Foto: Pixabay

BIT ĆETE SRETNI! PROGNOZA ZA JESEN I ZIMU JE TU: Pripremite se za ugodno iznenađenje! Mogli bismo rušiti rekorde!

Autor: Dnevno

I dok mnogi uživaju u blagodatima rujanskoga ljeta, vjerojatno će i “babljeg” – naravno, uz povremene mjestimične prekide – možda bi nekima moglo biti zanimljivo spoznati, osim svakodnevnih koronavirusnih brojeva i prebrojavanja, i neka meteorološka, pojedincima jamačno i iznenađujuća?! I pritom misli barem malo skrenuti s “bolesne”, “maskirane” i “razmaknute” svakodnevice na (ne)vrijeme, klimu, a i meteoprognozu za jesen i zimu, piše HRT.

Kakvo je bilo ljeto?

Budući da nas većina, kao u pjesmi, pamti “samo sretne dane”, moglo bi biti iznenađenih činjenicom da je i ovo “klimatološko” ljeto bilo iznadprosječno toplo. Ali naravno, ne i ekstremno kao većina u ovom desetljeću. No, srednja temperatura zraka iz razdoblja od 1. lipnja do 31. kolovoza diljem je Hrvatske bila barem malo viša od prosjeka, a ponegdje i više od samo “malo”. Naravno, u odnosu na posljednje službeno klimatološko razdoblje – od 1981. do 2010. godine.

U očekivanju službenih ocjena klimatologa DHMZ-a, koje će se temeljiti na podacima mnogobrojnih meteoroloških postaja, prema nekim preliminarnim analizama može se zaključiti kako će ocjene ovogodišnjeg ljeta zbog temperature biti većinom “normalno”, primjerice uzduž Jadrana i u unutrašnjosti Dalmacije, te uglavnom “toplo” u sjevernijim krajevima. Pritom je od središta većih hrvatskih regija najveće odstupanje temperature od prosječne bilo u Gospiću +1,0 °C i Zagrebu +1,1 °C, a najmanje u Splitu +0,4 °C.

No, i od takvog je toplije u Splitu bilo samo njih 16 od moguća 72 od početka mjerenja 1948. godine!? U Zagrebu pak samo 14 toplijih od 1949.!

Vjerojatno nevjerojatno onima koji pamte samo ovo desetljeće u kojem je čak 8 ljeta imalo srednju temperaturu zraka višu od ovogodišnje ljetne! Niža je bila samo 2014. godine, kada je ljeto bilo čak ponegdje u središnjoj i gorskoj Hrvatskoj te na Jadranu i “vrlo toplo” u odnosu na klimatološko razdoblje od 1961. do 1990. godine, što dovoljno govori o klimatskim promjenama te globalnom i lokalnom zatopljenju.

Naravno, toliko pozitivno odstupanje ovogodišnjega ljeta posebice je zbog vjerojatno većinom “toplog” i “vrlo toplog” kolovoza, budući da su lipanj i srpanj bili uglavnom “normalni”.

Prognoze za jesen i zimu

Slijedom toga, za one kojima nešto znače i vjeruju im – i najnovije prognoze za sljedeće sezone i mjesece daju povećanu vjerojatnost da će srednja temperatura zraka i klimatološke jeseni (rujan – studeni) i zime (prosinac – veljača), pa čak i svakog od mjeseci do kraja godine i početkom sljedeće – biti barem oko prosječne, većinom čak i malo viša. Naravno, to ne znači da bi i svi tjedni u tim mjesecima bili topliji od prosjeka. Za očekivati je povremena hladnija razdoblja, ali je mala vjerojatnost da će ona biti tako dugotrajna i izražena da cijeli mjesec u kojima se pojave na kraju bude hladniji od prosječnoga. Osim možda u siječnju, za koji trenutačne prognoze daju najmanju vjerojatnost pozitivnog odstupanja.

Kako to već biva – dugoročne prognoze količine oborine su problematičnije i znatno manje pouzdane od sezonskih i mjesečnih prognoza temperature, što se moglo primijetiti i prošlih mjeseci. Trenutačno je vjerojatnije da ćemo u rujnu u većini Hrvatske imati manjak oborine u odnosu na prosjek, a u siječnju češći i zamjetniji višak. No, moguća su i veća odstupanja od te prognoze oborine, a valja spomenuti i kako u dugoročnim prognozama ne postoji pouzdana informacija o broju kišnih dana, što je također mnogima važno jer nije isto imamo li više dana s malim količinama oborine ili samo poneki dan s obilnijom kišom, koja može prouzročiti i bujične poplave. Na žalost, suvremena znanost još uvijek ne može kvalitetno dugoročno prognozirati takvu informaciju, čak ni u vjerojatnosnom obliku. Kao ni sezonu pa ni mjesec unaprijed pouzdano prognozirati broj dana sa snijegom, olujnim vjetrom i drugim moguće opasnim vremenskim pojavama. No, zato postoje kratkoročnije prognoze i posebice upozorenja na opasne vremenske pojave.

Vrući dani nisu iznenađenje ni u listopadu

Nemoguće je već sada prognozirati hoće li ih ove godine biti – trenutačno je vjerojatnije da neće – ali vrući dani, oni s temperaturom zraka 30,0 °C i višom – ne bi smjeli biti iznenađenje ni u listopadu. Inače, u rujnu su zabilježeni u većini Hrvatske, uz iznimku gorskog dijela, a u listopadu ne samo u mnogim mjestima na Jadranu, nego i ponegdje u kontinentalnom području, posebice u unutrašnjosti Dalmacije – primjerice ne samo u Imotskome, Metkoviću, Kninu i Sinju, nego i u Karlovcu, Osijeku, Slavonskome Brodu. Možda je zanimljivo spomenuti da su temperaturni rekordi u studenome u mnogim mjestima oko 25 °C, u Čilipima čak 28,6 °C.

I 2020. iznadprosječno topla godina!?

S ili bez budućih vrućih dana i temperaturnih rekorda, na temelju prve dvije trećine ove godine i trenutačno najvjerojatnijih prognoza za sljedeće mjesece gotovo je sigurno da će i 2020. godina biti još jedna u sada već dugom nizu iznadprosječno toplih, ne samo na globalnom, nego i na lokalnom nivou.

Srednja temperatura zraka prvih 8 mjeseci u Dubrovniku je, primjerice, “samo” 12. u nizu najviših, no već u Zagrebu 7., Splitu 4., a u Rijeci čak 3. najviša! Od početka siječnja do kraja kolovoza toplije je u Splitu bilo samo 2007. godine, te 2018., 2003., a u Rijeci bilo samo 2007. i 2015. godine.

Ukupna količina oborine dosadašnjeg dijela godine od središta većih hrvatskih regija malo je viša od prosjeka samo u Zagrebu, a manjak u odnosu na uobičajene količine najizraženiji je u Gospiću i Kninu, te posebice u Splitu.

(FOTO) VRATILA SE NA POSAO: Voditeljica kojoj je autobus otkinuo ruku pokazala kako izgleda bez zavoja!

Autor:Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.