Zašto su mase povjerovale u mit o kraju svijeta prema Majanskom kalendaru?

Autor: Petra Rajković

Narod Maja optužio je svoju vladu i turističke organizacije da mitove o smaku svijeta šire zbog pohlepe. Međuim, koja je prava istina o datumu 21. prosinac pokušali smo doznati od novinara znanosti Krešimira Mišaka te alternativca i straživača rubnih područja znanosti Drage Plečka.

Bez obzira jesu li je aktivirale ljudska slabost, pohlepa, psihologija u kojoj prevladava sklonost ‘tamnim stvarima’, teorija o smaku svijeta koje prema proročanstvima Maja treba nastupiti 21.12. 2012. dobila je svoje mjesto u suvremenoj literaturi. Priča o ‘ukletom datumu’ nastala od civilizacije vrlo razvijenih arhitekta, matematičara i astronoma koji su iza sebe ostavili vrlo razvijen sustav računanja vremena, aktualizirala se i nakon što je narod Maja optužio je svoju vladu i turističke organizacije da mitove o smaku svijeta šire zbog pohlepe. Oni kažu kako je vlasti svojevrsno prostituiraju folklor kako bi ostvarili profit te navode kako 21. prosinca označava prestanak kalendarskog ciklusa, a ne smak svijeta.

Da se radi o kraju nekog velikog razdoblja, a ne o kraju svijeta, mišljenja je i novinar znanosti Krešimir Mišak.

On kaže kako su mnogi stručnjaci poput Carla Johana Callemana uspoređivali takozvane Majanske mape velikih vremenskih perioda s razdobljima u povijesti prilikom čega su se pratile i promjene u filozofiji, politici i drugim granama.

– Tako možete izabrati što želite. Međutim, nikad se nije radilo o kraju svijeta već o poimanju svijeta. Može se reći da se radi o kraju razdoblja određenih vrijednosti – kaže nam Mišak.

Stvari se mijenjaju što pokazuju određeni politički, ekonomski i drugi događaji, ukazuje voditelj emisije Na rubu znanosti. Čak se i duhovna središta mijenjaju pa će mnogi u potrazi za duhovnim ispunjenjem izabrati odlaske u Južnu Ameriku umjesto indijskih središta.

– Promjene su prisutne, ali one se događaju iznutra. Utkane su u svijet oko nas i često ne primjećujemo kada su se dogodile – kaže nam Mišak.

Iako se možemo sami sebi činiti istima kao i prije deset godina, to sigurno nije slučaj, smatra autor knjige intervjua ‘Sretan vam kraj svijeta’. Za razliku od 70-tih godina kada su emocije i stanja bili pomalo marginalizirani, svaki liječnik koji je prati duhovna stanja u posljednjih 10-15 godina uočava promjene.




Narodu Maja dozlogrdilo je promoviranje ‘laži o vremenskim ciklusima’ u brojnim filmovima i dokumentarcima o smaku svijeta prema majanskom kalendaru. Brojni hollywoodski filmovi poput onih u kojima ‘operira Bruce Lee iskoristili su ideju o smaku svijeta, smatra Mišak. Upozorava kako ‘takve stvari nemaju smisla, a ljudi se ne bi trebali plašiti i graditi nekakve bunkere pod Zemljom ili slično’.

‘Doći će radikalnih društvenih promjena’

‘Biblijskog’ smaka svijeta svakako se ni bi trebali plašiti niti prema našem poznatom magistru kemije i istraživaču rubnih područja znanosti Dragi Plečku koji kaže kako se radi o skoku u svijesti odnosno u padu svijesti.




– Obzirom na prilike ne bi se reklo da će se raditi o nekom velikom skoku – zaključuje Plečko.

Maje opisuje kao primitivan drevni narod koji je prinosio ljudske žrtve bogovima.

– Bili su veliki matematičari, ali su i žrtvovali djecu što je krajnje primitivno. Te dvije stvari su potpunoj suprotnosti. Da su bili toliko genijalni znali bi da takvo pridonošenje žrtava nema veze s astronomijom. Gledali su nebo, u zvijezde, a mi danas imamo neusporedivo razvijenije metode kojima možemo gledati u nebo pa ne vidimo ništa – kaže Plečko.

Ne radi se o kraju svijeta, ipak promjene su prisutne cijelo stoljeće pa Plečko ukazuje na ekonomsku krizu, politiku, rat u Siriji te previranja koja se događaju cijelo stoljeće.

– Posljednjih 100 godina dogodila su se dva strašna svjetska rata. Zapravo ratovi su događaju stalno. Promjene se odražavaju i na ljudskoj psihi. Zbog stresa, nesigurnosti, nezaposlenosti depresije su sve češće – kaže istraživač rubnih područja znanosti.

Doći će do radikalnih društvenih promjena, upozorava, a u prvoj fazi zbog ekonomske krize i pada standarda prognozira rast nezadovoljstva. Potom će se ljudi adaptirati i vraćati normali, zaključuje Plečko.

Navodi kako je i osobno upoznao tvorca majanske teorije koji je dekodirao kalendar te srednjoameričke kulture Josea Arguellesa koji je naznačio kake se radi o promjenama u svijesti. Međutim, drugi autori su to preuzeli i pretvorili u teoriju o smaku svijeta. Budući da na internetu nema cenzure, te su teorije raširile – kaže Plečko.

Uz to kaže nam Plečko, ljudi su zaigrani i vole se baviti nečim. Pritom su i usmjereni na negativne stvari i imaju potrebu za tamnom stranom o čemu svjedoče svaodnevni negativni naslovi među kojima se ne može pronaći neka dobra vijest.

– Ljudi vjeruju u svakakve stvari pa i u bezgrešno začeće, teorije evolucije… tu spadaju i teorije o kraju svijeta. Vjerovanje u njih nije ništa drugačije od vjerovanja, primjerice, u teorije evolucije…. – zaključuje Krešimir Mišak.

>>> VIDEO: Nova otkrića u Xultunu odgađaju majanska proročanstva o smaku svijeta

>>> Bolivijsko tumačenje kalendara Maja: Neće biti kraj svijeta, nego kraj kapitalizma

Majanski kalendar
Maje su koristili najmanje 22 vrste kalendara što pokazuje koliko im je bio razvijen sustav mjerenja vremena.
Svoj razvijeni sustav mjerenja vremena su vjerojatno preuzeli od ranije Olmečke civilizacije. Njihovi kalendari su linearnog, a ne cikličnog tipa, što znači da imaju svoj konkretan početak i kraj.
Majanski kalendar dugog brojanja bazira se na brojenju dana od trenutka kada je prema njihovom vjerovanju prestao postojati prošli svijet i stvoren je novi. Taj je datum, prema majanskom vjerovanju, 11. kolovoz 3114. godine prije Krista.
Majanski naziv za jedan dan je k’in, dvadeset takvih dana čine jedan winal, osamnaest winala je jedan tun, dvadeset tuna čini jedan k’atun, a dvadeset tih k’atuna je jedan b’ak’tun.
Zimski solsticij, 21. prosinac 2012. godine je zadnji dan trinaestog b’ak’tuna i ujedno prestanak majanskog kalendara što su neki protumačili kao kraj postojanja kao takvog.

Autor:Petra Rajković
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.