Nesmotrenosti na internetu i kako ih zaobići

Prosječni korisnik interneta ima nekoliko računa koje svakodnevno koristi, pa se za lakše snalaženje među njima služi pojmovima koje lako pamti. Njih se neće odreći ni pod cijenu sigurnosti, a rijetko kad će ih i promijeniti.

Internet omogućuje mnogo zabave, ali još uvijek se podcjenjuje način na koji mu pristupamo. Oni koji shvaćaju kako se ljudi ponašaju na internetu, pokušati će iskoristiti tuđu naivnost u svoju korist. Takvih, srećom, nema puno, ali ipak neki nepromišljeni potezi mogu dovesti do neželjenih posljedica. Portal Lifehacker objavio je popis najčešćih propusta koje ljudi rade na internetu i preporuke kako ih izbjeći.

Popis kreće od činjenice da većina korisnika podcjenjuje važnost osobnih podataka. Iako je percepcija interneta kao otvorenog medija, pretplatom na usluge kompanija kao što su Google ili Facebook, odričemo se dijela anonimnosti. Uz pomoć osobnih informacija stvaraju se posebno prilagođeni oglasi, ali i generiraju rezultati pretrage na tražilicama. Ne moraju svi oglasi biti loši, ali što ih je više prilagođenih prema individualnim potrebama, veće su šanse da će osoba prije ili kasnije nešto od ponuđenoga i kupiti.

Ciljano oglašavanje i razmjena osobnih podataka

Utjecaj ciljanog oglašavanja moguće je smanjiti uz pomoć aktivacije ‘Do Not Track’ opcije u preglednicima. Tako se onemogućuje preuzimanje softvera koji prati radnje korisnika. Društvena mreža Facebook također omogućuje podešavanje razine privatnosti, ali potrebno je obratiti pažnju i na instalirane aplikacije na profilu. Pojedine aplikacije mogu preuzimati informacije koje im nisu toliko važne, pa im je preko postavki korisničkog računa potrebno ograničiti pristup.

Slanje podataka preko nesigurne veze također može biti nepromišljeno. Dodatak HTTPS u prozorčiću s adresom stranice govori da je riječ o vezi zaštićenoj sigurnosnim protokolima. Preko njega se obavlja plaćanje usluga preko interneta, dok se HTTP protokol koristi pri surfanju. Ukoliko se koristi bežična veza za pristup internetu, sigurnost veze na HTTP protokolu je manje ugrožena na kućnoj Wi-Fi mreži u odnosu na javnu.

Do naših podataka može se doći i ukoliko ostavljamo osobne podatke pohranjene u pregledniku. U njemu se pamte lozinke, pa slučajni korisnici uređaja mogu doći do naših raznih profila i vidjeti što smo sve radili. Zato se preporuča pristup vlastitom računalu zaštititi lozinkom ili otvoriti više korisničkih računa. Najmanje što možemo napraviti je prije nego odemo od računala, pobrinuti se da smo se odjavili sa svih serivsa koje smo koristili i izbrisali povijest pregledavanja. Preglednici se mogu podesiti da povijest očiste svaki put kada se gasi.

Pripaziti na lokacije i jake lozinke

Neke usluge kao što su Foursquare, Gowalla i Facebook omogućuju da sami unesemo i lokaciju na kojoj se trenutno nalazimo. Iako našim prijateljima može biti vrlo korisno i informativno, za takve podatke zanimaju se i provalnici. Javno dijeljenje podataka o tome gdje se nalazimo može dovesti do neželjenih posjeta na našoj kućnoj adresi, pogotovo ako i nju imamo istaknutu negdje na profilu.

Prosječni korisnik interneta ima nekoliko računa koje svakodnevno koristi, pa se za lakše snalaženje među njima služi pojmovima koje lako pamti. Njih se neće odreći ni pod cijenu sigurnosti, a rijetko kad će ih i promijeniti. Preporuča se imati ‘jake’ lozinke koje uključuju mala i velika slova, brojke i znakove. Takve su teško pamtljive, no postoji softver koji može i to raditi umjesto nas. LastPass pamti sve kompleksne lozinke i automatski otkriva promjene.