
Pranje novca, financiranje terorizma i financijski kriminal: Hrvatska na neslavnoj listi, a premijer priča o ekstremistima
Nastavila se sjednica Hrvatskog sabora.
Na dnevnom redu bilo je Izvješće pučke pravobraniteljice za 2021. godinu u kome su posebno obrađeni problemi s kojima su se građani susreli radi epidemije uzrokovane COVID-om 19 te potresima u Zagrebu i Sisačko-moslavačkoj županiji.
U početku je pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter napomenula da će u Izvješću govoriti o stanju ljudskih prava za 2021. godinu što se posebno odnosi na ljudska prava u pandemiji koronavirusa.
Raspravu možete pratiti i na našem portalu.
Prvi je pravobraniteljici u riječ uskočio Mostov Nikola Grmoja i zatražio stanku:
“Imam dva pitanja za vas: Jeste li zadovoljni sa suradnjom Vlade i vašeg ureda i krši li vlada Andreja Plenkovića ustavna ljudska prava i slobode hrvatskih građana?”
Pravobraniteljica je potvrdno, ali i obrambeno odgovorila:
“Suradnja uvijek može biti bolja, i s Vladom i Saborom. Krši li Vlada zakone međunarodne standardne? Vjerujem da ste pročitali izvješće, u njemu se ukazuje na kršenja prava. Pritom moram reći da istina jest da država krši ljudska prava. No, ona ih i štiti”, rekla je.
Grmoja je nastavio:
“Još 2021. zaprimili ste pritužbu oko gospodina Sabljaka. Sabljak je u pritužbi zatražio da mu zaštitite prava. Vi ste tri puta prosljeđivali predstavke, četvrti put ste zatražili očitovanje koje opet niste dobili i zatim ste odustali od zaštite prava gospodina Sabljaka. Imate niz alata na raspolaganju. Ništa niste poduzeli, ponašate se kao poštar. Mandat vam traje 8 godina, dakle da Plenković dobije još jedan mandat vi biste i dalje bili pravobraniteljica. Imali ste ovdje mogućnost sazvati i konferenciju za medije, upozoriti, niste ništa napravili. Ako se niste kadri suočiti s Plenkovićem, podnesite ostavku”, rekao je i zatražio stanku od 10 minuta.
Stanka je odobrena.
Marija Selak Raspudić govorila je o kršenju ljudska prava.
“Ne smije ih kršiti Vlada niti država. Krše ih osobe koje imaju imena i prezimena. Milić i Katičić i tako dalje, a oni imaju člansku iskaznicu HDZ-a.
Ivana Kekin iz zeleno-lijeve koalicije u replici se dotaknula slučaja Zambije.
“Jeste li kao institucija u javnosti primijetili huškanje i povećan govor mržnje od pojedinaca, političkih stranaka i dijela medija koje je bilo motivirano homofobijom, transfobijom i rasizmom. Imalo je značajan utjecaj na cijelu jednu grupu ljudi koja već i onako jako teško živi”, rekla je.
Pravobraniteljica je odgovorila: “Taj je slučaj otvorio mnoga pitanja. Jesam reagirala i jesmo institucionalno reagirali. I komuniciranjem i dopisima DORH-u i agencijama. Doista je bilo pojava govora mržnje. Došlo je do vrlo štetnog, destruktivnog i opasnog isticanja pojedinih tema koje mogu direktno škoditi”, rekla je.
Pranje novca, financiranje terorizma i financijski kriminal: Hrvatska na neslavnoj listi, a premijer priča o ekstremistima
Uoči izbornog ludila, anketa pokazuje stanje: Možemo ide prema dolje
S Granićevim kadrom Plenković je prebrodio još jednu krizu: Ovo postaje model njegova djelovanja
Jedan čovjek tajno je oružje protiv Plenkovića: Raskinuo je veze sa strankom i misli ozbiljno