ŠTO STOJI IZA ZUCKERBERGOVA ‘METASVEMIRA?’ ‘To je odgovor na pritisak zbog manipulativnih praksi’
Iz kosti rekonstruiran ljudski DNK star 400.000 godina
Najstariji dosad sekvencionirani ljudski genom ima "samo" 70.000 do 80.000 godina i pripada djevojčici iz grupe primitivnih hominida, čiji su ostaci pronađeni u sibirskoj špilji Denisovo i pretpostavlja se da su zasebna vrsta srodna neandertalcima i homo sapiensima.
Ljudski DNK star 400.000 godina rekonstruiran iz kosti otkriven je u španjolskoj špilji Sima de los Huesos na sjeveru zemlje, što je otkriće bez presedana koje bi moglo omogućiti da se otputuje još dalje u prošlost te se doznaju još precizniji podaci o putevima naših predaka.
Najstariji dosad sekvencionirani ljudski genom ima “samo” 70.000 do 80.000 godina i pripada djevojčici iz grupe primitivnih hominida, čiji su ostaci pronađeni u sibirskoj špilji Denisovo i pretpostavlja se da su zasebna vrsta srodna neandertalcima i homo sapiensima. Analizom DNK kostiju pronađenih u Simi de los Huesos ustanovljeno je da se ona može dovesti u vezu s onom pronađenom kod denisovanaca, ali ne i neandertalaca.
“Neočekivani rezultati pokazuju da su neandertalci i homo sapiensi imali složenu evoluciju. Nadam se da će nova istraživanja uspjeti pojasniti genetske veze između hominida iz Sime de los Huesosa i neandertalaca s jedne te denisovanaca s druge strane”, stoji u priopćenju jednoga od autora istraživanja, Juana-Luisa Arsuage, direktora Centra za istraživanje evolucije i ljudskog ponašanja u Madridu.
Španjolska špilja smještena je tridesetak metara ispod površine zemlje, zasićena je vlagom, a stalna prosječna temperatura u njoj iznosi oko 10,6 stupnjeva Celzijevih. Riječ je o najvećem nalazištu fosilnih ljudskih ostataka iz srednjega pleistocena, starih između 500.000 i 120.000 godina. Osim životinjskih kostiju, profesor Arsuaga i njegovi suradnici ondje su pronašli i 28 ljudskih kostura.
Znanstvenicima preostaje da usporede novopronađeni DNK s onim otkrivenim kod neandertalaca i denisovanaca, homo sapiensa i ostalih primata. Izostanak najnovijih mutacija u genomu kostiju iz španjolske špilje ukazuje na to da su hominidi (svi članovi biološke obitelji Hominidae) španjolskim tlom hodali prije 400.000 godina, pokazuje istraživanje čiji su rezultati objavljeni u časopisu Nature.
ZADNJE VIJESTI
MISTERIJ STOLJEĆA NAPOKON RIJEŠEN? Novo istraživanje otkrilo zašto ih vidimo svugdje… ‘Događa nam se nešto čudno’
PRIJELOMNO ISTRAŽIVANJE: Biće oživjelo nakon što je bilo zaleđeno u Sibiru čak 24.000 godina
UNEP: ‘Vlade država moraju poduzeti aktivne mjere za sprječavanje prelaska bolesti sa životinja na ljude’