fbpx

IBM gradi najveće skladište podataka na svijetu

Autor: I.J.

IBM gradi ovaj pogon za nepoznatog naručitelja, ali poznato je samo da će ga koristiti za detaljne simulacije prirodnih fenomena. Međutim, stručnjaci govore da iako zasada toliki kapaciteti zvuče senzacionalno, ubrzo bi se mogli graditi i u konvencionalne svrhe.

Pogon sastavljen od 200,000 konvencionalnih hard diskova povezanih u jednu cjelinu trebalo bi omogućiti mjesta za oko 120 petabajta podataka. Time bi skladište podataka, koje grade inženjeri IBM-a u Californii, postalo najveće na svijetu, jer njegov kapacitet je oko 10 puta veći od ijednoga do sada. Na toliko veliku memoriju bi se moglo pohraniti oko 24 milijarde tipičnih mp3 datoteka od 5 MB ili 60 kopija najvećeg ‘backupa’ cijelog weba.

IBM gradi ovaj pogon za nepoznatog naručitelja, ali poznato je samo da će ga koristiti za detaljne simulacije prirodnih fenomena. Međutim, stručnjaci govore da iako zasada toliki kapaciteti zvuče senzacionalno, ubrzo bi se mogli graditi i u konvencionalne svrhe. Trendovi u računarstvu se sve više okreću ‘cloud computingu’ i smanjuju potrebu za lokalnim memorijskim jedinicama, pa je tako nešto samo pitanje vremena.

Za usporedbu, pogoni za skladištenje podataka koji se danas koriste u svijetu omogućuju do 15 petabajta memorije. Područja koja bi najviše mogla imati koristi od takvih divovskih kapaciteta kakav će imati IBM-ov pogon, su ona gdje se obavljaju kompleksni proračuni, poput molekularnih proučavanja, predviđanja vremena, te obrada seizmičkih podataka.


Pri sastavljanju ogromne memorijske jedinice inženjeri su izmislili čitav niz novih hardverskih i softverskih tehnika kako bi mogao pravilno funkcionirati. Jedan od većih izazova bio je kako učinkovito uskladiti rad velikog broja manjih jedinica. Iako su organizirani slično kao konvencionalne memorijske jedinice, morali su pronalaziti i nove načine kako će ih postaviti da zauzimaju što manje mjesta. Umjesto zrakom, za hlađenje koriste vodene sustave.

Poseban naglasak je stavljen i na učinkovitost sustava. Inženjeri tvrde da uslijed kvara ne bi trebao izgubiti ni jedan podatak idućih milijun godina, jer je sustav osmišljen na način da neometano nastavi rad ukoliko se jedna jedinica pokvari. U tom slučaju pokreće se sustav koji polako preuzima podatke sa drugih diskova i prebacuje ih na zamjensku jedinicu, a ako se pokvari više diskova odjednom, tada se proces ubrzava kako bi smanjio mogućnost da se novi kvar dogodi i trajno izbriše podatke.

Autor:I.J.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.