporbe ogradili od zahtjeva Kekin, morala se povući.

“Odustajemo od traženja glasanja”, rekla je i točka je uvrštena u dnevni red.

Već se javili prvi problemi

Prvi problemi pokazali su se u novoj godini. Naime, splitski HDZ upozorava da bi školska djeca na području Splita mogla ostati bez obroka kada se vrate u škole 9. siječnja, a prstom upiru u Gradsku upravu koja im je rekla da ne idu u samostalnu nabavu hrane za obrok. Gradska uprava poručuje da će tražiti odgodu provedbe odluke o besplatnim obrocima.

Ustavne promjene za referendum

Sabor je napravio drugi, od tri koraka u promjenama Ustava koje se isključivo tiču referenduma, treći bi trebao napraviti u idućoj godini uspiju li vladajući pridobiti za to 101 zastupnika.

Izmjenama se teži olakšati provedbu referenduma, pa bi se broj birača koji mogu zatražiti raspisivanje državnog referenduma smanjio sa dosadašnjih 360.000 (deset posto od ukupnog broja birača) na 250.000 birača, a moguće i na 200.000 birača.

Vratio bi se kvorum podrške potreban za uspješno okončanje promjene Ustava. U važećem Ustavu stoji da za to treba većina od broja birača koji izađe na referendum, podsjetio je Dražen Bošnjaković (HDZ), predsjednik saborskog Odbora za Ustav. Ipak, prevladao je stav da za promjenu Ustava treba veći konsenzus u društvu. Prvotno se predlagalo da to bude trećina od ukupnog broja birača, a sada se u drugom koraku došlo do toga da bi bilo dovoljno 30 posto od ukupnog broja birača.

Muke po obnovi: Kasni i u Saboru, tvrtka odustala

Iako se Sabor ove godine vratio normalnom radu nakon dvije epidemiološke godine, nije im pošlo za rukom obnoviti zgradu na Markovom trgu oštećenu u zagrebačkom i petrinjskom potresu, u ožujku, odnosno prosincu 2020. Tvrtka koju je za taj posao odabrao, proljetos je odustala od posla, pa je raspisan novi natječaj za koji se zna tek da je pristiglo šest ponuda.

Država u 2023. povećava rodiljne naknade, roditeljske potpore te prava

Hrvatski sabor donio je novi Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama slijedom kojega se u ovoj godini povećava više naknada i prava. Od 1. siječnja povećala se naknada za trogodišnji dopust za blizance i treće dijete, sa sadašnjih 2.328 kuna na 4.175 kuna.

U istom iznosu povećava se i novčana potpora za roditelje djeteta s težim smetnjama u razvoju za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do njegove navršene osme godine.

Po prvi puta uređuje se i pravo na udomiteljski dopust, priznat će se u trajanju od šest mjeseci do sedme godine djetetova života. Pravo na očinski dopust, koji traje 10, odnosno 15 dana, ovisno radi li se o jednom djetetu ili blizancima, i koji u cijelosti pokriva država, dobit će i posvojitelji.

Oporbene inicijative odbijene

Sabor je, među ostalim, donio zakon o uvođenju eura kao službene valute te izmijenio cijeli niz važećih zakona radi priprema za uvođenje eura. Nakon što je Hrvatska postala članica šengenskog prostora, izmijenio je i zakone kojima se stvaraju pretpostavke za primjenu šengenske pravne stečevine.

Oporbene inicijative, kojih je bilo dosta, saborska je većina redom odbijala, među njima i one da se osnuju istražna povjerenstva za Inu, za način korištenja sredstva iz EU fondova, a nakon afere „Softver” i uhićenja bivše ministrice Gabrijele Žalac.

Zbog afere s preprodajom plina u Ini, oporba je tražila i izvanrednu sjednicu Sabora na kojoj bi se raspravljalo o „pljački stoljeća”, no kada im to nije uspjelo, raspravu su preselili na saborska radna tijela.

Antikorupcijsko vijeće, koje vodi Nikola Grmoja (Most) saslušavalo je bivšeg šefa Janafa i USKOK-ova osumnjičenika Dragana Kovačevića i bivšeg predsjednika Nadzornog odbora Ine Damira Vanđelića, a Odbor za gospodarstvo ministra gospodarstva Davora Filipovića.

Zekanović priredio show, donio kartonskog Milanovića, Petrova i Panenića

Neki od najvećih incidenata dogodili su se upravo na sjednicama Antikorupcijskog vijeća oko upravljanja u Ini. Prije saslušanja Damira Vanđelića, bivšeg predsjednika Nadzornog odbora Ine i Bože Mikuša, bivšeg predstavnika radnika u Nadzornom odboru Ine, zastupnik Hrvoje Zekanović imao je primjedbu na dnevni red i tu je krenuo show.

“Ne osjećam se pod napadima kao vi, tražio sam i zadnji put nadopunu dnevnog reda, da se tu dovedu i gospoda Panenić, Dobrović, Petrov i Milanović. Bivši Mostovi ministri zbog gašenja rafinerije u Sisku, Petrov zbog arbitraže i Milanović, što se događalo u Slovenskoj”, rekao je Zekanović i izvadio tri kartonske figure s glavama Petrova, Milanovića i Panenića, kako bi simbolično prisustvovali saslušanju.

“Božo pada, što je Božo? To je znakovito. Ovi ljudi imaju informacije, trebali su biti tu, nema Raspudića pa me nitko neće udarati mikrofonom po glavi. Pitanja su jasna, što se u Slovenskoj dogodilo gdje je bio Milanović”, rekao je Zekanović. Grmoja se trudio ostati smiren pa je rekao Zekanoviću da će na glasanje dati odluku da se i oni pozovu.

“A što se tiče Raspudića i mikrofona, to je akt nasilja koji se može usporediti napadom limunom na Pupovca”, ironično je rekao Zekanoviću.

“Vjerojatno ste imali edukaciju u Aplama kada ste bježali od smaka svijeta”, odvratio mu je Zekanović. “Eto, sad ste ispunili svoj cilj i možete ići”, rekao je Grmoja Zekanoviću. Nakon toga mu je Zekanović ponovno upadao u riječ, na što mu je Grmoja uputio i četvrtu opomenu i zamolio ga da se udalji sa sjednice.

‘Spašeni’ Beroš i Grlić Radman

Nisu prošle ni inicijative lijevo-liberalnih stranaka i Mosta da se raspusti Sabor, slijedom uhićenja bivšeg ministra Darka Horvata i istražnih postupka protiv drugih dužnosnika Vlade.

Propale su i Mostove referendumske inicijative o ukidanju „stožerokracije” i covid potvrda nakon što je Ustavni sud zaključio da referendumska pitanja nisu u skladu s Ustavom.

Oporba nije uspjela u ponovnom pokušaju rušenja ministra zdravstva Vilija Beroša, ni u nakani da ‘crveni karton’ dobije ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.