Foto: Zeljko Puhovski / CROPIX

BANKE ZARAĐUJU NA MORATORIJU! Lalovac: ‘Imaju dovoljno novca, cijelo vrijeme su plašile građane’

Autor: D.Kt.

Gotovo 40 tisuća građana zatražilo je moratorij na otplatu kredita, a dosad je obrađena polovica zahtjeva. Pri tom su građani najčešće tražili šestomjesečnu pauzu u otplati kredita što možda najbolje pokazuje dubinu krize, ali i činjenicu da su banke ipak trebale ponuditi jednogodišnji moratorij na kredite jer imaju dobru likvidnost i jer rade u uvjetima nikad jefinijeg novca, prokomentirao je za Dnevno bivši SDP-ov ministar financija Boris Lalovac.

“Banke su same pokazale da imaju više nego dovoljno novca na zadnjim aukcijama HNB-a kada im je guvenrer pustio novac, a banke ga nisu tražile. Likvidnost im je više nego dobra i sada se pokazuje da su banke cijelo vrijeme plašile građane”, poručuje Lalovac i podsjeća da su banke 2016. godine, godinu dana nako što im je Milanovićeva Vlada zamrznula tečaj švicarskog franka, ostvarile rekordnu dobit.

Lalovac također ističe da je Hrvatska propustila priliku zakonom riješiti pitanje moratorija kao što su to napravili Slovenci.

“Vlada je trebala zakonom o moratoriju zaštititi građane i time bi se ujednačila praksa odobravanja moratorija, a ne da način odobravanja moratorija ovisi od banke do banke. Također, Vlada jer trebala time zaštiti i poduzetnike koji su podigli kredite za investicije u turizmu gdje moratorij opet ovisi o sklonosti banke da ga odobri”, navodi Lalovac i dodaje da se tek očekuje pad plaća kod zaposlenih i rast troškova kod poduzetnika što će povećati broj onih koji će tražiti produljenje moratorija na više od 3 plus 3 mjeseca koliko je Vlada dogovorila.

Lalovac podsjeća da je i HNB bnakama jasno poručio da moratorije na kredite ne trebaju knjižiti u rezervacije čime su troškovi moratorija bankama svedeni na minimimum.

Pa iako su im troškovi moratorija gotovo pa nula, banke će građanima ipak naplatiti moratorij. Tako se tijekom moratorija mogu plaćati kamate, a ako ih ne plaćate za toliko vam se poveća glavnica pa nakon isteka moratorija imate veće mjesečne rate kreidta, ili vam se taj iznos prebaci na kraj otplate. Prema izračunu Hrvatske udruge banaka, trošak moratorija na kraju izonsi oko tisuću eura, a direktor HUB-a Zdenko Adrović pojašnjava da “što ga dulje produljujete, trošak moratorija mora biti veći”.

Prema jednom izračunu, za stambeni kredit od 92.000 eura na 30 godina, koji se otplaćuje već četiri godine, uz fiksnu kamatnu stopu prvih pet godina od 2,99 posto te promjenjivu od 3,19 posto u ostatku otplate, dužnik će banci platiti 831,33 eura kamata više – 6378 kuna, a ako banka inzistira i na solemnizaciji, još 1700 kuna javnom bilježniku. Ukupno 8078 kuna. I to za tri mjeseca moratorija.

Lalovac se također pribojava i rasta nenaplativih kredita jer upozorava da više od polovice svih kredita čine gotovinski nenamjenski krediti građana koje naziva novim kreditima u švicarcima. Treba pričekati rujan, a tada bi mogli početi rasti i nenaplativi krediti, kaže Lalovac.

Nekadašnji član udruge Franak i zastupnik tek raspuštenog Sabora Goran Aleksić u nekoliko je navrata na ašem portalu upozoravao, pak, da građani moratorij na kredit imaju pravo uvijek zatražiti od banke, neovisno o bilo kakvoj krizi, odnosno da su banke pod krinkom socijane osjetljivosti građanima ponudile usluge koju i inače nude.

Banke ponudile moratorij na kredite koji se inače može tražiti, bez obzira na epidemiju

Autor:D.Kt.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.