fbpx
Zagreb, 070719. U drustvenom domu Kasina odrzana je osnivacka skupstina Stranke Ivana Pernara, saborskog zastupnika koji je nedavno istupio iz Zivog zida. Na fotografiji: Ivan Pernar. Foto: Bruno Konjevic / CROPIX

AJME, KOLIKO IH JE! Zavirili smo u registar političkih stranaka, trebalo nam je vremena da ih pobrojimo

Autor: Dnevno, pe

Svojevrsna inflacija političkih stranaka u Hrvatskoj traje od početaka parlamentarne demokracije i pluralizma, dakle od devedesetih godina i izlaska iz komunističke Jugoslavije. Dok je s jedne strane to ljepota demokracije i sloboda, s druge strane

Od samih početaka demokracije do danas, ukupno je čak 400 političkih stranaka vidjelo svjetlo političke arene. Neke su od njih, naravno, u međuvremenu brisane, neke mijenjale nazive, programe, vrijednosti koje zastupaju i ljude koji ih predvode…

Prve tri stranke u Hrvatskoj osnovane su davne 1989. godine. Bile su to Hrvatska demokratska stranka, osnovana 11.travnja 1989, (HDS je neaktivna stranka iz sustava brisana 2005. godine), zatim Hrvatsko socijalno-liberalna stranka (HSLS) osnovana 20. svibnja 1989. godine koju danas predvodi gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak te prema broju članova najjača politička stranka Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) osnovana 17. lipnja 1989. godine.


Najviše stranaka osnovano je 1990 godine, njih čak 28. Od njih je aktivnih danas ostalo tek osam.

Koliko je političkih stranaka brisano te koji su razlozi za njihovo brisanje upitali smo Ministarstvo uprave iz kojeg su nam odgovorili kako je iz registra do 14. svibnja 2019. godine brisano čak 175 političkih stranaka: 91 po službenoj dužnosti, 68 ih je brisano na zahtjev stranke, a 16 političkih stranaka brisano je zbog stečaja na temelju rješenja nadležnog trgovačkog suda.

Koliko se političkih stranaka priključilo ili spojilo s drugim strankama Ministarstvo uprave nije u mogućnosti dostaviti, budući da Zakonom o političkim strankama nije propisana mogućnost statusnih promjena političkih stranaka (podjela, spajanje i pripajanje), već samo upis odnosno upis promjena u registar te je, slijedom toga, uređen sadržaj registra.

CRNA GORA DIŽE BIJELU ZASTAVU, SRBI LIKUJU: Milo Đukanović obustavlja zakon koji je zamalo doveo do rata

Provjerili smo u Ministarstvu uprave kakvo je stanje u lipnju 2020., a uoči parlamentarnih izbora za 10. saziv Hrvatskog sabora.




ZA NEKE NIKAD ČULI

U Hrvatskoj je trenutno registrirano 168 političkih stranaka, a pitanje je koliko će njih ući u natjecanje za novi parlamentarni sastav. Neke od tih stranaka nepoznate su i najboljim poznavateljima političkih prilika u Hrvatskoj.

Iz Ministarstva si na potvrdili da je registar političkih stranaka koji je objavljen na stranici ažuriran i konačan, no slučajnim odabirom stranaka saznali smo da i tu postoje pomalo nevjerojatne stranke.




Tako smo saznali da od 2007. godine postoji Hrvatska stranka pravne države (HSPD), točnije, postojala je. “Guglanjem” smo saznali da je ta stranka ugašena u rujnu 2019. zbog nepodmirenog duga od 1.285.107,34 kun , dok na stranici Ministarstva uprave stoji kao “aktivna”. No, zatim su nas uputili na poveznicu koja opisuje detalje stranke gdje se vidi da je stranka ponovno osnovana 30.03.2020.

Također, jedna od nepoznatih stranaka koju smo pronašli zove se Rapski pučki sabor (RPS) i to od sad već davne 1996. godine. Kad se malo dublje zagrebe ispod površine, ispada da za većinu političkih stranaka u Hrvatskoj građani zapravo uopće nisu čuli.

Tako dalje redom postoje Hrvatska stranka građanskog otpora, Župska stranka, Ujedinjeni hrvatski domoljubi, Stranka Hrvatski Vidik, Modeli altruizma u politici (MAP), Zelinski laburisti – stranka prigorja, Komunistička partija Hrvatske …

Svih 168 aktivnih stranaka možete vidjeti na https://registri.uprava.hr/#!stranke/2gUBAAEAAAEAAAAAAAAAAAAAAAABAQFyZWdCcm9qU3RyYW5r5RIA

KO’ TO MORE PLATIT’?

Iako neki smatraju da sve osnovane političke stranke dobivaju novac za svoje djelovanje, to nije tako. Samo one političke stranke koje uspiju osvojiti mandate u Hrvatskom saboru ili vijećima lokalne samouprave dobivaju određenu svotu novca kojim bi se trebao financirati rad zastupnika. Što više zastupnika stranka u predstavničkom tijelu ima, to i više novca od njega dobiva. U to ne spadaju plaće samih saborskih zastupnika jer njih plaćamo posebno.

Svaki vijećnik u svakoj općini, gradu ili županiji također donosi stranci nešto novca, no svaki grad odlučuje za sebe koliko točno.

Međutim, dodijeljena sredstva iz državnog proračuna ne odgovaraju stvarnom stanju u Hrvatskom saboru jer je od početka mandata nikad više zastupnika promijenilo stranačke boje. Dok su neke stranke tako “profitirale”, one u kojima su prebjezi našli novo utočište na neki su način zakinute.

Najzanimljivije, u prošlom sazivu Sabora kao jedinka se tretirao i Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti. Naime, s te je liste u Sabor ušao samo jedan zastupnik, a u jednom trenutku narastao na čak 11 članova, mahom “prebjega” iz drugih političkih opcija. takozvanih žetončića.

Za ovakvo stanje s političkim strankama odgovoran je Zakon o političkim organizacijama koji je prepisan u Zakon o političkim strankama 1993. i koji od tada nije mijenjan. Hrvatska ima jedan od najliberalnijih zakona o osnivanju političkih stranaka u Europskoj uniji. S potpisima tek 100 ljudi, ako imate želje ili potrebe za bavljenje politikom, možete osnovati stranku i natjecati se na izborima…

PLENKOVIĆEVO POJAČANJE IVO LUČIĆ: Jurčević ga je prozivao da je udbaš i progonitelj hrvatskih generala

 

 

Autor:Dnevno, pe
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.