Britanski list piše o novom ‘etničkom sporu između Hrvata i Srba’: Problem na jugu

Britanski list ‘The Guardian’ objavio je tekst u kojem se bave najnovijim trzavicama na samom jugu Hrvatske.

Naime, list navodi kako je promjena imena dubrovačke zračne luke “zapalila novi etnički spor između Hrvata i Srba” jer, kako navode, problem je nastao oko porijekla dubrovačkog fizičara i znanstvenika Ruđera Boškovića.

List tako piše kako se u Trebinju želi izgraditi zračna luka, gdje su također smatrali da bi ime astronoma, matematičara i filozofa bilo prikladno. Njihov je argument da je Nikola Bošković, otac Ruđera, bio srpske nacionalnosti prije nego je prešao na katoličanstvo.

‘Naravno da Ruđer Bošković nije Srbin’

Također, srpski znanstvenici tvrde da je preobraćenje Ruđerovog oca bilo iz koristi, odnosno kako bi se mogao oženiti katolkinjom iz Dubrovnika.

Bivši predsjednik Srbije, Boris Tadić, opisao je Ruđera Boškovića kao “Srbina katolika”, dok je povjesničar sa Sveučilišta Sapienza u Rimu, Danilo Kovač, naglasio kako je pitanje Boškovićeva etničkog porijekla imalo sasvim različit značaj u vrijeme njihovih predaka.

Ivan Maslać, komercijalni direktor Zračne luke Dubrovnik, odbacio je takve tvrdnje, navodeći da je imenovanje zračne luke njihova stvar i da neće nikoga pitati o tome.

“Naravno da Ruđer Bošković nije Srbin“ zaključio je Maslać za Slobodnu Bosnu, a prenosi Guardian.

Srbi zbog Ruđera Boškovića sipaju gorčinu, Klasić zaustavio raspravu: Nije ni Srbin ni Hrvat

‘Katoličko podrijetlo Boškovića seže više od 400 godina u prošlost’

Domagoj Vidović, jezikoslovac s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje koji je istraživao Orahov Do, mjesto iz kojega je bio Ruđerov otac, rekao je da je stric Ruđera Boškovića bio katolički svećenik don Ilija Bošković.

“Sve do početka 20. stoljeća u selu Orahov Do nije živio nijedan pravoslavac. Katoličko podrijetlo Boškovića seže više od 400 godina u prošlost. O tome postoje dokazi u biskupijskim izvješćima, maticama i popisima stanovništva“, objasnio je Vidović.

Guardian se osvrnuo i na 2006. godinu kada su beogradsku zračnu luku nazvali po Nikoli Tesli, te je zaključio da „natezanje oko proslavljenih bivših stanovnika“ nije ništa novo.

Referirali su se i na pobunu Srbije kada je Hrvatska stavila Teslin lik na kovanice eura te je tim povodom Narodna banka Srbije izjavila kako Hrvatska uzurpira kulturnu i znanstvenu baštinu srpskog naroda.