‘Bagerima su išli na građane’: Silno nezadovoljstvo u Puli zbog radova na nogometnom igralištu

Građani Grada Pula, njih 170 potpisanih, 29. rujna podnijeli su Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske (DORH) kaznenu prijavu zbog postojanja osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela pustošenja šume. Prethodno su danima upozoravali nadležna tijela Grada Pule i Republike Hrvatske na nezakonitosti koje se događaju, priopćili su iz zajedničkog odvjetničkog ureda Marković, Grbavac i Gliha.

Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

“Građani su u prijavi istaknuli da je do sada nezakonito srušeno već više od 50 stabala. Nakon toga su, u ponedjeljak, 1. listopada 2023., građani Grada Pule osobno pokušali spriječiti bagere investitora da nezakonito ruše stabla, o čemu postoji i video snimka, što nije spriječilo bagere da doslovno krenu prema građanima, uporno rušeći korijenje stabala do kojih su mogli fizički doći, iako ugrožavajući sigurnost građana koji su štitili devastaciju prirode svog grada.

Potom su građani Grada Pule 3. listopada 2023. podnijeli kaznenu prijavu zbog kaznenog djela opasnog izvođenja građevinskih radova. Skupina građana, koja se uspjela organizirati u kratkom vremenu ostalom za brzu pravnu zaštitu, je putem punomoćnika 5. listopada 2023. nadležnim institucijama poslala prijave i zahtjeve za žurnim inspekcijskim nadzorom zbog nezakonitosti na gradilištu, a konkretno građevinskoj inspekciji, inspekciji rada, šumarskoj inspekciji, Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstvu poljoprivrede, Vladi Republike Hrvatske te Županijskom državnom odvjetništvu u Puli.

Naime, prošlog tjedna na području Valkana započelo je nezakonito pustošenje, odnosno sječa šuma. Riječ je o česticama na kojima Grad Pula, putem izvođača radova „GAJANA KOP d.o.o.“,, izvodi radove radi uređenja i proširenja nogometnog igrališta na Valkanama u Puli, uz izgradnju pješačke staze s javnom rasvjetom. Radovi se izvode na dvije lokacije, iznad igrališta i uz more na samom igralištu.

Prvenstveno je nužno naglasiti da je prema saznanjima naših stranaka, rješenje kojim se dozvoljava pustošenje na dijelu katastarske čestice br. 5188/14 izdala 12. travnja 2023. Istarska županija. U rješenju je određeno da je krčenje šume dopušteno u jednom dijelu, no ne i o kolikom je dijelu riječ, odnosno na koja i koliko točno stabala se dopuštenje odnosi. Nadalje, isto rješenje navodi samo da je čestica upisana kao posjed Grada Pule, dok u potpunosti ignorira činjenicu da je gotovo godinu dana prije u zemljišnim knjigama na tom zemljištu zabilježen spor radi utvrđenja prava vlasništva između Republike Hrvatske kao tužiteljice i Grada Pule kao tuženika. 

Navedeni spor je ključan, jer su upravo zbog njega obje nadležne institucije – Ministarstvo  poljoprivrede, koje izdaje doznaku (dozvolu za sječu) vlasniku šume i Hrvatske šume, koje izdaju doznaku (dozvolu za sječu) kada tražitelj nije vlasnik šume – odbile dati dozvolu.

U konkretnom slučaju nije izvršena doznaka niti na jednoj od dvije katastarske čestice, a unatoč tome se devastacija trenutno događa na tom i izvan tog područja, konkretnije na svim česticama nabrojenim u uvodu prijave, a na kojima Republika Hrvatska također pokušava ishoditi utvrđenje prava vlasništva. Građani Pule su, organizirani u Inicijativu građana „Referendum za Lungomare“, o nezakonitostima i nepravilnostima vezano za konkretni slučaj 19. svibnja 2023. obavijestili Županijsko državno odvjetništvo u Puli.

Dana 5. listopada 2023. građani Pule ponovno obavijestili su nadležna državna odvjetništva i mjerodavne institucije o ovom pustošenju šume.

Stoga, postoji osnovana sumnja da je u konkretnom slučaju riječ o provođenju nezakonitog građenja i nezakonite sječe drveća bez dozvole, odnosno doznake Hrvatskih šuma, a zbog čega je nužno ishoditi hitno zaustavljanje i uklanjanje svih bagera i prateće teške mehanizacije koji takvu sječu obavljaju. Valja upozoriti da je u ovom trenutku posječeno najmanje 50 stabala, kao i gorostasi koji su desetljećima okruživali nogometno igralište. U trenutku podnošenja prijava, unatoč nastojanjima građana i mnogobrojnih aktivista na samom gradilištu, stabla se i dalje sijeku te je svim stablima koja se nalaze oko gradilišta, a još uvijek nisu posječena, uništeno korijenje.  Time je šteta koja je već sada nanesena enormna, a daljnje postupanje u vidu sprječavanja povećanja nenadoknadive (i nepovratne) štete nužno. Ovo naročito u vrijeme kada, za razliku od grada Pule, svi ostali gradovi na području Europske unije nastoje ubrzano „ozeleniti“ svoje gradove te se na taj način pokušati što uspješnije boriti protiv negativnih posljedica klimatskih promjena.

Provođenje odluka koje imaju intenciju ozbiljno narušiti okoliš i prirodnu ljepotu grada, uništiti i devastirati područje Lungomare, ne samo da šteti okolišu, već je i suprotnosti s pozitivnim propisima Republike Hrvatske, Ustavom te međunarodnim pravom i pravom Europske unije. Nužno je upozoriti da su šume i šumska zemljišta dobra od interesa za Republiku Hrvatsku koja uživaju njezinu osobitu zaštitu. Očuvanje prirode i čovjekova okoliša jedna je od temeljnih vrednota ustavnog poretka i temelj za tumačenje Ustava. Ustav je brigu o prirodi i prostoru namijenio svima, a ne samo državnim tijelima i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Često se, pa i u konkretnom slučaju, ignorira činjenica da propisi EU prava propisuju dužnost tijela omogućiti zainteresiranoj javnosti učinkovito sudjelovanje u donošenju odluka. Učinkovito sudjelovanje javnosti u donošenju odluka omogućava javnosti da izrazi, a donositelju odluke da u obzir uzme mišljenja i interese koji bi mogli biti značajni, a što svakako rezultira povećanjem odgovornosti i transparentnosti procesa.

Osim toga, Republika Hrvatska je stranka Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša. Aarhuška konvencija pripadnicima javnosti (pojedincima i udrugama koje ih predstavljaju) pruža pravo pristupa informacijama o odlukama o pitanjima okoliša i sudjelovanja u njima, kao i pravo na pravnu zaštitu u slučaju nepoštovanja tih prava. Aarhuška konvencija je inspirirana idejom „okolišne demokracije“, to jest, potrebi suradnje i otvorenosti između tijela vlasti i civilnog društva.

Premda je za obnovu i uređenje nogometnog igrališta bilo bezbroj drugih načina, gradske vlasti su se odlučile za onaj koji podrazumijeva rušenje prirodnog zelenila i postavljanje umjetnog travnjaka. Takvo je postupanje izravno protivno pozitivnim propisima te trendovima u zakonodavstvu na području cijele Europe, a osim toga je i poziv za vođenje daljnjih sudskih postupaka u vidu ekološke tužbe. Također, sve je veći broj predmeta pred Europskim sudom za ljudska prava u kojima pojedinci državne vlasti tuže zbog ugrožavanja njihovog prava na kvalitetu života, a Vijeće za ljudska prava UN-a je 8. listopada 2021. usvojilo Rezoluciju kojom je priznalo pravo na zdrav okoliš kao ljudsko pravo.

Pravo okoliša danas obuhvaća sve pravne norme u materijalnopravnom, organizacijskom i postupovnom smislu koje se odnose na zaštitu okoliša, racionalno gospodarenje okolišem, uspostavljanje prijašnjeg stanja i planiranje svih postupaka i radnji u vezi s okolišem kojima je cilj uravnotežiti prirodne i umjetno stvorene elemente okoliša u njihovoj međusobnoj povezanosti te tako spriječiti štetne utjecaje na samu prirodu. Očuvanje prirode i čovjekova okoliša je u članku 3. Ustava Republike Hrvatske izdvojeno kao jedna od najviših vrednota ustavnog poretka RH, dok u članku 70. stoji da “Svatko ima pravo na zdrav život. Država osigurava uvjete za zdrav život. Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.”. U skladu s načelom 1. Stockholmske deklaracije UN-a čovjek ima temeljno pravo na slobodu, jednakost, primjerene uvjete života, u okruženju kvalitete koje dopušta dostojanstven i dobar život, a on nosi odgovornost da kao takvo to okruženje očuva i za buduće generacije.

Stoga, zbog povreda prava vlasništva, ali i povrede propisa o zaštiti okoliša jedino je moguće zaključiti kako za obavljanje spomenutih radova nikako nisu mogle biti i nisu ishođene sve potrebne dozvole.

Osim činjenice da se ovim pothvatom teško krši pravo na zdrav okoliš građana grada Pule, u istom nisu osigurani niti minimalni uvjeti zaštite na radu te sigurnosti za slučajne prolaznike. Gradilište nije ograđeno, iskolčeno, niti na bilo koji drugi način osigurano. Nisu postavljene naprave ni upozorenja za zaštitu na radu prilikom izvođenja radova. Zbog činjenice da je djelatnik iz GAJANA KOP d.o.o.-a bagerom iskopavao zemlju na samo metar udaljenosti od prisutnih građana, koje od gradilišta nije dijelila nikakva ograda, te na taj način doveo u opasnost živote svih prisutnih ljudi i životinja, podnesena je i kaznena prijava. Svi su lokalni mediji izvijestili o aljkavosti pripreme započinjanja građenja, a čemu u prilog govori i činjenica da se radu pristupilo bez saznanja o potrebnim dozvolama koje je nužno ishoditi.

Na ovom će se mjestu upozoriti kako u praksi Europskog suda za ljudska prava djelatnosti koje se obavljaju na gradilištima predstavljaju djelatnosti koje zbog svoje inherentno opasne prirode predstavljaju opasnost za pravo na život iz članka 2. Konvencije. Upravo zbog toga, ESLJP je utvrdio odgovornost države u situacijama kada ona nije poduzela sve razumne mjere kako bi osigurale sigurnost pojedinaca na gradilištu. ESLJP je upozorio na činjenicu, kojoj su u konkretnom slučaju građani svjedočili „iz prve ruke“, da u nedostatku potrebnih sigurnosnih mjera opreza, svako gradilište, osobito ono u stambenim četvrtima, ima potencijal dovesti do nesreća opasnih po život, koje mogu utjecati ne samo na profesionalne građevinske radnike koji su bolje upoznati s mogućim rizicima, već također i na javnost u cjelini, uključujući ranjive skupine poput djece, koja lako mogu postati podložna tim rizicima.

Slijedom navedenog, građani su zahtijevali žurno provođenje inspekcijskog nadzora svih nadležnih inspektora zbog vidljive nezakonitosti, obustavu svih šumarskih radova, ispitivanje navoda iz predmetne prijave i žurno poduzimanje radnji i mjera sukladno zakonu i mjerodavnim propisima. Kada je u pitanju DORH, njegovo su postupanje smatrali nužnim upravo zbog činjenice da je upravo Republika Hrvatska zakonski vlasnik navedenih čestica te će ista snositi odgovornost za opasnosti koje iz nezakonitog iskorištavanja istih proizlaze, ali i iz razloga jer je potencijalno riječ o kaznenim djelima pustošenja šuma te protupravne gradnje

Pojašnjavamo da građani nisu protiv nogometnog igrališta niti protiv investicija, nego su samo protiv nezakonitih radnji i kaznenih djela. Nesporno se niti jedno stablo ne može rušiti u šumama Republike Hrvatske bez prethodno izdanih dozvola, a u konkretnom slučaju, prema spoznajama prijavitelja tih dozvola odnosno doznaka i odobrenja Hrvatskih šuma nema”, stoji u priopćenju.