Foto: Vladimir Dugandzic / CROPIX

Propast hrvatskog ponosa duboko je uznemirio Dalmaciju, ovo je pljuska cijeloj Hrvatskoj

Autor: Andrija Kačić Karlin

S ponosom smo pokazivali sportske dvorane napravljene za Svjetsko prvenstvo u rukometu 2009. godine. Uz zagrebačku sagradila se i splitska, Spaladium Arena, a napravljene su i nove dvorane u Varaždinu i Rovinju. No, koliko bile impresivne te dvorane one su teško samoodržive. Zagrebačka Arena prošla je cijelu nisku problema, no još se nekako održala, no Spaladium Arena ne samo što je zatvorena i u stečaju. Nego je i oglašena na prodaju. Tužna priča…

Priča je tužna, pretužna. K tome, i upozoravajuća. Riječ je o sudbine velike splitske dvorane, Spaladium Arene, u kojoj su prošle godine naši vaterpolisti ovjenčani europskom krunom.

Nije se Spaladium Arena još ni ispraznila, ta utakmica naših vaterpolista gledalo je i po desetak tisuća ljudi, a već su počele drame oko budućnosti ovog golemog objekta. Sagrađenog za potrebne Europskog rukometnog prvenstva, još 2008. godine, na ideju tadašnjeg hrvatskog premijera Ive Sanadera.

Trebamo sportske objekte, a novi se zatvaraju

Finalni je to čin drame oko ove velike dvorane koja je ugostila bezbroj koncerata i sportskih priredbi. Problema je već bilo lani prije početka europske smotre u vaterpolu. Koja se ipak održala. No, potom se ubrzao proces nesuglasica koji je uvjetovao propast rada i opstanka te dvorane.

Pa je tako prije nekoliko dana stečajna upraviteljica nad Spaladium arenom Natalija Mladineo istakla je kako je vrijednost splitske Arene procijenjena na 56,6 milijuna eura. I obavijestila javnost o skoroj prodaji. Posebno će se procijeniti i skupocjena oprema instalirana u toj dvorani. Nakon što se završi procjena opreme sud će sazvati ročište na kojem će se razlučni vjerovnici očitovati o procijenjenim vrijednostima.

Foto: Tom Dubravec / CROPIX

FINA će prodaju organizirati kroz četiri elektroničke dražbe.

Inače, račun tvrtke (Sportski grad TPN) koja je vlasnik Spaladium Arene blokirao je sam Grad Split.




Prije vaterpolskog Eura već je situacija bila dramatična, stečajna upraviteljica Natalija Mladineo objašnjavala je:

„Problemi u poslovanju započeli su blokadom žiro-računa temeljem ovršnih rješenja za komunalnu i vodnu naknadu koja je ispostavio Grad Split. Zbog novonastalih uvjeta, stečajni dužnik obustavio je sve procese ugovaranja novih događanja jer nije u mogućnosti garantirati sudionicima da će se ti događaji i realizirati„.

Valja znati da su sudionici stečajnog postupka bili su upoznati s činjenicom da se ta obveza zbog svoje enormne visine ne može plaćati iz redovnog poslovanja u stečaju jer to jednostavno nije moguće zaraditi. Usporedbe radi, zagrebačka Arena plaća 25 tisuća kuna mjesečnu obvezu komunalne naknade. Dakle, splitski objekt, koji je prostorno manji od zagrebačkog, trebao bi plaćati deset puta veći iznos komunalnog doprinosa.




Foto: Vladimir Dugandzic / CROPIX

Prethodno je stečajni sudac splitskog Trgovačkog suda Velimir Vuković, početkom veljače ove godine, odlučio na prijedlog stečajne upraviteljice Natalije Mladineo da Spaladium arena i zemljište površine 30.798 metara četvornih ide u prodaju. Inače, Velimir Vuković stečajni je sudac u postupku nad dužnikom – tvrtkom Sportski grad TPN koja upravlja Spaladium arenom.

Stečajna upraviteljica je predložila prodaju nekretnine stečajnog dužnika, uz obrazloženje da su 28. prosinca 2022. nastupile posljedice blokade računa stečajnog dužnika zbog aktiviranja ovršnih rješenja u naplati komunalne i vodne naknade od Grada Splita.

Pritom se u ovoj kompliciranoj priči mora znati da je pravo prvootkupa građenja uknjiženo u korist Grada Splita, jer je 2007. godine određeno kako se pravo građenja na zemljištu na kojem je Spaladium arena, nakon 30 godina, to jest 2037. godine prenosi na Grad Split.

Dakle, nakon stečaja dvorana doista po zakonu mora ići u prodaju. I tko zna kada će ugostiti neke sportaše ili estradne zvijezde. Sve je to epilog stečajnog postupka tvrtke Sportski grad TPN koja je vlasnik objekta.

Isto valja reći, osam godina tvrtka Sportski grad TPN je funkcionirala u stečaju bez nekih vidljivih poteškoća. Pritom je dotični stečajni dužnik financirao vlastitim radom od iznajmljivanja Spaladium Arene za koncerte, sajmove, snimanje filmova, sportske događaje. Kroz Arenu je statistički gledano godišnje prolazilo više od 200 tisuća ljudi s plaćenim ulaznicama!

Eh sad, kako će ići prodaju kroz elektroničku dražbu? Na samoj dražbenoj prodaji dvorana ne može biti prodana za manje od 75 posto njene procijenjene vrijednosti. Što će teško ići. Pa se spominje da bi se organizirale nove dražbe s umanjenom cijenom. Neki misle da bi na koncu konca cijeli prostor po nekoj povlaštenoj cijeni mogao kupiti i Grd Split. Makar, u to je teško vjerovati. Pritom, ne smije se zaboraviti da se potpunim gašenjem hladnog pogona akumuliraju novi gubici.

A tu su i predstavnici banaka koje imaju založno pravo na ovoj grandioznoj građevini. Pa je jasno da i nema puno zainteresiranih za tako skupu igračku kao što je Spaladium Arena.

Foto: Paun Paunovic / CROPIX

Po papirima Spaladium Arena ima vrijednost od 56.6 milijuna eura. A tvrtka koja je bila vlasnik imala je dug od 90-ak milijuna eura. To je bila neizdrživa situacija. Postoji i još vrijednosti, jer tu nije uračunato okolno zemljište s pravom gradnje. Sjećamo se kada se pričalo da bi se tamo gradio i poslovni toranj i hotel i tko zna što još ne. Da, spominjala se i podzemna garaža s nekoliko tisuća mjesta. Naravno, sagradilo se nije ništa. A i dvorana pomalo izgleda još nedovršeno. Što će joj objektivno rušiti cijenu.

Pa, zbog koje svota novaca je Grad Split pokrenuo zatvaranje, stečaj Spaladium Arene? Pojednostavljeno rečeno, zbog duga od 23 milijuna kuna Grad Split je pokrenuo sve postupke, a ponajprije zbog činjenica da se nije išao na taj način naplatiti dug bi otišao u zastaru.

Poznati nogometaš bježao je iz Hrvatske zbog rata, a sad izgleda kao pravoslavni pop

Usput, u pozadini cijelog problema vodi se bezbroj sudskih sporova i oko dugovanja, a najteži su procesi između austrijskih banaka i splitske gradske uprave. Nesuglasice su jer su austrijski bankari kreditirali tvrtke koje su gradile Arenu, Konstruktor, IGH i Dalekovod. Te su tvrtke redom propale, a austrijske banke pokušale su se naplatiti od Grada Splita, a nisu uspjele. Ovoj problematičnoj financijskoj trakavici ne vidi se kraj.

A Split i Hrvatska ostaju bez svog sportskog svetišta. Da ne govorimo da je Spaladium Arena bila i izvrstan koncertni prostor, i on je sad izgubljen.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.