VIDEO/FOTO: Barakude, harpije, pterosauri… i druge tihe ubojice što vladaju nebom

Autor: I.J.

Let iznad neprijateljskih položaja i mogućnost djelovanja na točno određene ciljeve je strateški cilj mnogih vojnih sila. Tako su se bespilotne letjelice pretvorile u prestižno sredstvo koje dokazuje i tehnološku nadmoć vojske koja ih posjeduje u svom arsenalu.

Po bespilotnim letjelicama je najpoznatija američka vojska. Već desetljećima ih koristi u vojnim djelovanjima, uključujući zadnja na sjevernom dijelu afričkog kontinenta. Međutim, iako ih se ne libe upotrijebiti, rijetko kada će službeno potvrditi njihovo sudjelovanje u operacijama. No, Amerikanci nisu jedini koji se koriste ovim bespilotnim sredstvom od velikog taktičkog značaja.

Let iznad neprijateljskih položaja i mogućnost djelovanja na točno određene ciljeve je strateški cilj mnogih vojnih sila. Tako su se bespilotne letjelice pretvorile u prestižno sredstvo koje dokazuje i tehnološku nadmoć vojske koja ih posjeduje u svom arsenalu. Danas se više od 50 zemalja koristi bespilotnim letjelicama, a mnoge ih samostalno razvijaju. Portal Wierd je sastavio popis najinteresantnijih.

undefined

Izraelski ‘Heron TP’

Letjelica poznata i kao Eitan. Može letjeti do 36 sati na visinama većim od 12 tisuća metara i ponijeti do tone tereta. Opremljen je svom silom uređaja za nadzor iz zraka za djelovanje nad kopnom i morem, a može ga se naoružati i dalekometnim oružjem. Izraelska tehnologija u izradi bespilotnih letjelica se u određenoj mjeri pokazala i boljom od američke, pa je stariji model Herona bio atraktivan izvozni proizvod koji se našao u sastavu indijske, turske, brazilske vojske, a čak su i Rusi bili zainteresirani.




Kineski ‘Pterodactyl I’

Pterodactyl I je zapravo američki izum, ali su ga proizveli kinezi. Ne zato što su im Amerikanci dozvolili, nego zbog toga što se Kinezi vrlo izvještili u kopiranju svega, pa i visokotehnoloških uređaja. Sličnih je karakteristika kao i njegov ‘uzor’, američki Predator, a dostupan je i za izvoz. Može ostati u zraku oko 20 sati i ponijeti nešto više od 200 kilograma tereta.




Kineski ‘Xsianglong’

Bespilotna letjelica Xianglong je još jedan pokušaj krađe tehnologije. I opet američke. Xianglong je nastao po uzoru na izviđačku Global Hawk letjelicu, opremljenu za nadzor s velikih visina. Kineska inačica i u ovom slučaju predstavlja skromnije tehničke performanse u odnosu na original, pa može dosegnuti visinu od oko 17 tisuća metara. Također je namijenjen za izviđačke zadatke, a pretpostavlja se da bi mu glavni zadatak trebale biti misije na moru, gdje bi trebao paziti na protubrodske projektile.

undefined

Iranski ‘Ababil’

Iako pod sankcijama, iranska vojska marljivo radi na vlastitoj vojnoj tehnologiji, a bespilotnim letjelicama se služi još od rata s Irakom. Modeli Ababil, u prijevodu Lastavica, su prvotno dizajnirani za izviđačke misije, ali postoje i modeli koji mogu ponijeti projektile. Letjelicu se može lansirati pomoću raketnih ili pneumatskih sustava, a slijeće pomoću padobrana. Ababil se konstantno usavršava i danas je u aktivnoj upotrebi.

Ruski ‘Aist’

Kada su bespilotne letjelice u pitanju, Rusi su vrlo zainteresirani za izraelsku tehnologiju, ali imali su i vlastitih pokušaja. Aist, odnosno Roda, je bio jedan od njih, za kojeg su se nadali da će u izviđačke misije moći ponijeti i oko 500 kilograma tereta, što je prvenstveno bilo rezervirano za raketne sustave. No, letjelica se srušila na uzletnoj stazi i nestala u plamenu 2010. godine.

undefined

Indijski ‘Rustom’

Indijska letjelica Rustom je plod vlastitih napora koji postoji u dvije varijante. Veći Rustom 1 može letjeti između 12 i 14 sati, dok ‘veći brat’ Rustom 2 može provesti puna 24 sata u zraku. Opremljeni su uređajima za nadzor, a u izradi je inačica koja bi mogla ponijeti sa sobom i koju raketu. Njima bi indijska vojska zamijenila izraelske Herone.

Izraelski ‘AirMule’

Neobična bespilotna izraelske proizvodnje je dokaz da ne moraju nužno biti ograničene na borbene i izviđačke misije. AirMule program je osmišljen da prevozi teret, izvlači ranjene, te doprema opremu vojsci na terenima gdje ostale letjelice to ne mogu. Njegova specifičnost su propeleri koji mu omogućuju okomito uzlijetanje i slijetanje.

undefined

Njemačka ‘Barracuda’

Europska organizacija EADS je ovu letjelicu razvila za potrebe njemačke i španjolske vojske. Sposobna je nositi čitavi arsenal infracrvenoih i elektrooptičkih senzora i radara, a ima čak i neka svojstva koja joj omogućuju da bude donekle ‘nevidljiva’. Na sličnim modelima rade Britanci, a Francuzi u suradnji s grčkim, španjolskim, švedskim i švicarskim tvrtkama razvijaju na još ubojitijoj i ‘nevidljivijoj’ inačici bespilotne letjelice.

undefined

Izraelska ‘Harpy’

Izraelska letjelica Harpy je negdje na pola puta između rakete i naoružane letjelice. Namijenjena je za uništavanje neprijateljskih radarskih sustava, a i ovaj model izraelske letjelice se izvozi drugim vojskama.

undefined

Iranski ‘Karrar’

Iranski Karrar je letjelica dalekog doleta koju pokreću mlazni motori. Navodno može nositi više od 220 kilograma naoružanja na udaljenost do skoro tisuću kilometara. Analitičari sumnjaju da je i ova letjelica nastala kao pokušaj kopiranja američke ili južnoafričke tehnologije i to iz 70-tih i 80-tih godina prošlog stoljeća.

Autor:I.J.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.