Akademici u šoku: Pripremaju li vračare Davora Miličića za preuzimanje HAZU-a?
BEROŠEVA REFORMA DIŽE PRAŠINU!? U HDZ-u već ima nezadovoljnika: Sporno je objedinjavanje domova zdravlja i ukidanje privatne prakse liječnicima iz sustava
Kada je provodio posljednju rekonstrukciju svoje vlade, premijer Andrej Plenković ministru zdravstva Viliju Berošu jasno je dao do znanja da će ga ostaviti u svojim redovima samo ako uistinu provede reformu zdravstva koju građani i šira javnost dugo očekuju.
Ono što je Plenković od Beroša očekivao, Beroš je ovih dana predstavio pa bi se uskoro doista trebalo krenuti u opsežnu reformu zdravstva, do čega je Beroš došao uz pomoć svojeg ekspertnog tima u kojem je sudjelovao i HDZ-ov akademik Reiner.
Da je zdravstvu reforma nužna, jasno je i iz bunta mladih liječnika koje je Beroš ovih dana primio kako bi saslušao njihove probleme kojih ne nedostaje. “Došli smo do vremena kada reforma zdravstva nije nešto što se može, nego nešto što se mora učiniti, ovako više ne ide”, priznao je otvoreno ministar Beroš na kongresu udruga poslodavaca u zdravstvu, gdje i jest prvi put cjelovito predstavio svoju zdravstvenu reformu, naglašavajući da su prvi put obuhvatili sva područja i sve sektore zdravstva.
Mjerenje učinkovitosti
“To je potrebno, no to je i složenije, zahtjevnije i teže provesti. No to je i glavni razlog što imamo više uspjeha od prijašnjih pokušaja mojih prethodnika”, rekao je Beroš, koji je svjestan toga da građani za provedbu reforme imaju sve manje strpljenja.
Sada kada su građani i medicinsko osoblje reformu napokon dočekali, ona starta u primarnom i bolničkom sustavu, a usporedno s time jačat će se prevencija koja je u Hrvatskoj uvelike zanemarena. Izmjene Beroš planira u financiranju zdravstvenih ustanova, a to će se provoditi po učinkovitosti i kvaliteti te bi se zdravstveni sustav napokon trebao informatički povezati kako bi se omogućio pristup podacima o pacijentu, kao i mjerenje učinkovitosti i kvalitete, što među liječnicima nije dočekano s oduševljenjem. “Prva faza završava s 2022., i to donošenjem izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Njihovo donošenje znači da smo postigli prvo mjerilo uspješnosti reforme”, naglasio je ministar, s tim da je ovaj zakon tek početak. U drugoj fazi stiže pak nova mreža javnozdravstvene službe, ali i novi plan i program mjera zdravstvene zaštite te se planira donošenje nove odluke o osnovama za ugovaranje zdravstvene zaštite, nakon koje slijedi raspisivanje novog ugovaranja uz napomenu da se time implementira novi model plaćanja zdravstvenih ustanova, čija se potpuna implementacija očekuje do kraja iduće godine, što nije kraj.
“Tek u zadnjoj fazi reforme očekujemo potpuno osiguranje razvoja i stabilnosti sustava zdravstva te rasta pozitivnih zdravstvenih pokazatelja”, najavio je Beroš, čiji zakoni još nisu u javnom savjetovanju, međutim, ministar tvrdi da je bilo važnije temeljito ih osmisliti, a ne ih opet mijenjati pa stoga oni uskoro stižu u javno savjetovanje, nakon čega bi mogli biti izglasani već početkom iduće godine.
Centri izvrsnosti
U svojem izlaganju Beroš je potvrdio da se ide prema osnaživanju domova zdravlja, ali i prema jačanju specijalističko-konzilijarne zaštite u njima kako bi oni opet postali temeljni nositelj zdravstvene zaštite. Primjera radi, u domove zdravlja trebali bi dolaziti bolnički liječnici, umjesto da pacijenti putuju u bolnice. U svakoj županiji bit će jedan dom zdravlja s podružnicama koji bi trebao biti odgovoran i nadležan za pružatelje primarne zdravstvene zaštite na svom području, neovisno o tome jesu li oni zaposlenici doma ili privatnici u ugovornom odnosu s HZZO-om, dok će bolnice od županija preuzeti država i kategorizirati ih i funkcionalno integrirati, pri čemu županijama ostaju specijalizirane bolnice. Uz to će se znati centri izvrsnosti, a bolnice će se konačno moći i akreditirati, s tim da Beroš jasno naglašava da zatvaranja bolnica neće biti. Upućeni svjedoče kako je Beroš za svoj prijedlog zdravstvene reforme naišao na razumijevanje kod novog ministra Primorca, s kojim je znatno lakše pronašao zajednički jezik nego s bivšim ministrom financija Zdravkom Marićem.
No dok su se u Vladi donekle usuglasili o reformi zdravstva, u domovima zdravlja Beroševu reformu ne dočekuju raširenih ruku pa se tako iz njihovih redova može čuti da su preopterećeni administracijom i birokracijom. Reformu zdravstva komentirao je i predsjednik Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić, koji 23 godine radi u sustavu pa napominje da je Beroš deseti ministar koji najavljuje reformu zdravstva. “Reforma zdravstva je dobrodošla i naravno da vjerujem kao i u proteklih deset u koje sam vjerovao, no nije problem ciljeva ili prijedloga iznesenih u reformi, nego je problem u provedbi tih ciljeva i prijedloga u reformskom paketu”, poručio je Luetić, koji je podsjetio da je dvojni rad liječnika u privatnom i javnom zdravstvu uobičajena praksa u zemljama EU-a.
Mnogo problema
“Omogućavanje liječnicima da rade i privatno ima niz benefita, potiče se izvrsnost, oni mogu zaraditi radeći svoj posao, ostat će u Hrvatskoj, neće otići van, zadržavamo stručnjake u Hrvatskoj”, nabrojio je Luetić, a nabrajalo se i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ali i u brojnim drugim županijama u kojima su kritični prema Beroševoj reformi i novom prijedlogu Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Problematično je ujedno i to što je Berošev prijedlog javno u pitanje doveo HDZ-ov župan Nikola Dobroslavić. Ono što medicinare na krajnjem jugu zemlje muči jest to što se Dubrovačko-neretvanska županija razlikuje od većine županija po tome što je potrebno gotovo dan i pol da se od Dubrovnika dođe iz Vele Luke i vrati kući.
Ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik Branko Bazdan nije zadovoljan idejom kojom bi se u sklopu nove reforme zdravstva broj domova zdravlja po županijama ograničio na samo jedan. “Postoje tri područja u Dubrovačko–neretvanskoj županiji koja u medicinskom smislu imaju potpuno različite potrebe i koncepcije djelovanja.”
“Jedno područje je šire područje Dubrovnika, drugo je Neretva, a treći dio su otoci i dio Pelješca”, govori Bazdan komentirajući najave da bi novim zakonskim odredbama u svakoj županiji djelovao jedan dom zdravlja. To znači da bi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ostao samo jedan, i to najvjerojatnije onaj u Dubrovniku, dok bi u Veloj Luci, Korčuli, Pločama i Metkoviću današnji domovi zdravlja djelovali u sustavu buduće središnje zdravstvene ustanove.
Ne mislim da je razlog ovog novog ustroja ušteda, zapravo mogu reći da to nije točno. Znači, kako bi se postojeći domovi zdravlja uskladili u jednu ustanovu, potrebno je kupiti nove informatičke programe za financije, računovodstvo, pisarnicu i sve to dosta košta, a za vremensko usklađivanje potrebna je jedna do dvije godine.
Jačanje birokracije
A najveći problem bio bi smanjenje zdravstvene zaštite ljudi jer svaki ravnatelj nastoji popuniti medicinsko osoblje koje nedostaje suradnjom s različitim ustanovama. Tako kolege s Korčule dogovaraju posjete liječnika iz KBC-a Split, neretvanski domovi zdravlja surađuju s KBC-om Mostar i mi iz Dubrovnika također dogovaramo suradnje s različitim ustanovama. Svaki ravnatelj će se pritom pozabaviti financijama i gledati gdje treba uštedjeti i iskalkulirati da mu troškovi budu u okviru ‘pozitivne nule'”, naglasio je Bazdan, a s njim se složio i Dobroslavić koji smatra da centralizacija domova zdravlja nije dobro rješenje za geografski specifičan jug Hrvatske, niti će to donijeti uštede.
Unatoč tomu što Dobroslavić nema ništa protiv reforme zdravstva, on ima razumijevanja za poruke koje stižu iz zdravstvenog sustava njegove županije. Upućeni tvrde da bi nakon Dubrovačko-neretvanske županije u pobune mogli krenuti i u nekoliko drugih sredina, što bi moglo izazvati nevolje kako za ministra Beroša, tako i u internim HDZ-ovim odnosima koji su ionako stalno na klimavim nogama. Sigurno je da Hrvatskoj treba reforma zdravstva i da je Beroš napokon napravio konkretne iskorake koji bi mu barem djelomično mogli povratiti ulogu jednoga od najpopularnijih političara u državi, kakvu je imao na početku svojeg prvog ministarskog mandata. Plenkovićevo povjerenje ovim je potezom ponovno zadobio, bez obzira na djelomična negodovanja unutar samog sustava, reforma bi uskoro trebala krenuti, a što će nam ona konkretno donijeti i koliko će je pacijenti osjetiti u praksi, vidjet ćemo.
ZADNJE VIJESTI
Hajduk u odličnom prvom poluvremenu torpedirao Goricu, pritisak je sada na Rijeci i Dinamu
Šefica EPPO-a u osvetničkoj misiji: Laptoš vodi osobni rat protiv Plenkovića i HDZ-a
Neočekivana inicijativa za HDZ-ova kandidata: Amerikanci vide kuma Snježane Mehun na Pantovčaku