fbpx
Foto: Guliver/Xinhua

ARAPSKI KAPITAL PREPLAVLJUJE EUROPU! Petromonarhije nanjušile slabost: Uvlače se duboko u naše redove, milijardama korumpirali europske moćnike

Autor: Mario Stefanov/Geopolitika.News

Postaje pravilo – kada god je Europa u ekonomskim problemima ili krizama, vrata europskoga gospodarstva i ekonomije širom se otvaraju arapskom kapitalu.

Riječ je o ulaganjima koja se u Europu slijevaju gotovo isključivo iz bogatih arapskih zaljevskih petromonarhija okupljenih oko Saudijske Arabije u Vijeću za suradnju u zaljevu (Gulf Cooperation Council – GCC), u čijem su sastavu, uz vodeću Saudijsku Arabiju, i Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar, Kuvajt, Bahrein i Oman.

Ogromna ulaganja uglavnom državnih investicijskih fondova iz tih zemalja u europske banke, tvrtke financijskog biznisa, a sve više i u energetiku i industriju neizbježno vode i političkom utjecaju arapskih ulagača na središta odlučivanja najmoćnijih europskih država.


Indikativno je u tom smislu da se val masivnih ulaganja arapskog kapitala u europsko gospodarstvo i ekonomiju vremenski poklapa s najvećim valom emigracije s bliskoistočnih prostora prema Europi, koji je odobrila i poticala njemačka politika i politika vodećih europskih država i članica Europske unije.

Arapski kapital preuzima posrnulo gospodarstvo EU

Širenje utjecaja

Nova energetska i ekonomska kriza u koju Europa i Europska unija polako klize ponovno, kao i za financijske krize 2007./2008., posljedično vuče za sobom nova masivna ulaganja arapskog kapitala, a time i političkog utjecaja. Poslovanje u Europi najvećih arapskih državnih fondova iz Katara, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Kuvajta raste gotovo proporcionalno s rastom ekonomske i financijske krize u Europi. Najagilniji su ujedno i najjači arapski državni fondovi, prije svih Katarski investicijski fond (Qatar Investment Authority), a potom fondovi iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i Kuvajta – Abu Dhabi Investment Authority – ADIA i Kuwait Investment Authority, te saudijski državni fond The Public Investment Fund (PIF).

Procjenjuje se da svaki od navedenih fondova iz Kuvajta i Ujedinjenih Arapskih Emirata upravlja kapitalom većim od pola bilijuna dolara, po čemu se svrstavaju u pet najvećih svjetskih investicijskih fondova.

Ulaganja arapskih fondova pomno su isplanirana i vremenski tempirana. Udjele u europskim tvrtkama kupuju upravo u najpogodnijem trenutku. Ciljaju prije svega na tvrtke najmoćnijih europskih država, prije svega na njemačko gospodarstvo. Katar posljednjih mjeseci troši milijarde kako bi proširio svoj utjecaj u njemačkom gospodarstvu. Katar preko svojih fondova ulaganjem novca ne kupuje samo dionice nego i utjecaj.

Tako je početkom listopada katarski državni fond (Qatar Investment Authority) preko svoje podružnice u Njemačkoj, Qatar Holdinga, koji je u njegovu stopostotnom vlasništvu, najavio ulaganje od 2,5 milijarde eura u njemački elektroenergetski div RWE AG sa sjedištem u Essenu. U taj posao je krenuo upravo u trenutku kada je RWE najavio akviziciju američkog proizvođača i operatora solarnih sustava Con Edison Clean Energy Bussines u vrijednosti od sedam milijardi eura kako bi ojačao svoju poziciju na tržištu poslovanja s obnovljivim izvorima energije.




Vječno ropstvo

Njemački RWE je, naime, već dugo tražio način da uđe u dioničku strukturu navedene američke tvrtke, a jedina preostala opcija zatvaranja financijske konstrukcije bilo je podizanje kredita, čime bi se osigurala realizacija posla. I baš u tom trenutku, nimalo slučajno, u posao je uletio Katar i osigurao tvrtki RWE glatko preuzimanje američke tvrtke.

Prekid suradnje s Dohom i katarskim kapitalom danas je za njemačko gospodarstvo i ekonomiju praktički postao nemoguć, ne samo zbog gubitka poslova i enormne financijske štete nego i zato što je Katar duboko involviran u europsko gospodarstvo i financije putem svojih udjela u vlasništvu moćnih europskih korporacija i banaka i svaki poremećaj odnosa može ozbiljno destabilizirati europske burze. Uz to, Katar je i važni opskrbljivač Europske unije ukapljenim plinom i izravni konkurent američkim planovima opskrbe Europe svojim ukapljenim plinom.

Notorna je činjenica da novac određuje pravila igre i političke odluke, a odluke o otvaranju europskih vrata imigraciji iz arapskih zemalja, znakovito je, donesene su nakon što su ogromne investicije bogatih arapskih monarhija, sponzora i zaštitnika sunitskog ekstremizma, Saudijske Arabije, Kuvajta i posebice Katara učvrstile pozicije u Europi u koju su masivnije ušle početkom prethodne gospodarske krize iz 2008. u misiji direktnog ubrizgavanja i spašavanja europskih banaka i korporacija.




Tako, primjerice, danas Katarski investicijski fond (Qatar Investment Authority) raspolaže redovnim i povlaštenim dionicama njemačkog Volkswagena i Siemensa, anglo-nizozemskog Royal Dutch Shella, francuskog građevinskog diva Vinci, švicarskog Glencoree koji se bavi rudarstvom i trgovanjem sirovinama, španjolske elektroenergetske tvrtke Iberdole sa 31 tisućom zaposlenih u desetak država, čiji je i većinski vlasnik, te banke Barclays sa sjedištem u Londonu.

Stotine milijardi

S njim složenim financijskim konstrukcijama povezani katarski Paramount Holding Services fond u vlasništvu člana kraljevske obitelji, šeika Hamada bin Jassima bin Jaboraal-Thanija, tijekom 2014. sudjelovao je u dokapitalizaciji Deutsche Bank ubrizgavanjem 1,75 milijardi eura.

A gdje je još saudijski, emiratski i bahreinski novac koji je izravno upumpan u europsku ekonomiju ili pak plasiran kroz sklapanje potpuno nepotrebnih ili fiktivnih poslova s europskim tvrtkama kako bi se pokrile transakcije i poklonjeni novac razmijenjen za politički utjecaj. Riječ je o stotinama milijardi eura i milijunskim provizijama, kojima su arapski moćnici u suradnji s domaćim partnerima korumpirali kompletnu europsku političku elitu, koja se, eto, bori za svoja gospodarstva. Tadašnji francuski premijer Manuel Vallsnakon povratka iz Rijada 13.listopada 2014. ponosno je tvitao: “Francuska – Saudijska Arabija: ugovori vrijedni 10 milijardi eura. Vlada je aktivna u očuvanju naših tvrtki i radnih mjesta”.

Prema podacima koje je iznio njemački Die Zeit u srpnju 2017., Katar je već tada raspolagao sa 17 posto dionica Volkswagena, 3 posto dionica Siemensa, 14 posto dionica Hapag-Lloyda, inače po veličini kapaciteta petog najvećeg svjetskog kontejnerskog prijevoznika, i s oko 8 posto dionica Deutsche Bank. U ožujku 2017.Reuters prenosi informaciju o interesu saudijskog državnog investicijskog fonda (The Public Investment Fund (PIF) za ulaganja u njemačke financijske i tehnološke tvrtke. Intenzivna ulaganja arapskog kapitala u europske tvrtke, poglavito njemačke, nastavljaju se i sljedećih godina. Nova kriza otvorila je nove prilike u Europi.

Katar je slijedom svoga utjecaja u njemačkom gospodarstvu postao ključan oslonac njemačkih interesa u Perzijskom zaljevu i ključ pristupa Berlina petromonarhijama iz Vijeća za suradnju u Zaljevu (GCC).

Poštivanje tradicije

Takav status Katara u službenoj njemačkoj politici i ekonomiji ilustrira studija uglednog think-tanka, Dahrendorf Forum, koji su osnovale berlinska Hertie School of Governance, London School of Economics i zaklada Stiftung Mercator iz 2017., koja pokušava na tragu promicanja suradnje s Katarom i ostalim diktaturama iz GCC-a, stvoriti ljepšu sliku Katara i naglasiti njegov strateški značaj za njemačku i europsku politiku. Dahrendorfova studija, autora Nicolasa Fromma sa sveučilišta njemačkih oružnih snaga “Helmut Schmidt” u Hamburgu, tvrdi da je Katar tijekom vladavine emira Hamada bin Khalifa Thanija (1995.-2013.) započeo “politiku otvorenosti prema vanjskom svijetu i izgradnju liberalne ekonomske i društvene strukture”, čime se tobože približio europskom društvenom i ekonomskom modelu.

Nakon bizarnog oslikavanja Katara kao čudnovatog kljunaša liberalne demokracije s emirom na čelu države, studija zaključuje da Europska unija mora još snažnije razvijati odnose s Katarom i ostalim državama GCC-a kako bi postigla svoje dugoročne, ekonomske i sigurnosne interese: “To vrijedi danas više nego ikad, u svjetlu sve veće važnosti sredozemne dimenzije za europsku politiku, pri čemu je Katar ključna poveznica EU-as ostalim državama GCC-a”. Stoga, prema autoru studije, “Europa treba usvojiti konstruktivniji pristup prema svojim zaljevskim partnerima iz GCC-a. Trebalo bi se odmaknuti od paradigme koja Katar, ali i ostale države GCC-a, prikazuje isključivo kao prekršitelje ljudskih prava, pri čemu se ignorira meritum katarske vanjske politike”. Umjesto nametanja krivnje za ljudska prava, Fromm tvrdi da bi se s Katarom i drugim državama iz GCC-a, uključujući i Saudijsku Arabiju, trebao stvoriti nekakav odnos povjerenja koji bi ih mudrim posredovanjem Europske unije vodio k daljnjoj unutarnjoj demokratizaciji. Dakako, riječ je o klasičnom propagandnom spinu kojom se pokušava politički i moralno opravdati bliska suradnja s notornim diktaturama koje se koriste u provođenju sve očitije, dosad prikrivene agende strateškog integracijskog povezivanja Europe i Bliskog istoka.

Medijski servis

Stoga je mnogo važnija odrednica Katara i drugih diktatura iz GCC-a prikazana u nastavku studije, gdje Fromm navodi da je “Katar snažno uključen u interakciju s državama NATO-a, pri čemu se Doha uspjela postaviti kao primarni arapski sugovornik, koji je konstruktivno pridonio jačanju veza GCC-a s NATO-om. Tijekom 2011. Katar je pokazao svoju spremnost slijediti Zapad i preuzeti odgovornost rušenjem Gaddafija u Libiji”.

Koliko daleko ide politički i kulturološki utjecaj arapskih investitora u europskoj ekonomiji i gospodarstvu, svjedoči objava medijskog servisa Fanack od 13.veljače 2017. Navedeni medijski servis osnovan je u Nizozemskoj 2010.s ciljem promicanja informacija s područja Bliskog istoka i Sjeverne Afrike (MENA).

U svome članku iz veljače 2017. pod naslovom “GCC Investmentsin the West” opisuje opseg arapskih ulaganja u europskim državama pa između ostalog i navodi da su katarski investitori sudjelovali u financiranju izgradnje londonskoga Shard Towera, poslovne zgrade visoke 310 metara koja je i najviša građevina u Europi. Fanack navodi da su katarski investicijski fondovi uspjeli preuzeti 80 posto udjela u tom projektu, nakon čega su postavili pravila poslovanja. Fanack upoznaje europsku javnost s tom činjenicom na sljedeći način: “Kako su projekt financirali fondovi koji su usklađeni sa šerijatskim pravom, budući korisnici poslovne zgrade podložni su određenim uvjetima i pravilima uključujući i to da nisu povezani s poslovima koji su nezakoniti po šerijatskom pravu”.

Ovo je, čini se, jedan od prvih stidljivih izdanaka uvođenja pravila arapskih investitora u europski poslovni svijet, a u idućem periodu može se očekivati sve više i više ovakvih intervencija u europsku poslovnu praksu. Onaj tko može postavljati ovakve uvjete mogao je zahtijevati i propuštanje i masovno naseljavanje stanovništva s Bliskog istoka i Sjeverne Afrike na europske prostore. Tim prije što je opisani primjer koji je osvanuo u javnosti najvjerojatnije krajnje nevin prema onome što arapski investitori iza kulisa čine sa svojim europskim partnerima.

Arapi su korumpirali političku elitu EU-a

Prikazano je samo medijski uočeno zrnce pijeska u pustinjskoj oluji arapskog kapitala koja posljednjih desetljeća tutnji preko europskog kontinenta i tko može biti toliko naivan i misliti da vlasnici toliko udjela u vodećim europskim korporacijama i bankama, povezani s britanskim i američkim kapitalom, ne odlučuju o ključnim pitanjima europske politike.

Zaljevske arapske petromonarhije iz Vijeća za suradnju u zaljevu (Gulf Cooperation Council – GCC), u čijem su sastavu Saudijska Arabija, UAE, Bahrein, Kuvajt, Katar i Oman, svojom su financijskom moći uspjele korumpirati vodeći dio europske političke elite,ostvariti utjecaj na europsku politiku i nametnuti se kao europski strateški partneri na bliskoistočnim prostorima. Nova ekonomska kriza koja počinje harati Europom pružila im je nove mogućnosti utjecaja na politiku najmoćnijih europskih država i cijele Europske unije. Stoga ni novi val organizirane imigracije s bliskoistočnih prostora prema Europi ne bi trebao biti neočekivan slijed zbivanja.

Autor:Mario Stefanov/Geopolitika.News
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.