fbpx
Foto: Vladimir Dugandzic / CROPIX

BOLNA ISTINA O PELJEŠKOM MOSTU! Analitičar ogolio ‘hrvatski ponos’ do temelja: ‘Da smo taj novac usmjerili ulaganjima, ne bismo bili gdje smo sad’

Autor: Ivana Jurišić

Sutra se otvara Pelješki most, najveći hrvatski infrastrukturni projekt financiran iz EU fondova. Riječ je o najvažnijem geostrateškom projektu u Hrvatskoj čijom je izgradnjom Hrvatska napokon postala teritorijalno cjelovita. Projekt je s više od 75 posto financirala EU, što znači da smo veličanstveni most čijom zahvaljujući europskom novcu dobili za male pare.

Dok se na jugu Hrvatske sprema velika fešta kakvu ova zemlja još nije vidjela, mnogi su zaboravili kako je prije početka njegove gradnje projekt uspoređivan s najpoznatijom promašenom investicijom – tvornicom glinice Jadral u Obrovcu. Tada je svaka ideja o gradnji mosta bila ismijavana. Doduše, bilo je to u vrijeme velike ekonomske krize kada je hrvatski BDP iz godine u godinu padao i kada je svaka ideja o investicijama dočekana s odmahivanjem glave. Kriza je došla i otišla, Hrvatska je ušla u EU i uz pomoć europskog novca napokon ostvarila sam koji su generacije sanjale.

Nakon završetka fešte i nakon što prvi automobili prođu preko mosta ostaje pitanje kakav će ekonomski učinak imati Pelješki most na razvoj tog kraja i na razvoj hrvatske ekonomije.


Novac uložiti u stvaranje radnih mjesta

Ekonomski analitičar Damir Novotny objašnjava kako je usprkos veličanstvenosti Pelješkog mosta, to ipak prije svega politički projekt.

“Kao i svaki politički projekt i Pelješki most ima sumnjive učinke na ekonomske aktivnosti. Dosadašnja ulaganja javnog novca, bez obzira na to dolazi li taj novac iz proračuna ili iz europskih fondova, nikad nisu pokazala učinke koje su razne vlade u svojim političkim proklamacijama najavljivale”, objašnjava analitičar.

“Novac iz europskih fondova mogao se iskoristiti na puno pametniji način. Možemo samo špekulirati što bi bilo da je i Hrvatska, poput susjedne Slovenije, taj novac usmjerila prema ulaganjima. Kakav bi u tom slučaju učinak bio na radna mjesta, razboj dijelova Hrvatske i u konačnici na državni proračun? Da smo novac uložili u neke druge projekte koji generiraju radna mjesta, možda nam ne bi trebao europski novac za financiranje infrastrukturnih projekata. U svakom slučaju, ekonomski učinci su jako sporni”, kaže Novotny.

‘Željeznice su sporije nego prije 50 godina’

Analitičar objašnjava kako su razne hrvatske vlade u posljednja dva desetljeća izabrale strategiju intenzivnog ulaganja u cestovnu infrastrukturu, uključujući i mostove i autoceste.

“Pri tome su u potpunosti zaboravile na željeznice koje su među najgorima u Europi. Kod nas se u željeznice nije ulagalo ništa, dok su zapadne zemlje još od 70-ih godina prošle godine znatna sredstva uložena u razvoj željezničkog prometa. Kod nas imamo suprotan trend, ulagalo se u autoceste, a željeznice su nam sporije nego prije 50 godina”, govori Novotny zaključujući kako nam sve to dolazi na naplatu s visokim cijenama goriva.

“Pitanje je što bi bilo da smo sav taj novac za Pelješki novac uložili u modernizaciju željeznice”, zaključuje Novotny.




Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.